Neravnopravnost prema ženama pri zapošljavanju-rodne nejednakosti

Ženama “ženski“ poslovi a muškarcima pozicije moći.

Piše: Zorana Stojičić 

Iako žene čine polovinu stanovništva BiH, tretman kojem su izložene na tržištu rada predstavlja diskriminaciju koja podriva socio-ekonomski razvoj BiH. Za ostvarivanje njihovih prava nužna je politička volja vodećih stranaka.
Strah od otkaza ukoliko zatrudne, polna pripadnost kao preduslov zaposlenja i seksualni komentari samo su neki od izazova sa kojima se žene svakodnevno suočavaju na tržištu rada. Istovremeno, stopa zaposlenosti žena je manja u odnosu na muškarce a stopa nezaposlenosti je veća. U praksi ovo znači da se manji broj žena odlučuje na ulazak na tržište rada, a i one koje pokušaju pronaći posao, imaju manje šanse za zaposlenjem od muškaraca.

Veliki razlog zbog kojeg roditeljstvo, pa čak i samo brak, pogađaju žene kada se radi o platama, jeste podjela rada u domaćinstvu koja je još uvijek neravnopravna, čak i kada oba supružnika imaju posao s punim radnim vremenom. Ovo posebno vrijedi za visokoobrazovane žene s dobro plaćenim poslovima: majčinstvo šteti njihovoj karijeri. Činjenice pokazuju da čak i udate žene bez djece zarađuju manje, budući da će žene češće odustati od poslovnih mogućnosti zbog selidbe ili zbog podrške suprugovoj karijeri. Udate žene takođe često biraju manje intenzivne karijere/poslove kako bi se pripremile za djecu, ili im poslodavci ne daju više odgovornosti jer pretpostavljaju da će uskoro imati djecu i otići na porodiljsko.

Uzroci problema

Jedan od osnovnih uzroka ovakvog stanja je tranzicijski proces putem kojeg se ruši stari ekonomski sistem a na scenu stupa surovi kapitalizam koji se u BiH manifestuje kroz privatizacije, nesigurnost na poslu te otvorenu tržišnu borbu kompanija. Diskriminacija žena se posebno ogleda u vezi sa trudnoćom i materinstvom gdje postoji mnogo zabilježenih slučajeva u kojima se ostanak na poslu uslovljava time da žena ne smije zatrudniti. Takođe, činjenica da je BiH dijelom patrijarhalno društvo sa često izraženim stereotipima o ulozi žene na tržištu rada ne doprinosi rješavanju ovog problema. Neke žene rade manje nakon što rode, no za mnoge to nije slučaj, a poslodavci ih ipak plaćaju manje, čini se zato što pretpostavljaju da će biti manje posvećene poslu, pokazalo je istraživanje.

Velika većina platnog jaza – 73 posto – proizlazi iz toga što žene ne dobivaju povišice i napredak na poslu u istoj mjeri kao muškarci. Očigledno da se radni staž i iskustvo mnogo više isplate muškarcima nego ženama. Buduće rješavanje ovog problema će zahtijevati kvalitetniji pristup države za što je ključni preduslov postojanje političke volje među vodećim političkim strankama. Ženama je potrebno osigurati pristup poduzetničkim kreditima te da ekonomija pređe iz trenutne surove faze u fazu kada se ljudsko dostojanstvo uzima u obzir na tržištu rada. Od velike  je važnosti porast svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti te doprinosa žena socio-ekonomskom razvoju BiH. Država u kojoj polovina stanovništva može očekivati diskriminaciju pri procesu zapošljavanja nema osigurane temelje privrednog i političkog napretka.

Izvor: libela.org