Kada se u oglasima za posao kao uslov postavlja pol kandidata, automatski se eliminišu oni koji ispunjavaju sve druge uslove navedene u oglasu, čime se neposredno diskriminišu. Iako na prvu svi pomisle da su samo žene te koje se suočavaju sa diskriminacijom, kroz isto prolaze i muškarci, ali u dosta manjem broju.
Piše: Snježana Aničić Petković; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
U jednom banjalučkom kafeu sa aparatima na sreću traže se dvije djevojke. Obezbijeđen je besplatan smještaj, početna plata 1.500 KM plus bakšiš. Nakon što smo poslali poruku, dobili smo poziv sa broja. Javlja nam se vlasnik kafea i objašnjava uslove. Odlična plata, dobar bakšiš, malo posla oko šanka, besplatan smještaj u kući gdje bi djevojke bile same, drva za grijanje.
Na pitanje da li mogu i muškarci sa iskustvom, jasno i ljutito govori da ne želi da radi sa njima, „jer su svinje“. Volio bi da pomogne djevojkama koje su mlade, ljubazne i bolje su se pokazale u ovom poslu od muškaraca. Kako kaže, on je čovjek sa sela, i volio bi da im izađe u susret.
Drugi oglas traži kuvaricu u restoranu domaće kuhinje. Navode da iskustvo u ugostiteljstvu nije bitno, ali da je potrebno znanje domaćice u kuhanju. Za razliku od prvog oglasa, vlasnik je prijatniji i objašnjava da trenutno ne traže muškarca, ali da će uskoro imati mjesta i za muško osoblje.
Na pitanje da li će biti isto radno mjesto ili drugo, govori da se radi o istom poslu i da mu ostavimo podatke i detalje o iskustvu kako bi nas mogao kontaktirati kada bude mjesta za muškarce. Javio nam se nakon dan i rekao da mu se javi zainteresovani muškarac kako bi obavili razgovor.
Žalbe podnose i muškarci
Prema podacima Insituticije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije zaprimio je u 2023. godini 187 predmeta, od kojih su u 74 slučaja, žene podnositeljice žalbi, a u 83 slučaja muškarci. U tekućoj godini zaključno s 27. martom Odjel je zaprimio 58 žalbi, od čega su se u 32 slučaja obratile žene, a u 18 slučaja muškaraci.
Postoji određen broj predmeta u kojima nije označen pol (žalbe s više podnositelja, predmetima otvorenim po službenoj dužnosti, anonimnim žalbama i drugo).
Ranije istraživanje portala Posao.ba pokazuje da se 81 odsto ispitanika/ca susrelo sa diskriminacijom na radnom mjestu, od toga najveći procenat njih sa diskriminacijom na osnovu pola (32 odsto).
„Pravljenje razlike ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao, dozvoljeno je samo kada to zahtijeva priroda i uslovi posla, kada je riječ o pružanju zaštite određenim kategorijama radnika, te kada je svrha koja se želi time postići opravdana. Ombudsmani za ljudska prava BiH nalaze da je nedopušteno oglašavanje slobodnih radnih mjesta u kojima se kao uslov za zasnivanje radnog odnosa postavlja određeno lično svojstvo, a da pri tome isto ne predstavlja stvarni i odlučujući uslov za obavljanje poslova i zadataka radnog mjesta, s obzirom na prirodu posla i uslove u kojima se on obavlja“, poručuju iz Inistitucije ombudsmana.
Zašto u buticima rade većinom žene?
Vlasnici butika u većini slučajeva traže žene i djevojke za rad. G. A. sa suprugom vodi butik više od 20 godina. Napominje da im je ideja bila zajednička, da su dobro napredovali i otvorili nekoliko poslovnica, ali je suprug uvijek u pozadini.
„Istina je da se daje prednost ženama. Mi nikada nismo rekli da nećemo primiti muškarca, ali uvijek su se javljale samo žene. Suprug sa mnom vodi posao, ali je zadužen za sve ono što se dešava van radnje, kao što je vođenje knjiga, naručivanje odjeće i slično. Zaposlene smo jedna žena i ja, a nekad on zamijeni neku od nas, mada je to rijetkost“, dodaje naša sagovornica.
Kako kaže, pokazalo se da su mušterije opuštenije ako radi žena.
„Skoro sve što prodajemo je za žene. Primijetili smo da su opuštenije kada radimo koleginica ili ja. To je posebno naglašeno kada je sezona matura pa dolaze mlade djevojke. Možda im je lakše da isprobavaju pred nama i da kažu šta želimo nego kada je on tu. Pretpostavljam da je ljepše kad žena ženi da modni savjet i kompliment nego da to uradi muškarac jer se može svakako shvatiti“, smatra.
Zavod za zapošljavanje RS ističe da poslodavci imaju puno pravo da traže radnika ili radnicu i samo isticanje pola ne prepoznaju kao diskriminaciju. Na pitanje da li su poslodavci ohrabreni takvim stavom Zavoda, iz Institucije ombudsmana govore da zakoni o radu garantuju slobodu poslodavca da izabere osobu koju će primiti u radni odnos, ali temeljem objektivnih kriterijuma, i pomenuta sloboda ne smije biti izgovor za kršenje Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o radu entiteta i Brčko distrikta.
Ravnopravnost polova među prioritetima za ulazak u EU
Evropska komisija je 2019. godine, usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje sadrži 14 ključnih prioriteta koje država treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije, funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.
Jasno je navedeno da treba jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem i sprovođenjem zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti polova. Indeks rodne ravnopravnosti u BiH pokazuje da se naša zemlja nalazi na dnu evropske ljestvice po pitanju rodne ravnopravnosti.
Ovu oblast regulišu, pored Ustava, entiteski zakoni o radu, Zakon o zabrani diskriminacije, te Zakon o ravnopravnosti polova. Zakon o zabrani diskirminacije utvrdio je da je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH centralna institucija za zaštitu od diskriminacije, kojoj se može obratiti svaka fizička ili pravna osoba koja tvrdi da ima legitiman interes, bez ikakvih ograničenja. Zakonom je takođe propisana uloga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, vezana za uspostavljanje baze podataka o pojavama diskriminacije u BiH.
Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH ustanovljeni su mehanizmi za zaštitu od diskiminacije na osnovu pola, koje čine Agencija za ravnopravnost polova BiH, Gender centar FBiH i Gender centar RS. Ovaj Zakon propisuje krivično-pravnu odgovornost za pojedine oblike diskriminacije, kao što su nasilje, uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje na osnovu pola, kojim se ugrozi mir, duševno zdravlje i tjelesni integritet.
„BiH se obavezala osigurati najviše međunarodne standarde u oblasti ravnopravnosti spolova i nediskriminacije. U cilju potpune implementacije preuzetih obveza i usvojenih zakonskih propisa u oblasti ravnopravnosti spolova i zabrane diskrimnacije, nužno je osigurati sveobuhvatno i učinkovito učešće u svim procesima odlučivanja u političkom, ekonomskom i javnom životu. Ombudsmeni za ljudska prava BiH mišljenja su da predstavnici vlasti u BiH treba da poduzmu dodatne napore u cilju osiguranju jednake pažnje i zaštite prava svakog građanina, insistirati na ostvarivanju i efikasnoj zaštiti prava uvijek kada su ona ugrožena, na njihovoj jednakosti i jednakoj ulozi u procesima donošenja odluka, te na uspostavljanju nulte tolerancije na sve oblike nasilja“, govore iz Institucije ombudsmana.