Pojam “internet stvari” (IoT) opisuje mrežu fizičkih predmeta u koje su ugrađeni senzori, softver i druge tehnologije u svrhu povezivanja i razmjene podataka s drugim uređajima i sistemima putem interneta. Ove tehnologije već su uveliko postale svakodnevnica u razvijenim zemljama širom Evrope i SAD-a. Ipak, u zemljama jugoistočne Evrope upotreba IoT-a još uvijek nije toliko popularizovana. Uprkos ovoj činjenici, u budućnosti se očekuje sve veća upotreba ovih tehnologija i na tom području.
Piše: Danica Novaković
IoT se danas koristi u skoro svim privrednim sektorima, što je sasvim očekivano, s obzirom na porast stepena digitalizacije u svijetu. Pored toga što omogućavaju brzinu i veću efikasnost, te zaštitu okoliša, ove tehnologije su i veoma profitabilne, što objašnjava njihovu popularnost među velikim firmama. Ukoliko još niste, preporučujemo da isprobate neka od ovih sjajnih rješenja.
”GoGrow”
”GoGrow” je aplikacija koju je napravila kompanija Lanaco u saradnji sa studentima tehničkih fakulteta u Bosni i Hercegovini, te stručnjacima iz oblasti ekonomije, poljoprivrede i sistema mreža. Uz pomoć ove aplikacije, nastale kao rezultat studentske prakse, poljoprivrednici mogu pratiti rast i razvoj usjeva sa bilo kojeg mjesta, koristeći samo svoje mobilne uređaje, mogu uvijek da imaju dostupan pregled potrošenih resursa, te da ostvare što veću efikasnost i efektivnost u svojim poduhvatima.
Pametni staklenici
Da bi staklenike učinio pametnima, IoT je omogućio meteorološkim stanicama da automatski prilagođavaju klimatske uslove prema određenom nizu uputstava. Usvajanje IoT-a u staklenicima eliminisalo je potrebu za ljudskom intervencijom, čineći tako čitav postupak isplativim, istovremeno povećavajući preciznost cijelog procesa. Na primjer, pomoću senzora na solarni pogon grade se moderni i jeftini staklenici. Ovi senzori prikupljaju i prenose podatke u stvarnom vremenu, što pomaže pri veoma preciznom praćenju stanja staklenika. Uz pomoć senzora, potrošnja vode i stanje staklenika mogu da se prate putem elektronske pošte ili SMS upozorenja. Na osnovu očitavanja sa ovih senzora, vrši se automatsko i pametno navodnjavanje u stakleniku. Senzori, takođe, pomažu u pružanju informacija o pritisku, vlažnosti, temperaturi, te količini svjetlosti u okruženju u kojem su postavljeni.
Dronovi za kontrolu usjeva
Uvođenje dronova u zemljoradnju, jedno je od brojnih IoT rješenja u poljoprivredi. Njihova najveća primjena leži u procjeni zdravlja usjeva, praćenja njihovog rasta, prskanja i analize polja. Uz odgovarajuću strategiju i planiranje zasnovane na podacima u stvarnom vremenu, tehnologija dronova je postigla veliki uspon i preobražaj u poljoprivredi. Dronovi sa termičkim ili multispektralnim senzorima identifikuju područja koja zahtijevaju promjene u navodnjavanju, te tako znatno smanjuju propadanje usjeva. Jednom kada usjevi počnu da rastu, senzori pokazuju njihovo zdravlje i računaju vegetacijski indeks. Zbog sve većeg broja stanovništva i klimatskih promjena, potreba za dronovima raste sve više. Zahvaljujući tome, u budućnosti se očekuje da će tržište poljoprivrednih dronova porasti za 38 procenata.
Saobraćajne kamere
Kamere na ulicama su u mnogim državama jedan od vidova IoT-a, koji je značajan dio naše sadašnjice, a prisutan je i na našim prostorima. Ove kamere funkcionišu tako što u zavisnosti od parametara koji se postave, zahvaljujući razvijenom softveru automatski detektuju predviđene prekršaje. Njihova velika prednost je u tome što redovno šalju izvještaje o prekršajima koji su napravljeni, te tako omogućavaju da se počinioci prekršaja što prije i efikasnije kazne. Zahvaljujući saobraćajnim kamerama, koje doprinose kažnjavanju nepropisne vožnje, životi pješaka mnogo su sigurniji.
Pametni semafori
Ovaj sistem radi zajedno sa tehnologijom kojom su opremljeni mnogi automobili, upozoravajući ih na predstojeće promjene svjetla na semaforima. Ovo bi pomoglo automobilima, koji imaju ovakve sisteme ugrađene, da smanje vrijeme čekanja na semaforima. Ova primjena je najkorisnija kada su u pitanju vozila hitnih službi. Funkcioniše tako što sistem kontrole saobraćaja registruje saobraćaj koji se približava raskrsnicama i reaguje na najbolji mogući način, sa ciljem održavanja najveće efikasnosti protoka vozila. Istraživački timovi vjeruju da bi se uvođenjem pametnih semafora, vrijeme koje vozači čekaju na promjenu svjetla, moglo smanjiti za preko 28 procenata, a emisije CO2 za čak 6,5 procenata.
Sistem za naplatu putarine
Elektronska naplata putarine je bežični sistem za automatsko prikupljanje naknade, koja se naplaćuje vozilima koja koriste auto-puteve ili određene mostove i tunele. To je brža alternativa koja zamjenjuje naplatne kućice, gdje se vozila moraju zaustaviti, a vozač ručno plaća putarinu gotovinom ili karticom. Uglavnom su vozila koja koriste sistem opremljena automatskim uređajem za ovakve transakcije. Kad vozilo prođe pored uređaja za čitanje putarine uz put, radio signal iz čitača aktivira transponder, koji vraća nazad identifikacijski broj koji registruje upotrebu vozila na cesti, a elektronski sistem plaćanja naplaćuje korisniku putarinu. Glavna prednost je što vozač ne mora da stane, te se tako smanjuje zastoj u saobraćaju. Sistem plaćanja obično zahtijeva od korisnika da se prijave unaprijed i ubace novac na račun sa smanjenim bilansom, koji se tereti svaki put kada prođu naplatnu tačku. Ovakav sistem plaćanja je dosta ekonomičniji i brži, te znatno olakšava putovanje.
IoT u bankarstvu
IoT je našao primjenu i u bankarskom sektoru, međutim ovaj put kao alat koji banke koriste da bi svojim mušterijama pružile što bolje iskustvo tokom poslovanja sa njima. ”FinTech” kombinuje industrijski IoT kao sa vještačkom inteligencijom kako bi testirao banke u pružanju neposredne podrške klijentima. Pametni telefoni mogu da funkcionišu kao znakovi, tako što će obavijestiti nadzornike u finansijskim institucijama kada mušterija stigne u njihovu filijalu. Radeći ovo, FinTech kompanije mogu odmah pomoći kupcima i uštediti im vrijeme. IoT može da pomogne i pri rješavanju problema redova u bankama. Takođe, IoT alati mogu da vrše elektronsko izdavanje karata, čime doprinose pružanju pomoći klijentima u pronalaženju najboljeg predstavnika sa kojim mogu da razgovaraju. U ovom slučaju, kupac unosi svoj problem u originalnu opremu. Zatim, pruža im se karta sa informacijama o predstavniku sa kojim treba da razgovaraju i njihovom broju u redu. Uređaj ih nakon toga upozorava kada dođu na red.
O tome da je ”Internet of Thing” naša budućnost i karta za lakši život, svjedoči i činjenica da su, prema sprovedenim istraživanjima, 83 odsto organizacija koje su uvele IoT, poboljšale svoju efikasnost. Takođe, ovo tržište sve više raste, a očekuje se da će 2025. godine svjetska populacija koristiti aktivno oko 152.200 IoT uređaja u minuti, navodi DataProt. Mnogim organizacijama, od klinika pa do privrednih firmi, ove tehnologije znatno su olakšale rad. Još u julu 2017. godine služba za njegu bolesnika sa sjedištem u Bruklinu zvana ”Allure” počela je primjenjivati IoT u svom sistemu daljinskog nadzora, koji prati vitalne znakove pacijenata. Već nakon šest mjeseci, zabilježeno je smanjenje broja padova kod pacijenata za 45 odsto, te propadanja za 60 odsto. Takođe, još jedan od dobrih primjera kako su IoT tehnologije doprinijele poboljšanju, jeste slučaj brazilske vlade koja se u saradnji sa poljoprvrednim firmama ”EscalTec-a” i ”Raizena”, odlučila na uvođenje IoT tehnologija. Nakon kratkog vremenskog perioda već su se vidjeli prvi rezultati, a do tada neodrživa poljoprivreda, postala je stabilna.