Provale i otuđivanje robe, prokišnjavanje i propadanje, kao i prepuštanje oduzete robe glodarima u neuslovnim skladištima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO) postala je svakodnevna slika koja BiH košta nekoliko miliona KM.
Naime, veliki dio zaplijenjene robe se uništi, dio ostane zarobljen u skladištima zbog loše riješenog zakona, a samo mala količina se unovči. Takođe, činjenica je da postojeći skladišni uslovi negativno utiču na očuvanje robe i njene vrijednosti, a evidencije o oduzetoj robi su nepotpune, dok ta ista roba propada i značajno gubi na vrijednosti.
Uvidom na licu mjesta, revizorski tim se uvjerio da uslovi u skladištima ne zadovoljavaju minimalne uslove za očuvanje vrijednosti i kvalitete robe.
“Neka skladišta nemaju fizičku zaštitu, pa su zabilježeni slučajevi otuđivanja robe i provale u skladišta. Takođe, neka nemaju vodu i struju, a neka od skladišta prokišnjavaju. Jedan od problema je što se sva oduzeta roba akcizna, tehnička, tekstilna, prehrambena roba, kao i vozila skladišti u istim prostorima. Roba je smještena na podovima i nema zaštite od glodara koji su česta pojava”, novode revizori.
Da zlo bude veće, UINO ne raspolaže sa vlastitim adekvatnim skladišnim prostorima i potrebnim izvršiocima pa se skladištenje oduzete carinske robe vrši se u zakupljenim prostorima, koje UINO godišnje košta najmanje 350 hiljada KM.
Poseban slučaj nedomaćinskog upravljanja su oduzeta motorna vozila koja se uglavnom čuvaju na otvorenom prostoru. Opservacijom vozila u skladištima UINO u Gradišci, Mostaru i Sarajevu utvrđeno je da su vozila devastirana, dobrim dijelom uništena i većina ih nije u voznom stanju.Izloženi su uticaju vremenskih prilika i otuđenju sa vidnim oštećenjima. Pojedina vozila se više ne mogu okarakterisati kao motorna vozila, već su ista pretvorena u školjke, pa ovakvo stanje odaje utisak nebrige i nedomaćinskog ponašanja.
Prema podacima UINO, krajem aprila 2013. godine u skladištima UINO se nalazilo više od 2.500 vozila. Od ovog broja, oko 1.650 su pravosnažno oduzeta vozila koja su u jako lošem stanju, a dio njih je naslijeđen čak od entitetskih carinskih uprava.Ispitanici UINO su navodili da su vozila prilikom oduzimanja uglavnom bila u voznom stanju, dok su danas neupotrebljiva.
Vrijednost vozila koja su procijenjena iznosi 1,9 miliona KM, a analizom dostavljenih podataka utvrđeno je da za oko tri četvrtine oduzetih motornih vozila nije procijenjena vrijednost. Pored navedenog utvrđeno je da UINO ne raspolaže sa sveobuhvatnim informacijama koje su potrebne da bi se izvršila klasifikacija koja motorna vozila mogu biti puštena u slobodan promet, uz ispunjenje tehničkih uslova, a koja ne.
Jedan od skandaloznih podataka je da se oduzeta carinska roba u skladištima UINO zadržava oko tri godine. Od ovoga, UINO troši dvije godine, da od trenutka pravosnažnosti proda oduzetu carinsku robu. I dok je u zemljama EU vrijeme za prodaju robe nešto iznad godinu dana, kod nas zaplijenjena roba godinama propada dok potpuno postane neupotrebljiva.
Skladišta u Ramićima i Gradišci
Prema istraživanju revizora vrijednost oduzete robe u nadležnosti UINO na kraju 2012. godine procijenjena je na oko 9,6 miliona KM, dok navode da su primici od prodate robe u 2011. i 2012. godini između 3 i 5,5 posto od njene procijenjene vrijednosti, a od osnivanja UINO nije realizovana u potpunosti niti jedna donacija.
Zbog ovako neefikasnog postupanja sa oduzetom robom UINO direktno utiče i na povećanje troškova, te samim tim i na smanjenje priliva u budžetu BiH.
Još jedan od problema, koji su naveli revizori, predstavlja i zakon kojim nisu precizirani ciljevi, aktivnosti, kao ni rezultati koje učesnici u ovom procesu trebaju ostvariti u zadanim rokovima. Ovo nije regulisano ni aktima UO UINO, niti aktima menadžmenta UINO.
Portparol UINO Ratko Kovačević objašnjava da roba koja je predmet carinskog prekršaja, a koju službenici UINO oduzimaju prilikom obavljanja svojih redovnih aktivnosti ima karakter privremeno oduzete robe i služi kao dokazni materijal u svakom pojedinačnom postupku pred nadležnim sudom.
“O konačnoj sudbini privremeno oduzete robe odlučuju nadležni sudovi po osnovu podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a odluka suda je u tom pogledu konačna i obvezujuća za UINO. Dakle, roba se mora čuvati sve do okončanja svakog pojedinačnog postupka pred nadležnim sudom. Za pravosnažno oduzetu robu, nadležni sud u svakoj odluci kaže šta će se s predmetnom robom dalje dešavati, hoće li se išta uništiti, prodati ili nešto treće, a sve u ovisnosti od vrste robe. Zato se desi da roba često duži vremenski period ostane u skladištu”, rekao je Kovačević.
Kad je u pitanju prodaja pravosnažno oduzete carinske robe UINO istu prodaje u skladu sa Odlukom o prodaji carinske robe. Uprava je u toku 2012. godine organizovala 36 aukcija i 28 licitacija za prodaju robe koja je oduzeta zbog utvrđenog carinskog prekršaja.
“Vrijednost robe koja je prodata u toku 2012. godine iznosi 400.000 KM. Kad je u pitanju uništavanje oduzete robe, UINO je u toku 2012. godine uništila raznu robu u vrijednosti od 600.000 KM. Najčešće se uništava akcizna roba poput cigareta i alkohola. Posebno je važno naglasiti da je u cilju efikasnijeg postupanja sa oduzetom carinskom robom novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji UIO formirana nova organizaciona jedinica – Grupa za oduzetu robu, koja će vršiti poslove koji se odnose na postupanje sa privremeno i pravosnažno oduzetom robom”, kazao je Kovačević.
Doniranje oduzete carinske robe
Situacija je i lošija kad je u pitanju doniranje oduzete carinske robe. Od osnivanja UINO nije proveden ni jedan postupak doniranja oduzete carinske robe u potpunosti, a revizori navode da su aktivnosti institucija uključenih u proces doniranja u potpunosti neefikasne.
“Neaktivnosti i prepiska uključenih institucija za rezultat ima da ni jedna donacija nije okončana. Nakon 2010. godine, UINO nije pokretala aktivnosti za doniranje oduzete robe, a roba namijenjena doniranju dodatno opterećuje kapacitete UINO i stvare dodatne i nepotrebne troškove čuvanja i skladištenja i gubi svoju upotrebnu vrijednost”, zaključili su u revizorskom izvještaju.
eTrafika.net – Milovan Matić