„Kod nas još uvijek postoji mišljenje da se NVO sektor bori protiv predstavnika vlasti, a 95 odsto udruženja se bavi isključivo humanitarnim radom, djecom, marginalizovanim grupama, edukacijama mladih, cjeloživotnim učenjem i kao takva ona su podrška i oslonac formalnom sistemu u svakom smislu.“
Piše: Snježana Aničić Petković
Riječi su to prof. dr Nebojše Macanovića, a odnose se na Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji se treba naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) u srijedu, 22. maja, poznatiji kao Zakon o stranim agentima.
Macanović ističe da su u suštini udruženja građana jako malo informisana o ovom prijedlogu Zakona i dodaje da se pažnja ovom problemu skreće kroz medije sa drugim aktuelnim problemima, tako da je ovo pitanje u drugom planu.
„Brojna udruženja rade na minimumu svojih kapaciteta, pa ih to i ne zanima, dok druga nemaju medijsku podršku i vidljivost da kažu nešto o ovom problemu. Protivnik sam priče o ‘pobunama’ već zastupnik priče o partnerskim odnosima i pregovorima i unapređenju zakonskih akata gdje su obje strane zadovoljne, ako postoji potreba za izmjenama i donošenju novih zakonskih akata“, govori naš sagovornik.
Miroslav Subašić iz humanitarne organizacije „Mozaika prijateljstva“ priznaje da je za sporni zakon čuo od drugih i da u potpunosti ne zna ni šta ovaj akt zagovara. Njegovo mišljenje je da zakone ne možemo primjenjivati na svakog u istom obliku, te da se ne mogu sankcionisati ljudi koji svoj posao obavljaju fer i korektno.
„Naravno da sam mišljenja da se sve moglo spriječiti, ali puno puta svi mi ponaosob baveći se svojim poslovima u ovim teškim vremenima zaboravimo imati komunikaciju te voditi dijaloge sa ljudima koji se bave, kako istim poslom kao i mi, tako i uopšte. Te upravo taj nedostatak komunikacije i javne riječi koja se čuje dovede do ovakvih prijedloga zakona koji nanesu više štete nego koristi“, dodaje.
Kako kaže, „Mozaik prijateljstva“ neće biti pogođen ovim Prijedlogom zakona jer nemaju donacije iz inostranstva niti učestvuju u projektima. Napominje da javnost vjerovatno ne zna da sva udruženja koja postoje već moraju biti registrovana i podnositi mjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje, te smatra da će ovaj Prijedlog zakona još više opteretiti i zakomplikovati rad nevladinog sektora.
„Mišljenja smo da sve nevladine organizacije imaju svoj način djelovanja, te se ne možemo složiti da ih ovakvim Prijedlogom zakona sve treba staviti u isti koš, jer velika većina njih svoj posao obavlja časno i pošteno. Ponekad neke zakone ili čak i većinu njih možemo primijeniti zaista samo selektivno, a nikako kolektivno jer nije pravedno, a ni fer“, govori Subašić.
Ugroženi sloboda govora i ljudska prava
Ovo je novi udar na slobodu govora, ali i osnovna ljudska prava. Iako se na prvi pogled čini da zakon uređuje poslovanje nevladinih organizacija, on je daleko više od toga. Važno je istaći da će posljedice osjetiti i građani koji skoro i ne znaju za sporni zakon ili nisu dovoljno upućeni o čemu se tačno radi.
Na pitanje da li su građani svjesni šta to znači za njih, Macanović napominje da institucije koje se bave pravima i zaštitom prava građana jako sporo rade svoj posao i zato se stvara slika da su često prava ugrožena i narušena, jer se očekuje reakcija na kršenje istih odmah i sad.
„To je tema koja treba da bude prioritet nadležnih institucija, kako najbolje zaštiti prava građana, a ne narušavati ih, ili dati prostora da budu narušena kroz zakonske odredbe“, rekao je on.
Zakon predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i dodatnim slanjem finansijskih izvještaja. Ministar pravde će imati mogućnost da određenim organizacijama zabrani rad.
Takođe, predviđa se uspostavljanje posebnog registra neprofitnih organizacija koje finansijski ili na drugi način podržavaju strani subjekti, a u taj registar nevladine organizacije bile bi upisane kao „agenti stranog uticaja“. Osim toga, u svom radu neprofitne organizacije bile bi u obavezi da na materijalima koje koriste u radu ističu oznake koje govore da su one agenti stranog uticaja.
„Djelovanje civilnog sektora kao što je humanitarno djelovanje, djelovanje na polju ljudskih prava, na polju socijalne pravde, zaštite manjinskih prava i slično je ugroženo. Ukoliko građani žele da takve organizacije postoje i da štite interese i prava građana, onda bi trebalo da se uključe u tu borbu. Ovo je borba svih nas“, rekla je ranije advokatica Jovana Kisin Zagajac za BUKU.
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik je rekao da će Prijedlog zakona biti identičan onom u Americi. Kada se malo bolje istraži, ispostavlja se da Prijedlog, koji se kod nas spominje, nije ni sličan onom u Americi, nego je mnogo bliži ruskom zakonu.
Američki zakon ne nameće ograničenja za primanje stranih sredstava od strane nevladinih organizacija koje djeluju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a Ustav SAD-a pruža snažnu zaštitu slobode izražavanja i ostavlja otvoren prostor za debatu koja je neophodna u demokratskim društvima, uključujući zaštitu ideja koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju.
Prijedlog zakona u RS propisuje da organizacije koje finansiraju strani subjekti ne smiju da se bave „djelovanjem usmjerenim na ugrožavanje demokratije i narušavanje integriteta RS“, što je jako široka i nejasna odredba, koja ostavlja mnogo prostora za različita tumačenja i zloupotrebe.
Iako se dosta spominje činjenica da ovakav zakon nije u skladu sa ustavima RS i BiH, ali se mimoilazi i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, te nije u skladu sa najvažnijim međunarodnim standardima.
„Ovo je izričito napad na spektar osnovnih ljudskih prava. Prvenstveno na pravo na udruživanje, pravo na slobodnu javnu riječ, pravo na kritiku, pravo na slobodu rada i djelovanja. Ukoliko se bilo šta od vašeg javnog rada može proglasiti nedozvoljenim i da se donese mjera da se ugasi vaša organizacija, onda vi nemate ni pravo na rad. Tako da, zakon je zaista vrlo problematičan, čak surov. Mislim da će zadati vrlo jak udarac nevladinom sektoru i da će mnoge nevladine organizacije donijeti odluku da više ne postoje“, zaključuje Kisin Zagajac.
Ugroženi i onlajn mediji
Ukoliko ga poslanici izglasaju, to će biti novi šamar i medijskoj zajednici, posebno onlajn medijima koji su registrovani kao udruženja građana ili fondacije. Neprofitnim organizacijama neće biti dozvoljeno političko djelovanje niti politička aktivnost pod koju se može podvesti i traženje informacija od institucija.
„To se odnosi na osnovno ljudsko pravo neposrednog učešća kroz građanske inicijative, davanje prijedloga i mišljenja na određene zakone, mjere, učestvovanje u javnim raspravama, kritikovanje određenih mjera, bukvalno bilo kakva aktivnost koja je vezana sa radom i djelovanjem javnih organa RS može biti proglašena političkom aktivnošću i da se toj nevladinoj organizaciji zabrani rad. Takođe su ubacili sada na prijedlog, u odnosu na nacrt i dio gdje se strogo zabranjuje aktivnost koja, kako oni definišu, narušava integritet Republike Srpske“, dodaje Kisin Zagajac.
Podsjetimo, u avgustu prošle godine u RS su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta čime su najviše pogođeni građani, a zatim mediji. Odredbe o kriminalizaciji klevete su usvojene uprkos višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure. Do danas, za klevetu je podneseno više od 70 krivičnih prijava, većinom protiv građana.
Prema elektronskom registru udruženja i fondacija, u Republici Srpskoj registrovano je više od 7.500 nevladinih organizacija, ali nije poznato koliko ih se finansira iz inostranstva.