U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Banjaluci u organizaciji izdavača Međunarodnog udruženja naučnih radnika AIS Banja Luka i Gradskog esperanto društva „La Mondo“, nedavno je održana promocija knjige-pjesmarice „Pesme iz Srbije“ (Kantoj el Serbio).
– „Pesme iz Srbije“ je srpsko-esperantsko pjesmarica koju je uz pomoć izdavača priredila profesorica, pjesnikinja i esperantistkinja Senka Tomić iz Jagodine. Ona je našla put da srpsku pjesmu predstavi svijetu paralelno i na esperantu. Ona je narodnim dodala i pjesme srpskih pjesnika čije su pjesme ušle u korpus narodne pjesme preko esperanto jezika do širokih prostora svijeta – poručili su iz udruženja “La Mondo”.
Treće dopunjeno izdanje ove zbirke pjesama sadrži 120 pjesama te je u odnosu na prethodno izdanje dodano još 26 pjesama.
– Novinu čine pjesme iz Kosova, Makedonije i BiH. Sve one su bogate melodijskim ukrasima ali na različit način i često su protkane ljubavnom lirikom. U trećem izdanju iz BiH se pojavljuju pjesme kao što su: “Emina”, “Sini, sini, sjaj mjeseče”, “Zvjezda tjera mjeseca”, “Tamburalo momče u tamburu”, “Ko t* pokida sa grla đerdane”, “Leptirići mali šarenijeh krila”, “Banjaluko i ta tvoja sela”. Posebna vrijednost ove knjige je ta što su pored tekstova pjesama i notacija za svaku pjesmu dodate i fusnote za koje govore o porijeklu pjesama“, rekao je u uvodu promocije potpredsjednik “La Monda” Mićo Vrhovac.
U ovom izdanju uvrštena je i fotografija Zmijanjskog veza sa popratnim tekstom, koji je prvi element iz Republike Srpske i BiH koji je 2014. godine upisan u UNESCO-vu reprezentativnu listu nematrijelnog kulturnog nasleđa čovječanstva.
Prema riječima recezenta gospođe Panić Kašanski ova knjiga ima kulturnu, pedagošku i vaspitnu namjenu.
– Namjera je da se ljubiteljima kulture u svijetu prikaže dio srpske kulture, te da se zainteresovanim poznavaocima muzike skrene pažnja na osobenosti srpske muzičke tradicije. Inostranim muzičkim stručnjacima predgovor i notacija zbirke biće posebno interesantno štivo za proučavanje srpske muzičke osobenosti kao i dijela nematrijalnog kulturnog nasleđa Srbije i srpskog naroda – poručila je Kašanski.
Milorad Radunović je istakao da naši savremeni kompozitori i urednici eleketronskih medija pozajmljuju tuđu, pretežno američku i zapadnjačku muziku.
– Zalud su danas primjedbe dobronamjernih slušalaca i muzički obrazovanih ljudi da mi više nismo sposobni da cijenimo našu duhovnu imovinu , pa zapostavljamo svoje vrijednosti i prihvatamo ono što je i na zapadu i u Amerci prevaziđeno i odbačeno – poručio je Radunović.
Na kraju oko 60 posjetilaca promocije uživalo je u pjesama na srpskom i esperantu u izvođenju Gradskog tamburaškog orkestra Banjaluka sa solistima Sofijom Drljača, Đorđem Čivčićem i Mićom Vrhovcem.
eTrafika.net