Od 2003. godine Bosna i Hercegovina ima Zakon o ravnopravnosti spolova (ZORS) koji je usvojen kako bi osigurao zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova u društvu. Međutim, iako postoji ovaj zakon, Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži posebnu rodnu komponentu. To znači da u Ustavu ne postoje izričite odredbe koje bi se odnosile na pitanja rodne ravnopravnosti i zaštitu ljudskih prava. Izostanak rodne perspektive u Ustavu može da ograniči potpunu zaštitu i promicanje prava žena i drugih osoba koje se suočavaju s diskriminacijom.
Piše: Melani Isović; Foto: Dragan Martić – Fotobaza.ba
Rodno osjetljiv jezik i zakoni o rodnoj ravnopravnosti su važni aspekti u pristupanju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. EU se zalaže za ravnopravnost polova i obavezuje svoje članice da usklade svoje zakonodavstvo kako bi osigurale jednakost žena i muškaraca u svim područjima društva.
Denija Hidić iz Inicjative “Građanke za ustavne promjene”, ističe da je zadaća Evropske unije promovisanje ravnopravnosti između žena i muškaraca u svim aktivnostima Unije, što je i utvrđeno u članu 8, Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. Taj član kaže da će Unija u svim svojim aktivnostima težiti uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena.
„Evropska komisija je u martu 2020. godine usvojila Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020 – 2025, sa jasno definisanim ciljevima i politikama u cilju postizanju napretka u području ravnopravnosti u Evropskoj uniji. Evropska komisija bavi se sprečavanjem govora mržnje, kao i provedbom mjera protiv rodnih stereotipa“, ističe Denija Hidić.
I Vijeće Evrope dijeli ista stajališta o postizanju ravnopravnosti polova koje je ključno za ispunjavanje misije koja uključuje zaštitu ljudskih prava, očuvanje demokratije i vladavine prava.
„Vijeće Evrope u svojoj Strategiji ravnopravnosti spolova 2018-2023, je kao strateški cilj izdvojilo prevenciju i suzbijanje rodnih stereotipa i seksizma. Pri tome rodne stereotipe definira kao “unaprijed stvorene društvene i kulturne obrasce ili ideje kojima se ženama i muškarcima pripisuju karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihov spol…” objašnjava Hidić.
Poslanica u Predstavničkom domu PSBiH Ismeta Dervoz pokrenula je inicijativu za korištenje rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koju je podržala Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma u 2014. godini. U sklopu ove inicijative, provedene su izmjene i dopune Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH, kao i poslovnika Predstavničkog doma i Doma naroda. Time su stvoreni svi preduslovi za potpunu primjenu principa nediskriminacije na osnovu pola, kako je garantovano Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o zabrani diskriminacije.
„Svi ovi koraci iz 2014. godine, govore o tome kako rodno senzitivni jezik nije nepoznat institucijama vlasti, te da se može koristiti, kao i da se mogu donijeti određeni pravilnici ukoliko postoji politička volja. Ustav BiH ne koristi rodno osjetljiv jezik, jezički i gramatički ne prikazuje postojanje ženskog roda. Sve je napisano u muškom rodu što nije prirodno našim jezicima (B/H/S)”, napominje Hidić.
Ženski rod se pretpostavlja i u Ustavu žene nisu vidljive, njih u Ustavu nema. Ovo ukazuje na nedostatak jasne vidljivosti ženskog roda u Ustavu i takav dokument ne obuhvata dovoljno zaštite prava žena i ne bavi se specifičnim pitanjima koja su važna za žene.
„Odgovor će vrlo često biti da to i nije toliko bitno i da se jezik Ustava odnosi na sve. Ukoliko se odnosi na sve, onda ne bi trebalo da imamo problem da tako i piše. Pored državljanina (kao što je navedeno u Ustavu) trebalo bi pisati i državljanka; pored delegata i delegatkinja; pored guvernera i guvernerka, itd. Nema potrebe, niti opravdanja da se rod pretpostavlja. Ne u najvišem pravno-političkom dokumentu države u kojoj žive i građani i građanke“, naglašava Hidić.
Uvođenjem rodno osjetljivog jezika u Ustav Bosne i Hercegovine činimo ženu vidljivijom kao i ravnopravnom članicom našeg društva.
„Jezik nije samo sredstvo komunikacije, jezik stvara mentalne slike. Standardizacija jezika je i politički čin. Ko ima moć nad procesima standardizacije jezika ima moć i nad društvom i pojedincima. Uvođenjem rodno osjetljivog jezika u Ustav BiH, direktno utičemo na suzbijanje diskriminacije žena u Ustavu. Ustav na taj način ne promiče stereotipe, poštuje gramatički rod (ženski), pri tome čineći vidljivom ženu kao ravnopravnu članicu društva (umjesto da je pretpostavlja)“, govori Hidić.
Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” je prepoznala potrebu da se osigura veća jednakost, prava i priznanja žena u Ustavnim dokumentima, što je ključno za izgradnju pravednijeg i inkluzivnijeg društva.
„Inicjativa Građanke za ustavne promjene već dugi niz godina aktivno se zalažu za Ustav Bosne i Hercegovine koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu. Inicijativa se trudi da ojača zaštitu i promicanje rodne ravnopravnosti kroz ustavne promjene kako bi se osigurala potpuna zaštita ljudskih prava i sloboda, sa posebnim naglaskom na rodnu perspektivu u Bosni i Hercegovini“, kaže Hidić.
Prije šest godina Inicjativa je objavila publikaciju „Vodič kroz Ustav od Ž(ena) do A(mandmana) čiji je glavni cilj „demistifikovati“, odnosno, realno i jasno približiti građanima i građankama Ustav Bosne i Hercegovine.
„Kroz 30 slova abecede obrađeni su pojmovi koji se tiču Ustava BiH, a putem kojih građani/ke Ustav i njegove nedostatke mogu upoznati na zanimljiv način. Nastavljamo s zalagačkim aktivnostima u kontekstu ustavnih reformi sa posebnim fokusom na orodnjavanje Ustava BiH“, ističe Hidić.
Kreirale su i Platformu ženskih pokreta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive, koju su ustupile i Gender centru FBiH za kreiranje amandmana na Ustav FBiH.
„Definisane su prioritetne oblasti kao što su: upotreba rodno odgovornog jezika u Ustavu BiH, uvođenje afirmativnih mjera u Ustav BiH radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti, proširenje postojećeg Kataloga prava u odredbama u vezi s jedinstvenom zdravstvenom socijalnom i porodičnom zaštitom, veća sudska i pravna zaštite ljudskih prava i sloboda, princip direktne demokratije primijenjen na proces ustavnih reformi“, objašnjava Hidić.
Kao primjeri dobre prakse su mnoge države. Nama najbliža, udaljena manje od 500 kilometara je Slovenija, koja u svom Ustavu prepoznaje rodnu perspektivu i rodne jednakosti.
„Kao primjer dobre prakse mogu se spomenuti mnoge zemlje, ali nama najbliža je svakako Slovenija u kojoj je vidljiva dominacija ženskih nevladinih organizacija u procesima ustavnih reformi. U Ustavu Republike Slovenije inkorporirana je ravnopravnost žena i muškaraca i eksplicitno zabranjena diskriminacije po osnovu spola. Pored toga ovaj ustav sadrži rodno senzitivni jezik, rodno senzitivni budžet i ustavne garancije koje prepoznaju i razvijaju rodnu ravnopravnost“, naglašava Hidić.
Postoje različiti tipovi jezika, a nauka koja se bavi proučavanjem njihovih jezičkih struktura naziva se tipologija. Na promjer, mađarski jezik (kao i finski) ne koristi kategoriju roda u svojoj gramatici na način koji to čine slovenski jezici, koji se govore kod nas u regionu, takođe i jezici nacionalnih zajednica kao što je romska zajednica. U mađarskom jeziku, imenice nemaju rodne oznake za razliku od slovenskih jezika gdje su imenice podjeljenje na muški, ženski i srednj rod.
Kada govorimo o standardizaciji većinskih jezika, moramo imati na na umu da sa nama žive i brojne nacionalne zajednice i da se u njima događa, ili se dogodio sličan proces standardizacije rodno osetjivog jezika. Kako ističe lingvistkinja i profesorica emerita Univerziteta u Novom Sadu Svenka Savić, za te jezike, na primer, za romski jezik bilo bi korisno kada bi se dogovorili romolozi u regionu oko jedinstvenih principa standardizacije romskih dijalekata koji se najčešće koriste u regionu Zapadnog Balkana.
„Standardizacija rodno osetljivog (senzitivnog, neutralnog) jezika je proces koji podrazumeva nekoliko osnovnih etapa (kao i u slučaju drugih osobina standardizacije, na primer prvopisa). Najpre se ponudi niz mogućnosti koje se zatim ’puste u život’ da se vidi kako se mogu primiti u svakodnevici jezičke delatnosti, potom se događa reviziji prvobitne ponude i tako nanovo. To znači da standardizacija jezika nikada nije završene proces“, objašnjava Savić.
U Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, jezik je već rodno osvješten i poštuje rodnu ravnopravnost.
„Mogu reći da je zajednički jezik već rodno osetljiv. Ako pogledamo podatke između dva svetska rata (srpskohrvatskog jezika), onda vidimo da je u službenoj upotrebi bilo mnogo profesija i titula u ženskom rodu, profesija koje su tek osvajale javni prostor. Danas je mnogo žena u raznim profesijama, pa je inventar titula i zanimanja porastao u svim regionima zajedničkog jezika. Samo da podsetim da je, na primer, oblik influenserka osvojio gotovo preko noći upotrebu, pre svega među mladima. Bez problema!“, ističe Savić.
Evropska dokumenta je potrebno konkretno primjenjivati u Zakonu i Ustavu. Na taj način se osigurava dosljednost i usklađenost evropskim standardima i propisima čime se jača saradnja i pridržavanje vrijednosti i normi Evropske unije.
„Dokumenta EU su osnova za izradu materijala za praksu u našim zemljama Zapadnog Balkana. I vrlo su korisni, a mi treba da ih primenimo na konkretan jezički materijal. Ustav je takav zakonodavni pravni tekst u kojem se može jednom rečenicom, na samom početku, objasniti da se forme muškog roda odnose podjednako i na žene (što je uobičajeno za pisanje zakona)“, naglašava Savić.
Zemlje Zapadnog Balkana trebalo bi da prate pozitivne jezičke prakse iz država članica Evropske unije koje njeguju rodnu jednakost, omogućavajući ženama jednaku ulogu u društvu.
„U Nemačkoj korištenje rodno osetljivog jezika postoji skoro tri decenije. Zatim u Hrvatskoj, gde ipak postoji razumevanje među onima koji planiraju jezički razvoj (kroatisti i lingvisti) i žena u feminističkim organizacijama koje promovišu te ideje neposredno u administraciji, ali i u obrazovanju“, naglašava Savić.
Prevodilac i aktivista Amar Bašić, objašnjava da je istina da su u standardnom jeziku žene i rodno nebinarne osobe poprilično nevidljive i da to treba mijenjati. Ustav BiH, kao i većina aktuelnih pravnih akata, još uvijek slijede jezičku doktrinu koju, nažalost, i dalje zagovaraju jezički autoriteti na našem govornom području — da je muški gramatički rod inkluzivan za sve osobe koje govore i o kojima se govori.
„Najčešći argument u prilog tom pristupu je ekonomičnost jezika, ali se istovremeno zanemaruje šira društvena i psihološka posljedica, a to je nevidljivost značajnog dijela populacije. Nekako to krene od jezika pa završi u našim glavama kada treba zapošljavati ili sastavljati parlamente, odbore, generalno tijela koja odlučuju. Lako je preskočiti šefice, parlamentarke, članice odbora, kada ih u startu i ne spominjemo“, kaže Bašić.
On dalje ističe da je Parlamentarna skupština BiH 2014. godine, izdala priručnik o upotrebi rodno osjetljivog jezika, u kojem je jasno prepoznato da je rodno osjetljivi jezik i političko pitanje, te da je naše društvo već odavno kulturološki i civilizacijski zrelo za adekvatnije vrednovanje prisustva i rada žena u parlamentarnim klupama, ali i šire.
„Kao i sa svim smjernicama i propisima, njihova praktična provedba ide dosta sporije. Faktori u toj sporosti su razni, od opće tromosti naših zakonodavnih tijela do reakcionaškog otpora konzervativnih krugova. Pritom, jezik je kod, pa je potrebno mnogo vremena, upornosti i truda kako bi se veliki broj osoba koje se služe nekim jezikom dogovorio o izmjeni tog koda. Na to još treba dodati da je sama ustavna reforma u našem kontekstu izuzetno vruće političko pitanje“, govori Bašić.
Ustav, kao najviši pravni akt, pripada svima nama i sve osobe koje žive u Bosni i Hercegovini bi trebalo da se osjećaju prepoznato i udobno u njemu. Fokus 1995. godine je bio na tome da se sve nacionalne zajednice osjećaju komotno, a opšta svijest o rodno inkluzivnom jeziku tada praktično nije ni postojala. Danas postoji. Postoji način da se artikuliše i ova potreba i na tome treba nastaviti da se insistira. Ne samo kada je Ustav u pitanju.