Argentinski producent, aranžer i multi-instrumentalist Roman Gomez stvara muziku širom svijeta. U njegovom slučaju potvrđeno je da muzika ne poznaje granice. Pokazuje da susret različitih kultura ne znači uvijek sukob, već inspiraciju za stvaranje novog muzičkog stila. To uspijeva spajajući elemente latinoameričke i evropske muzike, kao i elemente argentinskog i brazilskog folklora, džeza i tanga.
Radili ste u Južnoj Americi, a sada radite u Evropi, možete li nam reći koja je razlika u muzici na ova dva kontinenta?
Najznačajnija razlika između evropske i južnoameričke muzike jeste u ritmičkim elementima. To dugujemo Afrikancima koji su donijeli svoju tradiciju u Južnu Ameriku. Oni obično koriste udaraljke u obredima. Jasno, oni ih nisu donijeli sa sobom, pa su morali napraviti nove instrumente na osnovu originalnih. Tako je počeo novi muzički stil.
Da li možete reći da je Vaša muzika multikulturalna?
Moja muzika je multikulturalna iz dva razloga. Ona potiče od imigranata, na primjer, tango je nastao u luci. Svirao sam sa argentinskim, italijanskim, grčkim, rumunskim, albanskim, bugarskim i kipranskim muzičarima. Svaki muzičar ima drugačiju osnovu i svaki put je to sjajan kreativni proces.
Radite li na nekim novim projektima o kojima nam možete nešto reći?
Trenutno radim na projektu sa francuskim vibrafonistom Jacques Maruggom, kao i na projektu sa brazilskim basistom Rubemom Fariasom. Sa obojicom spajam argentinsku i brazilsku muziku. Pored toga, imam i grupu sa svojim bratom Demianom Gomezom, Daniele Cap
puccijem i Sergiom Chrissovitsanosom.
Šta odvaja dobrog od sjajnog džez muzičara?
Ono što pravi razliku između dobrog i sjajnog (ne samo džez) muzičara jeste količina ljubavi koja se uloži kroz čitav proces, od proba do posljednje note na sceni. Kada kažem ljubav, mislim na posvećenost, strast, odgovornost. Bliska je veza između ljubavi i odgovornosti!
Imate uspješnu karijeru, na koje ostvarenje u životu ste najponosniji?
Hvala mnogo! Imam veoma lijepe uspomene, pomenuću dvije. Sviranje sa Luciom Dallom i Josephom Fargierom za 200 hiljada ljudi bilo je izvanredno iskustvo. Prošle godine sam svirao prvi put u svojoj zemlji nakon što sam se preselio. Bilo je to vrlo emotivno iskustvo. Svirao sam u Konzervatorijumu Buenos Airesa u okviru „Rebetango turneje“ (zahvaljujući Katerini Kourentzi!).
Mnogi kažu da je danas teško postati poznat kao instrumentalist, jer ljude privlači ljudski glas. Šta Vi mislite o tome?
Mislim da je to apsolutno normalno. Glas ima moć teksta i činjenica je da nijedan muzički instrument ne može preuzeti ulogu ljudskog glasa. Od trenutka kada se rodimo, koristimo svoje glasne žice, čak i bez jezika.
Koju poruku Vaša muzika širi u svijet?
Poruka koju širim je prvenstveno ljubav. Nadam se da moja muzika može probuditi emocije kod ljudi, to je za mene pobjeda.
Postoji li šansa da ćete uskoro posjetiti Bosnu i Hercegovinu i svirati ovdje?
Nadam se da ću se ponovo vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Svirao sam u Banjaluci 2009. godine tokom „Italijanske sedmice“. Uživao sam!
S obzirom na to da ste i nastavnik muzike, kakav savjet biste dali mladim muzičarima?
Savjete koje bih dao mladim muzičarima jesu da rade ono što vole, da pronađu uzbuđenje i tokom vježbanja, i da istražuju, jer nikad ne znaš šta ćeš pronaći.
eTrafika.net – Tanja Kasapović