Veganstvo, frutarijanstvo, pesketarijanstvo, makrobiotika… Postoji više različitih načina ishrane, koji fokus većinom stavljaju na namirnice biljnog porijekla. O njima vlada mnogo mitova i zabluda, a mišljenja ljudi su podijeljena.
Piše: Bojana Radić
Dok jedni smatraju da biljna ishrana nikako nije dobra za čovjekov organizam i da ne postoji adekvatna zamjena za vitamine koje dobijamo iz mesa, drugi su uvjereni da je zdravija od ishrane u kojoj meso dominira. Koliko zapravo znamo o ovim načinima ishrane?
Vegani su strogi biljojedi čija se ishrana zasniva na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Oni potpuno odbacuju namirnice životinjskog porijekla, uključujući jaja, mliječne proizvode i med.
Vegetarijanci jedu hranu biljnog porijekla, uz dodatak jaja i mliječnih proizvoda. Laktovegetarijanci pored biljne hrane konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode, ali ne i jaja. Ovovegetarijanci uz hranu biljnog porekla konzumiraju još i jaja, ali ne i mliječne proizvode.
Semivegetarijanci (poluvegetarijanci) uz vegetarijansku ishranu jedu pileće bijelo meso i ribu, ali ne jedu crveno meso. Pesketarijanci uz biljnu hranu jedu i ribu. Mnogi od njih, takođe, konzumiraju mliječne proizvode i jaja.
Frutarijanci jedu samo biljne plodove i sjemenke, dok radikalni frutarijanci jedu samo biljne plodove koji su sami pali na zemlju.
Makrobiotičari praktikuju prehranu baziranu na cijelim zrnima žitarica i mahunarki. Jedu samo organski uzgojene namirnice, bez pesticida, bez vještačkih đubriva. Izbjegavaju rafinisani (bijeli) šećer, rafinisano ulje i bijelo pšenično brašno. Umesto toga koriste žuti šećer, nerafinisano ulje (najčešće maslinovo) i crno brašno.
Neki ljudi praktikuju režim sirove ishrane. Oni koji jedu samo sirove biljne namirnice, mahom voće, povrće, orahe, sjemenke, maslinovo ulje, med i žitarice. Pobornici prijesne ishrane tvrde da se termičkom obradom (kuvanjem, prženjem, pečenjem) gubi velika količina vitamina i stvaraju se štetne, kancerogene materije. Prave hljeb koji se peče na suncu tzv. “sunčani hljeb”.
Ljudi se često za veganstvo ili vegetarijanstvo odlučuju iz etičkih razloga.
„Dugo sam aktivista za ljudska prava, a isto tako se bavim pitanjem pasa lutalica kojima na razne načine pokušavam pomoći. Vremenom sam shvatio da ne mogu pomagati jednoj skupini živih bića koja je meni bliska, a sve druge zanemariti“, kazao nam je Admir A., koji je vegeterijanac nešto više od godinu dana.
Iza Alije Osmića već je pet godina veganskog života. Prvo je bio pesketarijanac, na šta se odlučio zbog svog zdravlja. Nakon dva mjeseca odlučio je izbaciti ribu iz svog jelovnika na pet dana.
„Taj peti dan sam pogledao jedan video koji me natjerao na razmišljanje, te sam nakon toga postao vegan i to je bilo isključivo iz etičkih i ekoloških razloga“, ispričao nam je on.
Vegan izazov
Udruženje EVA (EcoVegAnimals) je prva organizacija u Bosni i Hercegovini koja je počela da radi na zagovaranju za prava životinja. Radi projekte i kampanje usmjerene na razvoj ekološke svijesti kao i smanjenje korištenja životinja za potrebe ljudi. U saradnji sa organizacijom iz Izraela „Animals Now“, koja je inicijator međunarodnog vegan izazova (Vegan Challenge 22), EVA udruženje je organizator ovog izazova u BiH.
„Izazov traje 22 dana i svaki dan obrađuje po jednu temu, poput omiljenog jela, nabavke hrane, mliječnih proizvoda u veganskoj verziji. Tokom izazova ne insistiramo na tome da se ostane i postane vegan, riječ je samo o izazovu koji olakšava proces prelaska na veganstvo“, objasnila je Maida Šabeta, predsjednica EVA udruženja, te pozvala sve zainteresovane da se priključe ovom izazovu.
Za više informacija o ovom izazovu pratite stranicu EVA ili se priključite Fejsbuk stranici.
Nutricionistkinja Maja Tubić – Banović, kaže da je biljna ishrana bez sumnje zdravija od one u kojoj dominiraju životinjski prizvodi.
„Pozitivne strane su mnogobrojne. Prije svega se radi o raznovrsnosti materija koje se nalaze u biljkama, a to su, ne samo vitamini, minerali i makronutrijenti (proteini, masti, ugljeni hidrati), nego takozvani fitonutrijenti, male supstance koje djeluju zaštitno i regenerišuće na naš organizam”, kazala je.
Kad je riječ o proteinima, mišljenja su veoma podijeljena. Klasičan stav je da je zdravom prosječnom čovjeku potrebno 0,8 grama proteina na kilogram tjelesne mase, a sportisti uzimaju i do 3 grama. Pojedini stručnjaci kažu da nam nije potrebno više od 0,3 grama.
„Istina je sigurno negdje u sredini. Biljke sadrže, takođe, proteine i dobrim balansiranjem ne dolazi do njihovog nedostatka. Ljudi koji ne unose nikakve životinjske namirnice, trebalo bi da uzimaju vitamin B12, iako se on nalazi u algama, gljivama i prehrambenom kvascu”, dodala je Maja Tubić – Banović.
Ona lično preporučuje svima ishranu bogata različitim povrćem, voćem, samoniklim biljkama, sjemenkama, klicama, mikrobiljem, orašastim plodovima, hladno cijeđenim biljnim uljima i generalno cjelovitom, neprerađenom biljnom hranom lokalnog porijekla. Ovakva ishrana ne isključuje životinjske proizvode, nego se smanjuje njihov udio na račun raznovrsne biljne hrane.
Najčešća je zabluda da je veganska ili vegetarijanska hrana automatski zdravija, što samo po sebi ne mora biti istina. Vegetarijanci i vegani mogu da jedu mnogo rafinisane hrane, kao i nedovoljno raznolike namirnice, a to u konačnici može da izazove mnoge nedostatke i probleme.
„Doručak bi trebalo da sadrži cijele žitarice ili pseudožitarice u koje se dodaje voće, sjemenke i orašasti plodovi. Za ručak i večeru birati namirnice bogate proteinima (leća, leblebija, grašak, grah, gljive i slično). Za užine jesti raznovrsno voće u kombinaciji sa sjemenkama i orašastim plodovima”, objašnjava nutricionistkinja.
Ona je naglasila, da je potrebno da naša ishrana bude raznovrsna kako bismo spriječili potencijalne nedostatke.
„Veoma je bitno da naučite kako se šta jede, da bi se nutrijenti što bolje iskoristili. Na primjer, sjemenke i orašaste plodove ne bismo smjeli jesti u velikoj količini jer sadrže antinutrijente koji smanjuju preuzimanje nekih minerala, kao što je kalcijum, magnezijum, cink. Dakle, iako su ove namirnice bogate ovim mineralima, antinutrijenti nas sprečavaju da ih jedemo previše. Preporučujem dodatke ishrani ukoliko ona nije dovoljno raznovrsna”, kazala je nutricionistkinja.
Takođe, savjetovala je konzumaciju zelenog lisnatog povrće, klica i mikrobilja. Te namirnice su, kako kaže, izvori velike količine vitamina i minerala, te fitonutrijenata koji mogu značajno da poprave kvalitet naše iskrane, ukoliko ih dodamo u dnevni jelovnik.
„Za djecu i trudnice je, možda još i bitnije, da se hrane sa mnogo biljne hrane. Za trudnice posebno, jer se temelji cjeloživotnog zdravlje postavljaju još dok ste u majčinoj utrobi. A ishrana je najznačajniji okolišni faktor koji utiče na ekspresiju gena. Konkretno veganstvo ne savjetujem, ali dominantno biljnu ishranu itekako”, kazala je.
Promjene u organizmu
Nakon osam godina vegeterijanstva, Azra je prije četiri godine odlučila da pređe na veganski način ishrane. Uvidjela je promene u svom organizmu.
„Kako to naš narod voli reći ‘teško mi pada hrana’. Meni se desilo da nemam poteškoće u varenju i taj ružni osjećaj težine, ali uzmimo isto u obzir, da isključivo jedem zdravu balansiranu hranu, koja odgovara mom organizmu. Također, imam mnogo više energije i ne sjećam se kada sam posljednji put imala prehladu, gripu…“, ističe ona.
Kako nam objašnjava nutricionistkinja Maja, nakon prelaska na biljnu ishranu može da dođe do oslobađanja nakupljenih toksina. Sa tim moramo da budemo oprezni, ako se prave nagli prelazi.
„Ukoliko neko ima mnogo nakupljenih toksičnih supstanci, one mogu da se u velikoj količini oslobode iz tkiva i pređu u krvotok. Jako je bitna probava i redovno pražnjenje crijeva. Takođe, ukoliko se naglo uvede velika količina biljne svježe hrane, može da nastane problem sa varenjem i nadutošću. U tom slučaju, trebalo bi pomoći varenje probavnim enzimima, probioticima i biljnim preparatima“, objašnjava ona.
Vegani i vegeterijanci imaju manji udio zasićenih masnoća od većine ljudi koji konzmiraju meso i proizvode životinjskog porijekla, što smanjuje rizik od srčanog udara i bolesti koronarnih arterija. Takođe, dio veganske ishrane kao što je škrobno povrće, klice i cjelovite žitarice pirodno su bogate vlaknima koji poboljšavaju probavu. Negativne strane naglog prelaska na veganski način ishrane svakako može da bude umor, glavobolje i vrtoglavice, što su posljedice nedostatka vitamina B12 i željeza. Po savjetu nutricioniste, trebalo bi svakako nadoknaditi B12 dodacima ishrani, a željezo bi ipak trebalo individualno provjeriti, jer ga neke namirnice kao što su špinat, orašasti plodovi i lanene sjemenke i te kako sadrže.
Potrebno je posebno istaknuti, da veganska ishrana umije i te kako da bude nezdrava. Ukoliko vam je na dnevnom jelovniku mnogo čipsa, keksa i hljeba, to može da dovede do ozbiljnih nedostataka i negativnih posljedica u organizmu. Ukoliko se odlučite za ovakav način ishrane, potrudite se da vaš meni bude raznovrstan (povrće, leća, leblebija, soja, voće, žitarice, sjemenke). Važno je da u svemu budete umjereni!