Hrvatska je već odavno obavila proces digitalizacije, Srbija je na putu da ovaj problem riješi u skorije vrijeme, dok bi BiH mogla da ostane jedna od rijetkih zemalja koja neće ispuniti uslove za proces digitalizacije u predviđenom roku, zbog čega bi državljane ove zemlje mogao progutati digitalni mrak.
Prema riječima zamjenika ministra prometa i komunikacija Vlatka Drmića, Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja je prva u regiji imala Strategiju prelaska sa analognog na digitalno emitovanje, ipak, kako to obično biva u BiH, u samoj realizaciji došlo je do problema raznih vrsta, od financijskih, zakonskih, administrativnih itd.
„Strategijom o prelasku sa analognog na digitalno emitovanje u BiH, usvojenom od strane Savjeta ministara BiH, kao krajnji rok za gašenje analognog signala definisan je 31.12.2011. godine. Međutim, već sada je evidentno da Bosna i Hercegovina neće uspjeti ispoštovati taj rok,“ dodao je Drmić.
Da situacija bude još gora, prema dosadašnjim planovima Savjet ministara BiH je na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa do sada tek usvojio dvije odluke o financiranju prve faze procesa digitalizacije, u ukupnom iznosu od 7 miliona KM, a kako sada stvari stoje ne ginu nam i nova zaduženja.
„Ministarstvo je u okviru Dokumenta okvirnog budžeta planiralo sredstva za proces digitalizacije u ukupnom trogodišnjem iznosu od 15 miliona KM. Ovo sve nije dovoljno za realizaciju kompletnog procesa digitalizacije u BiH, tako da će biti neophodno posegnuti i za određenim kreditnim zaduženjima, pri čemu je već EBRD banka izrazila zainteresiranost da kreditira ovaj projekat,“ kazao je Drmić.
Krajnji rok do kojeg bi, prema odluci o dodjeli frakvencija, BiH trebala da završi proces digitalizacije javnih emitera je 15. jun 2015. godine. Ipak, prema riječima člana upravnog odbora RTRS Radmile Čokorilo, situacija koja trenutno vlada u BiH ne obećava da će se zadane obaveza ispuniti u predviđenom roku.
„ Najveći problem su finansije, koje treba po zakonu o sistemu i javnim emiterima obezbjediti resorno Ministarstvo. Do sada to Ministarstvo nije izdvojilo ni jednu marku, te ako se ovako nastavi digitalni prijemnici, neće biti postavljeni ni do 2013. godine, a ne ranije kako to najavljuju u Ministarstvu komunikacija i prometa, koje predstavlja glavnog i jedinog krivca za kašnjenje u procesu digitalizacije“, rekla je Čokorilo.
Po prelasku na digitalni signal gledaocima u BiH bi trebalo biti omogućeno korištenje Interneta, kvalitetnija slika, mogućnost kupovine iz kuće, i sl. Pored toga, gledaoci će biti u prilici primati podatke i televizijske usluge kao što su dodati titlovi, audio kanali, više informacija o programu (elektronski programski vodič), zatim usluge za osobe sa posebnim potrebama i mnogi drugi.
Ipak, da bi građani mogli da uživaju u digitalnom signalu moraće nabaviti tzv. eksterni digitalni zemaljki prijemnik, za koji su, kako kažu u Ministarstvu prometa i komunikacija, predviđene subvencije, mada ako pogledamo na ulaganja resornog Ministrarstva u proces digitalizacije, teško je očekivati neku osjetnu pomoć. Ako se osvrnemo u nazad i pogledamo sva razbacivanja Ministarstva sa novcem iz budžeta, nepoštivanja donešenih rokova i nova kreditna zaduženja, građani BiH bi mogli puno više da plate digitalne povlastice od same cijene prijemnika.
Za potpuni završetak digitalizacije potrebno je oko 60 000 KM, a kako za sada BiH napreduje u ovom procesu, koliko je do sada novca izdvojila iz budžeta( a izdvojena je jedna velika 0), te kad je poznato da su sredstvima predviđenim za proces digitalizacije kupljeni tahografi u iznosu od 2 miliona KM, teško da se možemo nadati u skorije vrijeme udobnostima koje nudi digitalni signal. Danas gledajući, i iz ove pozicije u kojoj se trenutno nalazimo, čini se da će se u BiH analogni starkelja busati u prsa duže nego što to neki predviđaju.
Pravosudni rat RTRS-a i RAK-a
Poznato je da je RTRS još krajem 2009. godine postavila digitalni prijemnik i na taj način jednim dijelom započela proces digitalizacije, zbog čega je kažnjena od strane Regulatorne agencije za komunikacije novčanom kaznom u iznosu od 100 000 KM.
Iz RAK-a kažu da je RTRS na taj način prekršila član 32. stav 1. Zakona o komunikacijama BiH i tako neovlašteno koristila frekvencije.
„ Osim toga, RTRS je, pored neovlaštenog korištenja frekvencije, reklamirajući svoje digitalno emitovanje kao poseban napredak, propustila da obavijesti krajnje korisnike da sadašnja tehnologija neće biti u upotrebi u momentu uvođenja digitalnog emitovanja u BiH, izlažući gledaoce nepotrebnim troškovima,“ kazala je portparol RAK-a Amela Odobašić.
Radmila Čokorilo nam je rekla da je zabrinjavajuće to da druga dva javna emitera, BHT i FTV, već nekoliko godina imaju finansijskih problema što takođe može biti problem u samom procesu digitalizacije.
„ RTRS je pokušao da iskorači i htio je da bude neko ko podržava i želi da ispoštuje zakonsku obavezu o procesu digitalizacije, ali je zbog toga kažnjen od strane RAK-a i ovaj proces je još na sudu.Važno je reći da je RTRS osposobila infrastrukturu za digitalnu opremu, a druga dva emitera (BHRT i FRTV) nisu.“, dodala je Čokorilo.
eTrafika.net – Milovan Matić