Zaljubljenik u fotografije, avanturist i istražitelj starina, Siniša Šolak iz Glamoča svojim životom i radom stvara nevjerojatnu simfoniju prirode i povijesti. Ovaj nadareni fotograf, avanturista, čuvar glamočkih ljepota, ne samo da hvata trenutke, već i otkriva dubine ljepote koja često ostaje neprimijećena.
Piše: Emel Kovačević; Naslovna fotografija: Emel Kovačević
Siniša Šolak, već godinama stvara očaravajuće vizualne priče. Njegove fotografije nisu samo snimci prirode, pejzaža i sela, one su živopisni opis prirode. Siniša ne hvata samo trenutke, on uhvati dušu svakog pejzaža i pretvara je u čaroliju. Njegov objektiv nije samo alat, već čaroban štapić koji oživljava svaki kadar, odajući počast neizrecivoj ljepoti glamočkog kraja.
„Moj otac se bavio fotografiranjem. Kada sam krajem 80-ih išao u školu, tu se pojavila sekcija fotografisanja. U to vrijeme su bili analogni foto-aparati, meni je to sve izgledalo veoma zanimljivo i zbog toga sam se krenuo baviti fotografisanjem“, prisjeća se Šolak kako je krenula njegova avantura sa fotografijama.
Svoju prvu fotografiju snimio je sa svega 10 godina, dok je još bio u osnovnoj školi. Zahvaljujući njegovom ocu koji ga je uveo u svijet foto-aparata, danas Siniša snima živopisne fotografije prirode glamočkog kraja, raznih objekata u Glamoču, portrete ljudi i slično.
„Sada sam malo zreliji, četrdesetak. Za toliko godina morala se desiti dobra fotografija“, šali se Siniša.
Gledajući njegove fotografije, ljudi koji su daleko od Glamoča osjećaju se kao da su ponovo tamo, dijeleći sadašnjost i prošlost ovog jedinstvenog mjesta. Ova ljubav prema prirodi nije samo inspiracija za njegove fotografije, već i način života koji odjekuje u svakom njegovom kadru. Svoj rad i ljubav prema prirodnim bogatstvima Glamočkog polja bilježi na Facebook profilu Glamoč na dlanu.
„Ja imam mnogo fotografija, iz raznih situacija, raznih oblasti. Iz podzemlja, iz nadzemlja, iz prirode, društva, tematskih fotografija. Fotografije iz prirode su mi nekako najprikladnije za javno objavljivanje, ostale koristim za knjige. Imam na desetine hiljada snimljenih fotografija. Crno-bijelih kad se radilo sa filmom, skenirani negativi od prije 20 godina. Tu ima fotografija od kraja 19. vijeka, građevine, objekti, ljudi. To je jako zanimljivo, ako se nečim tematski baviš“, objašnjava on.
Veliki je ljubitelj prirode, sa kojom se trudi što više povezati. Za njega je boravak u prirodi dobro za očuvanje fizičke i mentalne kondicije.
„Što više kilometara, onda se malo razvije i osjećaj, počne se primjećivati detaljnije, preciznije. Počneš se privikavati na ambijent, a živi svijet ambijenta se počne privikavati na tebe. Čovjek je ujutro svjež i odmoran, te je stoga jutarnje svjetlo najbolje za fotografiranje. A tada čovjek i najviše i najbolje primjeti što da fotografiše“, govori Siniša Šolak.
Diplomirao je geografiju i turizam, ali se nije zadržao na tome, nego ga je zaintrigirala prošlost njegovog kraja, koju je sasvim slučajno odlučio istraživati. Zajedno sa Goranom Komarom je prikupio brojne informacije o povijesti Glamoča, Grahova i Drvara, a zatim objavio nekoliko knjiga o ćiriličnim natpisima iz ovih krajeva.
„Ovo su tereni jako dugog kontinuiteta življenja. Također sam imao priliku da sarađujem sa arheolozima, te sam u svojim rukama držao predmet iz bronzanog doba. Te 2016. godine se pojavio Goran Komar držeći ovdje školu paleografije i poznavajući ovaj teren ja sam bio angažovan da ih vodim po terenu. Kada sam vidio što traže, primjetio sam da znam mnogo lokacija gdje se kriju ti natpisi“, govori Šolak o počecima istraživanja.
Glamoč je područje sa brojnim povijesnim starinama, kojima rijetko tko pridaje veću pažnju. To nije bio slučaj kod ovog znatiželjnog glamočkog istraživača, koji je svakim svojim korakom otkrivao povijest ovog zapostavljenog kraja. Kako je on osoba koja se trudi što viša da sazna o područjima u kojemu živi, tako je nastavio istraživati i okolne gradove. Rezultate svog istraživačkog rada zajedno sa svojim prijateljem bilježi na web stranici paleologija.com , te na svom privatnom Facebook profilu Siniša Šolak.
„U Glamoču se najstariji natpis nalazi na Marevića groblju. To je grob vlastelina Milutina Marojevića u Starom Selu, koji datira sa kraja 15. vijeka. Također, u selu Šumnjaci nalazi se natpis iz prelaza sa 15. na 16. vijek. To su stvari koje su duboko zatrpane i veoma zanimljive kada se istražuju. Trenutno radimo istraživanja u Livnu, i tu smo našli zapis iz 1522. godine, koje je pisano Vinčanskim pismom“, ističe za eTrafiku.
Aktivan je i na području zaštite glamočkog krompira, gdje se bori da mu oblikuje identitet i da notu autentičnosti. Njegova posvećenost, ne samo da brendira ovo poznato povrće, već da ga i verifikuje. Uz Sinišinu predanost, glamočki krompir postaje ne samo prepoznatljiv, već i istinski cijenjen.
„Brendiranje glamočkog krompira je potreba, ima potencijal i to je trend. To je nešto čime ćemo dokazati da grad nije mrtav, nešto čime ćemo pojačati ekonomiju Glamoča. To je ono što zovu prepoznatljivost. To je privatna inicijativa i investicija, otvorena za sve zainteresovane da se uključe“, rekao je za kraj našeg razgovora.
