U okviru konferencije “Dani Hercegovine” koja se bavi ekonomskim i društvenim oživljavanjem ove regije, sinoć je u Narodnoj biblioteci u Trebinju, održana promocija knjige “Sokrat: melodija filozofije” banjalučkog profesora Zorana Arsovića. Promociju je otvorio generalni sekretar SDS-a, Dragan Ćuzulan, a o knjizi su govorili Zoran Kostić, književnik, pjesnik, esejista i dramski pisac, kao i sam autor.
Knjiga pulsira snažnom misaonošću i energijom autora, kaže Kostić, u kojoj se iscrpno istražuje figura Sokrata kao mjesto nastanka i početka filozofije. Autor u knjizi ukazuje na značenje pojma “nasljeđa”, kao i na to da filozofija ne smije biti odvojena od života.
“Naime, filozofija nije ostvarena ukoliko sa sobom ne nosi određenu vrstu nasljeđa, jer mora imati korijen, ne može nastati ni iz čega. Suštinski, cilj ovog ozbiljnog istraživanja jeste da se preko Sokrata ukaže na rodno mjesto filozofije, odnosno na problem njenog nastanka, na njeno ‘zašto?’, kao i na uslove pod kojima se javlja”, objašnjava nam Zoran Kostić.
Ova metaforički naslovljena knjiga ne donosi neka ekskluzivna saznanja o znamenitom Atinjaninu, već upoređuje filozofiju, kako citira Kostić, sa “šumom, muzičnošću, onostranim zvukom, sveukupnim tonom svijeta”, uz naglasak da Zoran Arsović insistira na tome da filozofija, ukoliko je ozbiljna, ne smije biti odvojena od života.
“Armija formalnih intelektualaca diplomaca”
Knjiga između ostalog ukazuje na degradaciju misaonosti u današnjem svijetu u kome su zavladali površnost i neznanje.
“U našem vremenu izraženija je nego ikada sve pogibeljnija kulturološka inverzija, tako umjesto da, u sferi duhovnosti i obrazovanja dominiraju znanje i filozofski sistemi, u najvećem dijelu čovječanstva presudan je uticaj površnosti i neznanja. Naša sredina nudi ponajviše primjera koji potkrijepljuju ovu tvrdnju – počev od obrazovanja, i tzv. bolonjskog sistema, sa izjednačenim statusom privatnih i državnih univerziteta”, govori Kostić dodajući da u takvim okolnostima, stručne i intelektualne sposobnosti, niti su odlika profesorskog sastava, niti određuju kriterijume prilikom sticanja diploma. Takav sistem rezultira “armijom formalnih intelektualaca diplomaca”.
Kostić, pričajući o knjizi profesora Arsovića, ukazuje i na to da problem našeg vremena predstavlja obilje informacija, do kojih ljudski mozak ne stiže promišljanjem, već uglavnom putem interneta i sličnih izvora. Problem nisu siromaštvo i odsustvo sredstava, stav je autora ove knjige.
“Takva stečena informisanost direktno je suprotstavljena znanju. Obilje podataka je najveći saveznik površnosti i neznanja, a pritom, informisanost u svojoj osnovi ne mora imati vrlinu, a znanje mora”, kaže Zoran Kostić.
Znanje o etičkoj suštini i najvećim vrijednostima je vrlina o kojoj je i Sokrat govorio, i jedno poglavlje knjige je posvećeno tome.
Zoran Arsović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, filozof i autor knjige “Sokrat: melodija filozofije”, kaže da je na knjizi radio sedam godina.
“Ono što mi nije dalo da se odvojim od toga je da se u Sokratovoj figuri i liku flozofija otkriva svoj bezdan, jer čitajući o Sokratu, imate osjećaj da tu nije rečeno upravo ono što treba biti kazano, kao da se otvara ponor one discipline kojom se bavite čitav život”, počinje priču o svojoj knjizi Zoran Arsović.
Ova knjiga je na mnogim mjestima cijepala naučnost, uvriježene slike i znanja o Sokratu, kaže Arsović i dodaje da će to vjerovatno biti razlog brojnih polemika.
Sokrat i Platon ne odvajaju filozofiju od načina života, od “doživljaja” i to je jedna od suštinskih tema kojom se bavi ova knjiga.
“Njihova filozifija je, usudio bih se reći, bliža sa liturgijom, jer ona počiva na jednom dubokom doživaljaju smisla cjeline stvari. Ako nema tog doživljaja, onda nemam o čemu da mislim. Današnji ljudi su potpuno otkinuti od tog doživljaja cjeline, jer mi živimo u jednom svijetu tehnički napravljenom i apstrahujemo cjelinu. Jedino kad nam se dogodi zemljotres, onda vidimo da smo ipak u nečemu drugom od koga zavisimo. Ali nema valjanog mišljenja ako ne pođemo od onoga što je veće, što nas nadilazi”, objašnjava Arsović.
Identitet možemo nabaviti na “polici za deterdžent”
Čovjek, odnosno “umno”, se otkida od “doživljaja”, podsjeća nas Arsović, i onda dolazi do krize identiteta i toga da postajemo ono što nam drugi nalažu da budemo.
“Mi i dalje doživljavamo, ali doživaljaji nemaju nikavog udjela u modernom dobu, jer im ne pridajemo pažnju. Doživljaj prođe i onda čekamo sljedeći, a svijest je nešto što može nastati samo iz doživljaja. Doživljaj porađa svijest. Mi ne uzimamo znanja iz života, mislimo da ćemo znanje dobiti iz knjiga i prestajemo da doživljavamo svijet oko sebe, a onda i samog sebe”, kaže ovaj filozof.
Identitet danas možemo nabaviti na “polici za deterdžent”, navodi Arsović, jer tako savremena ideologija pravi identitete.
“To je egzistencijalni dizbalans, mi smo u raskoraku, život ide u jednu stranu, a mi znanja o njemu tražimo na sasvim desetoj strani. Ne uzmamo mudrost koja struji životom.”
“Bog zamijenjen ogledalom”
Moderni subjekt je, prema mišljenju autora knjige, samovlasan, jer je odbacio vlast Boga.
“Bog je mrtav, na njegovo mjesto se postavlja subjekt kao vlasnik, to je sekularno doba. Biti vlasnik, znači imati nadzor i kontrolu nad nečim. Mi veličamo tu sposobnost ne vidjeći da smo Boga zamijenili ogledalom. To vam je uvodni znak da počinje šizofrenija, tako da živimo šizofreno doba”, zaključuje Arsović.
On dodaje da su delirični subjekti ti koji grade zajednicu, a interesi ti koji vezuju ljude i tu nema zajednice – to je demokratija koja ima za cilj da nas učini takvima.
Arsović istiće i to kako ne traba da se čudimo što živimo u svijetu u kome nema smisla, jer u ovakvim okolnostima gdje svi traže neka prava, to nije ni moguće.
“Živimo takvim životom da tražimo svoja prava u odnosu na cjelinu. Kako pojedinačno može tražiti pravo u odnosu na ono što ga osmišljava? Pravo riječi u odnosu na poemu, ili kamena u odnosu na hram? Tražimo razna prava i dovodio pravo u nezgodnu situaciju. To nije pitanje prava, to je pitanje sudbine ili božije odluke”, smatra banjalučki profesor i filozof, Zoran Arsović.
Zoran Arsović, rođen 1967. godine u Jajcu. Vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, uža nastavna naučna oblast – istorija filozofije i ontologija. Objavljene knjige: “Fenomenologija i Evropa”, “Čovjek i tehnološka civilizacija”, “Integracija i ličnost”, “Život sa smislom”, “Život života”, “Filozofija života”, “Umijeće dijalektike”, “Ono što nakon Haga ostaje”, i posljednja objavljena i ona koje je izazvala mnogo pažnje u akademskim krugovima – “Sokrat: melodija filozofije”
Filozofski rad Zorana Arsovića zapažen je i visoko ocijenjen, ne samo u domaćoj naučnoj, već u regionalnoj i inostranoj javnosti.
eTrafika.net / Foto: eTrafika.net – Vedrana Džudža