Aleksandra Savić je osnivačica Udruženja lektora Republike Srpske, koje je za godinu dana postojanja realizovalo nekoliko projekata među kojima su aplikacija Jatolog, konkurs Jezikolovac za fotografisanu i najoriginalnije opisanu pravopisnu grešku, te brošura Jezikolovac za interaktivno učenje pravopisa.
Piše: Fedor Marjanović
Aleksandra je osoba koja je svoju ljubav prema jeziku spojila sa svojom kreativnom prirodom. Diplomirala je i masterirala na Filološkom fakultetu i Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci.
„To studiranje nije plod nikakvog mog umišljanja ili karijerizma. Ono je od početka imalo svoju svrhu, a to je posebna oblast koja se zove jezička politika. Ona proučava kako se jezik posmatra u određenom društvu. Koji su uzroci njegovog propadanja ili poboljšanja? Kako se pomoću jezika ovaploćuju određena politička i društvena pitanja? Na koji način jezik pomaže u te svrhe, a na koji način predstavlja vrstu manipulativnog sredstva u politici“, priča Aleksandra.
Prošle godine osnovala je Udruženje lektora Republike Srpske. Kako ističe, Udruženje je u početku imalo dva cilja, spoljašnji i unutrašnji.
„Spoljašnji cilj je bio da se radi na odnosu prema jeziku, jer je djelovalo da je jezik poprilično zanemaren kod nas. Unutrašnji cilj je bio da se pomogne svim lektorima da se okupe i svojom saradnjom doprinesu tome da bolje rade, imaju bolje uslove rada, koriste istu literaturu, imaju ujednačena rješenja i tarifu“, tvrdi naša sagovornica.
Za godinu dana postojanja mnogo su napredovali u odnosu na početne ciljeve, što se vidi i u promijenjenoj percepciji ljudi.
„Sve više i više je ljudi koji se bude i razumiju činjenicu da je to nepregledno kreativan alat, koji pomaže u svim sferama koje podrazumijevaju jezički izražaj, pisanje, govor, reklame, kampanje, pa i politička pitanja. Dakle, postoji široko polje kreativnosti sa kojim se može raditi na različite načine, ali postoji jedan uslov, da se poznaje jezik“, govori ona.
Jedna od posebnih sfera Aleksandrinog interesovanja je odnos jezika i modernih tehnologija. Tako je nastala i besplatna aplikacija Jatolog koja funkcioniše kao online rječnik ijekavizama.
„Aplikacija je prvi naš projekat. Na tehničkom polju imali smo pomoć kompanije Lanaco. Ona je jedna velika prekretnica za nekoga ko se bavi jezikom. To je bilo prvi put da sam se ja, kao tvorac tog projekta, susrela sa jezikom i modernim tehnologijama“, priča Aleksandra.
Jedan od načina približavanja jezika ljudima putem tehnologije su društvene mreže. Kao najinspirativniju navodi Tviter, iako dodaje da ima veoma kreativnih ljudi i na Fejsbuku. Ove platforme su razvile poseban funkcionalni podstil društvenih mreža, gdje se ljudi koriste jezikom na kreativan način koji podrazumijeva humor, metaforu i ironiju. Neki vode brigu o jeziku, jer društvene grupe koriste i za poslovna oglašavanja, iako ima i onih koji prenose svoje neznanje iz jezika. Ipak, uticaj tehnologije je neminovan, jer je to nešto što privlači mlađe generacije.
„Jutjub, Instagram i igrice su poželjni sadržaji djeci i ta se činjenica ne može izbrisati. Mi smo samo jedan u nizu sadržaja koji oni vole i treba da se izborimo za svoj primat“, tvrdi naša sagovornica.
Još jedan važan projekat Udruženja lektora Republike Srpske je bio Jezikolovac, konkurs za fotografisanje pravopisne greške i njeno opisivanje, gdje su najkreativniji opisi bili nagrađeni. Ove godine je organizovan i drugi konkurs a Aleksandra je najzadovoljnija tim što se ove godine prijavljuje sve više djece, dok su se prethodne prijavljivali ljudi iz struke.
„Djeca su najkreativnija. Smišljaju pjesmice i priče na osnovu tih grešaka. To mi je jako drago. To znači da smo doprijeli do djece i da razumiju dobru namjeru i podržavaju je“, ponosno ističe.
Podstaknuta uspjehom konkursa, Aleksandra je zajedno sa Milenom Urukalo i Sašom Ćetojevićem sastavila brošuru Jezikolomac namijenjenu djeci. U ovoj knjižici se pomoću ilustracija i pjesama na zabavan način objašnjavaju jezička pravila.
„Te brošure smo podijelili svim osnovnim školama u Banjoj Luci, što područnim, što gradskim. Đaci su bili oduševljeni i jako im je zanimljiva činjenica da su mnoge stvari naučili ne znajući uopšte da uče“, zadovoljno kaže Aleksandra.
Najvažnija u novom pristupu jeziku u obrazovanju i svakodnevnom životu jeste kreativnost. I tu su najvažniji novi ljudi, čije vrijeme tek treba da dođe.
„Postoje ljudi koji su kreativni, ali čija kreativnost nažalost ne dolazi do izražaja, zato što su sami ili nemaju neko udruženje ili sistem koji stoji iza njih. Međutim, polako primjećujem da se klima mijenja i da dolaze do izražaja ljudi koji vole svoj posao i koji na naročite načine predstavljaju svoj rad“, optimistično zaključuje Aleksandra.
Ovaj tekst je kreiran u sklopu projekta “Snaga pozitivne priče”, koji realizuje eTrafika.net a podržavaju USAID i IOM. Autor ovog teksta je odgovoran za njegov sadržaj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odražavaju stavove USAID i IOM.