Na mail adresu portala eTrafika stiglo je reagovanje vršioca dužnosti direktora Investiciono-razvojne banke RS Dražena Vrhovca na tekst “U nepovrat otišli milioni plasiranih kredita IRB-a“, koji je objavljen na našem portalu 16. avgusta.
U reagovanju se navodi da se pomenuti tekst „temelji na netačnim informacijama u vezi sa plasiranim kreditima, iako su u odgovoru od 20. septembra prošle godine naveli suštinu koja detaljno objašnjava kontinuitet potpisanih kredita u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske“.
Reagovanje prenosimo u cjelosti.
Reagovala i bivša direktorka IRB-a
Na pomenuti tekst reagovala je i bivša direktorka Investiciono-razvojne banke Snežana Vujnić koja tvrdi da je Vlada RS početkom 2016. godine donijela “nova pravila plasmana, koja se objavljuju u Službenom glasniku RS, kojima je ukinuta kreditna linija direktnih plasmana i koja nije uvedena još uvijek u pravila plasmana”.
Ona je navela kako su u tekstu iznesene neistine i da želi da ih demantuje, te da se njoj i njenoj porodici nanijela ogromna šteta.
Podsjećamo, u tekstu je navedeno da će Republika Srpska izgubiti milione maraka koje je Investiciono-razvojna banka RS plasirala kroz kredite, zato što se oni neće moći naplatiti iz vrijednosti nekretnina propalih preduzeća u stečajnom postupku, zbog sudskih odluka kojima se zabranjuje njihova prodaja, te smo objavili presude suda kojima se Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove RS naređuje da upiše činjenicu sudskog spora, koju je ova institucija ranije odbila.
“S obzirom da se direktni krediti nisu odobravali, nije bilo ugovora o kreditu. Ni društvo koje vi spominjete, niti bilo koje drugo nije dobilo kredit nakon 2015. godine, jer nije bilo moguće s obzirom na činjenicu koju sam navela. Ugovore o zasnivanju hipoteke su usaglašavali pravnici sa notarom i nakon toga potpisivali notarski ovjerene isprave. Sud BiH mi nikada nije stavio na teret ono što ste vi naveli u vašem članku i što sam prenijela u demanti, tako da vi nemate dokaz za navedeno, a ja imam dokumentaciju Suda BiH, za koju nemam ovlaštenja da je bilo kome pa ni vama dostavljam i koja je dokaz da su vaši navodi netačni”, tvrdi Vujnićka.
Advokat Din Tešić tvrdi da Vujnić nije bila ovlašćena
Sa druge strane, advokat Din Tešić i dalje tvrdi da Vujnić nije bila ovlašćena u spornom periodu.
“Informacija da je bila upisana ne znači da je bila i ovlašćena do 2020. godine, zato što je u upisu registra bilo ograničenog trajanja. Parnica još uvijek teče, ali po žalbama se trenutno odlučuje u našu korist”, naveo je u svojoj reakciji Tešić.
On navodi da je direktor IRB RS ujedno i direktor Fondova kojima upravlja IRB RS. Krediti su se plasirali preko Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske, jedinim pravnim licem koje je moglo da plasira kredite i koje je bilo registrovano za tu djelatnost, a kojim IRB RS upravlja.
“Privredno društvo Pingvin d.o.o. Banjaluka je nakon isteka mandata ovlaštenog lica u banci, tj. nakon 29. marta 2016. godine zaključilo ugovor o zasnivanju založnog prava (hipoteke) na nepokretnostima suprotno zakonu zato što je ugovor potpisalo lice bez ovlaštenja. Svi krediti, direktni i one koji su plasirani preko komercijalnih banaka, koje su imali poslovnu saradnju sa IRB RS, su morali biti odobreni od strane kreditnog odbora IRS RS i potpisani od strane ovlaštenog lica, što nije činjeno nakon 29. marta 2016. godine. Kako je član uprave i kreditnih odbora direktor IRB RS, jasno je da su sve to ništavi pravni poslovi u spornom periodu”, tvrdi Tešić.
Sastavni dio ugovora o kreditu koji su zaključivani preko komercijalnih banka je i odluka o plasiranju kredita i ugovor o zajmu sa komercijalnim bankama koje je zaključivao Fond za razvoj i zapošljavanje RS, kaže on.
“Svi akti koji su potpisani od strane neovlaštenog lica poslije 29. marta 2016. godine su ništavi, a ne samo ugovori o kreditima. Na primjer, odluke koje su vezane za prodaju hartija od vrijednosti, odluke kojima se upravljalo pravnim licima u kojima IRB RS, tj. Akcijski fond RS ima akcije. Ništave su i odluke o prodaji kapitala u privrednim društvima što potvrđuje i stav Vrhovnog suda Republike Srpske zauzet u Presudi broj: 11 0 U 006045 11 Uvp. Od Vrhovnog suda Republike Srpske se očekuje da zauzete stavove u prethodnim slučajevima primjeni i na slučajeve koji su vezani sa spornim odlukama u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske i iste oglasi ništavim”, kaže Tešić.
Inače, Vujnić je bila pritvorena 2016. godine, na samom kraju mandata, koji je trajao od 2011. godine a Tužilaštvo BiH je podiglo u martu 2017. godine optužnicu protiv nje i još 15 osoba, jer su, kako je navedeno, “djelovali kao organizovana grupa, koja je finansijskim kriminalom i raznim zloupotrebama načinila štetu od 122,5 miliona KM i dovela do propasti ‘Bobar banke'”.