Poljski pjesnik Tadeuš Ruževič kaže da poezija “ne bira uvijek formu pjesme”. Dokaz istinitosti ovog stiha je po svemu posebna, crnogorska kolekcija nakita raskošne simbolike, jednostavnog, a zvučnog imena “Cvijet Lovćena”. Tamo gdje iz kamena raste i ka Suncu stremi život, a Majka Priroda je široke ruke, tamo je iznikao i Cvijet Lovćena. Iz srca i uma Cetinjanke, a iz silne ljubavi prema Crnoj Gori.
Piše: Rankica Gvozden
Tijana Živaljević je književnica i ekonomistkinja sa bogatim iskustvom u diplomatiji. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, a makroekonomiju je magistrirala na francuskom jeziku u Nici. Tokom školovanja bila je stipendistkinja američke, slovenačke, austrijske i francuske vlade. Oplemenjena novim iskustvima i znanjima, vratila se u rodnu Crnu Goru gdje i danas živi i radi. Zatvorila krug. Autorka je dvije knjige poetskih minijatura: “Dijalozi u Parizu” i “Dijalozi u Crnoj Gori”. Nit zapisivanja dijaloga započela je tokom života u Parizu, a nastavila po povratku. Drugu knjigu pisala je šest godina.
„Imaš li kućnog ljubimca?“
„Imam ptice.“
„A… đe su ti kavezi?“
„Nema kaveza.“
Kako pripovijeda, tako i nakit stvara: smjelo, autentično, ogoljeno i na rijedak način. Sa mnogo strpljenja, vjere i upornosti, neprestano se baveći motivom sveprisutne ljubavi, snage i radosti. Donosi dašak vjetra, soli i sunca u sivilo krša. Nerijetko na Tijaninom Instagram profilu možemo pronaći pjesme, fotografije i umjetničke slike kao odsjaj introspekcije koja okupira pažnju i suptilno navodi konzumenta digitalnog sadržaja da zaroni u dubine sopstva.
Autorka kaže da je nakit Cvijet Lovćena komad primijenjene umjetnosti koji možemo nositi uvijek sa sobom, te da pripada umjetničkom pravcu Art Nouveau. Linije su jednostavne i elegantne, lake i lepršave, a nakit u svojoj cjelosti profinjen i sofisticiran. Mnogo više od ukrasa, Cvijet Lovćena je pečat ličnosti i karaktera, te način na koji čuvamo i njegujemo svoje biće. Od zamisli do finalnog proizvoda, nakit je u saradnji sa botaničarima dizajniran i ručno izrađen u Crnoj Gori od srebra 925 finoće i 925 srebra sa 18K pozlatom. Srebro ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, od izrade ćemera (ženski srebrni pojas, dio crnogorske narodne nošnje) do zavjetnih pločica koje se izrađuju u znak zahvalnosti, a Tijanin rad je upravo to. Zanimljivo je da poprečno presječen komad srebra ima najveću refleksiju svjetlosti od svih metala i kao takav se i dalje koristi za izradu ogledala.
“Porasla sam u cetinjskoj kući sa velikim dvorištem i igra u prirodi, otkrivanje prirode je i u djetinstvu i danas moja velika radost. Ideja se rodila baš u Crnoj Gori, prilikom planinarenja jezerskim i primorskim stranama Lovćena. Hodati i vidjeti taj kadar gdje se cvijet probija između ljutih krša i ide ka suncu je ostavio tako snažan utisak na mene i tu je nastala želja da ja nosim baš takav cvijet oko vrata… I da to omogućim drugim djevojkama i ženama”, govori Tijana za eTrafiku.
Svaki korak izrade je stih, a kao najvažniji Tijana ističe posmatranje. Posmatranje i djelovanje u skladu sa ritmom prirode. U bezvremenskoj kolekciji našle su se ogrlica sa privjeskom, naušnice, narukvica sa privjeskom, broš, te odnedavno i prsten. U srebru je ovjekovječeno jedanaest biljnih vrsta: mak (Papaver rhoeas), nezaboravak (Myosotis sylvatica), lipa (Tilia cordata), visibaba (Galanthus nivalis), žukva (Spartium junceum), Grisebahova lala (Tulipa sylvestris), poljska ljubičica (Viola tricolor), mirisna ljubičica (Viola odorata), zvončić (Campanula rapunculus), kaćun (Crocus tommasinianus) i ruža (Rosa).
Na jeziku bilja, svaka vrsta nosi jedinstvenu priču i simboliku čije odjeke svako od nas može pronaći u svom karakteru, svom životu i djelovanju. Najmlađi član porodice je silueta leta orla nad Lovćenom, kao simbol snage, slobode i elegancije.
“Na Lovćenu sad posebno posmatram leptire i laste. Vidjećemo da li će doći do fotografije i oblika dovoljno poetičnog da postane nakit”, kaže nam kreatorka.
Nakit nije moguće pronaći u zlatarama ni prodavnicama, već se radi isključivo po narudžbi, što daje određenu notu prisnosti i dopušta kupcu da u birani komad utisne svoju želju i namjeru. Niko je ne vidi, ali on zna da je tu. Narudžbu je najbolje napraviti najmanje sedam dana unaprijed preko Instagram stranice koja služi kao platforma za prodaju, a izgleda kao mala botanička galerija u kojoj je ponuda jasno i precizno predstavljena. Predanost radu i detaljnost ogleda se u najsitnijim linijama teksture, ali i u načinu i dizajnu samog pakovanja. Uz svaki primjerak dolazi i poklon ‘bookmark’ sa fotografijom vrste čiji ste otisak odabrali i nazivom na narodnom, latinskom, te francuskom jeziku, kao poruka o nastavku korištenja cvijeta i očuvanju prirode.
Ova kolekcija nakita dobila je Nagradu za inovativnost i kreativno preduzetništvo grada Podgorice. Ukoliko uzmemo u obzir da je prva u lovćenskom buketu procvjetala upravo žukva ili brnistra, možemo smatrati da je ovoj kreaciji predodređeno da odolijeva fluktuaciji životnih uslova, jer kao i pomenutoj vrsti, snažni korijeni joj sežu duboko u ljubav. Prva koja naseljava naša tla nakon požara, žukva svojim životom stvara uslove budućem životu. Neka tako bude i sa Cvijetom Lovćena, a kao što kaže nezaboravak, da ostane urezana u mislima i vremenu. Mala, ali važna pobjeda nad mašinom kapitalizma, nad pohlepom i patrijarhatom.
“Forma jeste potpuno različita, ali ono što jeste zajedničko je sačuvana poezija u riječima i obliku”, odgovara ona na pitanje da li su njen literarni izražaj i izražaj prilikom kreiranja cvijeta komplementarni ili se pak u nekoj zoni prožimaju.
Latice cvijeta biramo za sebe i poklanjamo voljenim ljudima kao putokaz sebi, svojoj suštinskoj i divljoj prirodi i ljepoti. Tu je da nas podsjeti da nježnost, snaga i istrajnost idu ruku pod ruku i da smo od prirode kao naše kuće neodvojivi. Samo treba da se sjetimo i p(r)ogledamo. Leonardo da Vinči nam poručuje kroz vijekove da proučavamo nauku umjetnosti i umjetnost nauke, a Tijana nam ostavlja male tragove kao fenjere da svako od nas krene putem posmatranja. Danas, ona se na telefon javlja sa „Tijana, Cvijet Lovćena“ a vi je pozovite i budite dio ove prekrasne i tople priče ako želite da nosite ili poklanjate prozračnost maka, nježnost visibabe ili pak zrake sunca uhvaćene u cvijetu dugovječne lipe. Ili, kao što je autorka ovog teksta željela materijalizovano sjećanje na nadimak koji više nikad neću čuti.
Na moćnom Lovćenu sudaraju se planinska i mediteranska klima, tako se i u nama sudaraju i prožimaju naučnička radoznalost i pjesnički senzibilitet. I zapamtite, obronci Lovćena sežu do svake tačke do koje mu cvijet ponesete.
