Na sedmom internacionalnom salonu vina „Vinosaur“ u Banjaluci učestvuje 55 vinarija iz 12 zemalja, a posjetioci imaju priliku da uživaju u više od 400 etiketa vina. Pored toga, tu je i 20 izlagača u gastro segmentu, kao i pet izlagača koji predstavljaju svoju vinsku opremu.
Sedmi „Vinosaur“ započeo je danas u Kristalnoj dvorani hotela Bosna u Banjaluci, a njegova vrata su posjetiocima otvorena i sutra u periodu od 15 do 20 časova. Direktor kompanije “Frutela“ i organizator „Vinosaura“ Nenad Malešević kaže da su bili prinuđeni otkazati salon vina u maju, ali su na insistiranje izlagača i publike pronašli novi termin na jesen.
„Nastavljamo sa svojom misijom da širimo vinsku kulturu i unapređujemo gastronomsku ponudu, te spajamo uspješne ljude sa svih meridijana. Svake godine bude desetak novih vinarija. Ove godine je tu prvi globalni vinski brend, vinarija Tores iz Španije, onda Fruskobaldi iz Italije… Zaista smo zadovoljni odzivom izlagača i publike“, kaže Malešević.
Antonina Degler iz vinarije „Tores“ iz Španije kaže da je ovo druga godina kako učestvuje na „Vinosauru“. Ova najpoznatija španska vrsta vina ima svoje vinarije širom Španije, kao i u Čileu i Kaliforniji.
„Nijedno vino nije dobro za sve, to je stvar ukusa. Zavisi od rashlađenosti, raspoloženja, trenutka u kome ga pijete, hrane… Sve to je vrlo lično. Ovdje smo izložili vina iz svih krajeva Španije i Čilea“, govori ona, i dodaje da je probala nekoliko vina iz BiH, te da su joj se svidjela.
Peter Dorny iz kompanije „Gruooi Italiano Vini“ iz Italije kaže da je njihovo vino posebno jer su kupili 15 porodičnih vinarija iz različitih pokrajina, ali ih nisu prisvojili već su prepustili porodicama da nastave sa svojom tradicijom proizvodnje vina.
„Oni to rade već vijekovima, njihova tradicija se prenosi sa generacije na generaciju. Mi im pomažemo oko logistike i marketinga. Nekada kompanije kupe grožđe koje putuje stotinama kilometara do fabrike gdje se od njega pravi vino. Naši vinogradi su odmah uz mjesta gdje se ono prerađuje, tako da se naše vino uglavnom proizvodi ručno“, govori nam on.
Među lokalnim proizvođačima pronašli smo kompaniju „Jungić“ iz Čelinca, čiji nam je osnivač Željko Jungić rekao da je njihovih devet različitih vrsta vina našlo svoj put do potrošača, te da trenutno ne mogu zadovojiti sve potrebe tržišta.
„Najbitnije u vezi našeg vina je to da smo mi prva lokalna vinarija koja je našla svoj put na tržištu. Trebalo je da prođe nekoliko godina, da ljudi probaju, uporede kvalitet i cijenu, a sada mogu reći da potražnja naših vina trenutno prevazilazi naše mogućnosti u proizvodnji. Mogli bismo se još i više pozicionirati, ali nemamo te potencijale u vinogradima“, priča nam Jungić, te dodaje kako je ova godina izuzetno loša za proizvodnju vina.
„Velike su štete, kao i kod drugih na Balkanu. Uspjeli smo iskoristiti samo 30 % vina, da ono ima zadovoljavajući kvalitet. Ostatak nije bio za vino, nešto je išlo za rakiju, a nešto se uopšte nije ni bralo tako da su štete velike.“
Da su velike kiše i poplave načinile veliku štetu vinarijama potvrđuje i Dragutin Prelević iz vinarske kuće „Spasić“ iz Aleksandrovca.
„Poplave i vremenske prilike su strašno uticali na proizvodnju vina, prinosi su ozbiljno smanjeni, berba se svela na 40 % roda. Ono što je ubrano će zadovoljiti kvalitet koji smo imali do sada. Godina je bila strašna, nadamo se da se neće ponoviti, ali preživjećemo i to“, kaže Prelević ispred kuće „Spasić“ koja je poznata po svojoj „Tamjanici“.
Da bi zadržalo svoj kvalitet vino se mora propisno čuvati. „Brass Commerce“ zadužen je za pravljenje unikatnih rashladnih vitrina, a Branislav Sredić iz te kompanije rekao nam je da svaka polica ima svoj termometar, a samim tim i svoju temperaturu.
„Hladi od 2 do 20 stepeni, ili od 2 do 14, zavisi od želje kupca. Hidrometar je ugrađen kako bi regulisao vlagu. Tu je i staklo sa UV filterom, plava svjetla koja ne oštećuju vino. Primjenjuju se sve najsavremenije metode. Pravimo ih od punog drveta, to je kao masivni komad namještaja, dok se unutrašnjost radi od termo tretiranog jasena. To drvo je posebnom tehnologijom tretirano, otporno je na vlagu i niske temperature. Vanjski dio je hrastovina“, priča nam on, te ističe da je svaki primjerak unikatan zbog strukture drveta. Kapacitet vitrine je 105 boca, koje su poredane u dva nivoa.
Poznato je da su vino i sir sjajan spoj, pa su se organizatori „Vinosaura“ potrudili da za posjetioce obezbijede kvalitetne mesne i mliječne proizvode. Među različitim proizvođačima sira pronašli smo proizvode kompanije „Krunić“, koja svojim mušterijama nudi šest vrsta kozjeg sira. Marketing menadžerica Bojana Bojat rekla nam je da se sve pravi na tradicionalan način.
„Veliko nam je zadovoljstvo što smo dio ‘Vinosaura’, relativno smo mlada firma, ali bilježimo veliki uspjeh. Trenutno imamo šest vrsta kozjeg sira, sve je rađeno bez bilo kakvih konzervansa i aditiva. Interesovanje je sve veće, o samoj ljekovitosti kozjih proizvoda bismo mogli jako dugo da pričamo. Naši proizvodi se nalaze u marketima i težimo ka regionu. U BiH smo jedini sa ovakvim proizvodima“, govori ona, te pojašnjava da se u sirevima nalaze različiti dodaci, pa tako možete birati između standardnog bijelog i dimljenog sira, te sira sa divljim bijelim lukom, paprikom, biberom i maslinom.
Salon vina nastavlja se i sutra u hotelu „Bosna“, u periodu od 15 do 20 časova. Ulaznica košta 20 KM, od čega je 5 KM kaucija za čašu. Sa dobijenom čašom obilazite izlagače i degustirate njihovo vino, a uz povrat čaše dobijate nazad svojih 5 KM.
eTrafika.net – V. Stokić/foto – G. Terzić