Počela je nova podjela svijeta i put je vidljiv, ali kraj ne znamo. Svijet će se podijeliti na zemlje koje žele da nastave živjeti zapadnim načinom života, kao sad, i na zemlje koje će se, kako je rekao poznati ruski milijarder Potanin, vratiti na ekonomiju i život iz 1917. godine.
Piše: eTrafika.net; Ustupljena fotografija
Ovo u intervjuu za eTrafiku kaže ekonomista Draško Aćimović, bivši počasni konzul Ukrajine u Austriji, te nekadašnji ambasador BiH u Briselu. On za naš portal, između ostalog, smatra da ni BiH ni Srbija, kao jedine države zapadnog Balkana koje se još nisu zvanično svrstale ni na jednu stranu povodom aktuelnog sukoba u Ukrajini, neće još dugo moći da zadrže sadašnji neutralni status.
“Više niko ne može zadržati neutralnost i to je ta nova podjela svijeta, koja nije prema zemljama ili blokovima, već prema načinu života i funkcionisanja”, kaže Aćimović.
Kako predviđate rasplet sukoba u Ukrajini? Da li će rat dugo trajati, kako predviđaju brojni analitičari, ili je, ipak, moguće doći do brzog mirovnog rješenja?
Ukrajina je izložena neviđenoj agresiji i meni, koji sam više od 20 godina poslovno vezan za Ukrajinu i bio njihov počasni konzul u Austriji od 2011. do 2016. godine, ovo stradanje izaziva veliku tugu. Želio bih da se rat što prije završi. Nažalost, poslije ovakve količine agresije i rušenja kompletnih gradova, poput Harkova, Mariupolja i drugih, a koji su, da istaknemo, “ruskogovoreći” gradovi, što ovu agresiju čini još više nerazumljivom, kao i desetina hiljada mrtvih na obje strane, ne vidim nikakvu mogućnost brzog završetka rata. Moramo u obzir uzeti još jedan momenat, a to je veliki ekonomsko-finansijski svjetski rat, koji je otpočeo 28. februara i koji trenutno bukti svijetom.
Kakve su posljedice tog rata?
Rusija je u predbankrotnom stanju, po rejtingovim agencijama, i preko 300 najvećih svjetskih firmi je tamo ostavilo svoje poslove. Bez obzira na gubitke mjerene milijardama dolara, te firme su napustile Rusiju. Nema više ni zapadnih automobila, ni telefona, ni aviona, kao ni mnogih drugih stvari na koje su ljudi navikli. Ruska berza je zatvorena od početka rata i ne može se ni otvoriti, jer bi pokazala bankrot ogromnog broja firmi i izazvala paniku neviđenih razmjera. Zato se prešlo na takozvanu ratnu ekonomiju i sve se drži zatvoreno i zamrznuto, uz zakonske kazne za svakog ko bilo šta kaže protiv vlasti.
Svjedoci smo skoro svakodnevnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Kako ocjenjujete mjere koje aktuelna vlast u Republici Srpskoj provodi kako bi se zaustavilo divljanje cijena?
Nažalost, vlast u Srpskoj ne radi ništa da zaustavi rast cijena, a mogla je mnogo uraditi i pomoći građanima da prežive ova sve teža vremena. Kriminal i korupcija neviđenih razmjera je pokazala pravo lice bezosjećajne vlasti u vrijeme pandemije, tako da sada ne možemo očekivati ništa dobro. Što više bude korupcije i kriminala, više će biti poklika o patriotizmu. Oni još nisu svjesni da je svijet iz temelja poljuljan i da ih ništa neće spasiti od kazne za njihovu pohlepu u vremenu koje je pred nama. Isto kao što nije spasilo ni ruske milijardere, koji su preko noći ostali bez svog bogatstva, a koje je, uglavnom, stečeno na isti način kao i kod njihove “braće” na našem području.
Da li bi ukidanje akciza na gorivo dovelo do smanjenja pritiska na budžet građana? Čelnici SNSD-a tvrde da je takav prijedlog “čisto politikantstvo opozicije”?
Ne slažem se ni sa pozicijom ni sa opozicijom po tom pitanju.
Šta je onda rješenje, kako bi se smanjio udar krize na već ispražnjene džepove ljudi?
Po statistici, u BiH na ivici gladi živi 800.000 ljudi. Vlast se sama pohvalila da ima 283 miliona maraka viška od poreza, carina, akciza i drugih izvora za prva dva mjeseca ove godine, te milijardu za prošlu godinu. Moje mišljenje je da je opozicija trebalo da vrši pritisak na vlast da se tim sredstvima odmah pomogne najugroženijim građanima i privredi. Tim novcima treba rasteretiti penzionere i ogromnu većinu građana koji su na granici siromaštva od plaćanja komunalnih usluga. To je za te ljude 20 do 30 odsto njihovih primanja. Od tog viška novca treba pomoći prevoznicima, domaćim privrednicima da im se subvencionira gorivo, a ne da ukidanjem akciza date više bogatima i onima koji imaju tri automobila u porodici, a manje onima koji imaju jedva jedan, koji im služi za prevoz do posla i nazad. Druga stvar je da u ovom momentu hiljade automobila iz Srbije i Hrvatske kupuju gorivo u BiH jer je jeftinije i ostavljaju milione kroz akcize. Ukidanjem akciza bi bilo još jeftinije. Povećalo bi se dramatično kupovanje, a država i građani bi od toga imali samo minus, jer bi ostali bez tog prihoda i kupovali samo još više goriva po većim cijenama.
Šta mislite o ukidanju PDV-a na osnovne životne namirnice?
To isto važi i sa osnovnim životnim namirnicama i PDV-om, jer će uvođenje nulte stope izazvati isti efekat. Cijeli region će kupovati kod nas ono što je u svijetu trenutno najtraženije, a onda ćemo morati kupovati po višim cijenama. Da ne govorim o tome da su obje mjere tehnički neizvodljive odmah, već tek poslije nekoliko mjeseci. Zato je moj prijedlog opoziciji bilo to, da natjera vlast, koja je sama priznala da ima ogroman višak novca od akciza i PDV-a, da ga odmah upotrijebi za mjere o kojima sam već govorio. Druga stvar, koju opozicija mora da napravi, jeste to da natjera vlast da zabrani sve javne nabavke koje nisu od važnosti za građane i održavanje sistema. Kupovina kancelarija, automobila, softvera, namještaja i hiljadu drugih stvari mora prestati, jer je detektovana kao centar korupcije.
Svojevremeno ste dobrovoljno napustili ambasadorsku poziciju u Briselu. Da li se od tada do danas bilo šta promijenilo u BiH, u političkom i ekonomskom smislu? Da li biste danas isto postupili da se nađete u takvoj situaciji?
Moje napuštanje ambasadorske pozicije trebalo je da bude protest protiv nerada vlasti i blokade evropskog puta. Imali smo tada otvoren put za dobijanje kandidatskog statusa i mogućnost povlačenja sredstava. Nažalost, moj tadašnji protest nije donio ništa. Situacija je danas još gora nego tada. Da li bih danas tako uradio? Mislim da bih, u toj situaciji, ali danas mislim da ostavka ne donosi ništa i da treba biti obavezno u sistemu i makar kroz svoj primjer pokazivati da može i drugačije.
Da li će, i kada, ekonomske i životne teme postati prioritet u ovoj zemlji, u odnosu na “teška” politička i nacionalna pitanja?
Kad god negdje čujete “velike patriotske teme”, u tom trenutku se dešava neka velika krađa. Takođe, ako mogu dati jedan savjet opoziciji: budite drugačiji i ne pratite manipulativne teme, koje vam nameće vlast. Ne možete očekivati da će vas izjave za medije o tome “ko je šta rekao” dovesti na vlast. Nikad korumpirana, kriminalna vlast, nigdje na svijetu, nije otišla na takav način. Borite se da građani odmah dobiju pomoć i da vide da ste dosljedni u toj borbi. Svijet je promijenjen i jako će se mijenjati u narednom periodu. Vi budite predvodnici tih promjena.