Seksizam kao svaki oblik izdražavanja (čin, riječ, slika, gesta), temelji se na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svog spola. Internet pruža novu dimenziju izražavanja i prenošenja seksizma, posebno seksističkog govora mržnje, širokoj publici, iako korijeni seksizma ne leže u tehnologiji, već u trajnim spolnim neravnopravnostima.
Piše: Melani Isović
Seksizam i seksističko ponašanje se javljaju u svakodnevnom životu jedne žene ili grupa žena. Nijedna žena nije izuzeta takvih govora bez obzira koju vrstu posla obavlja i kolika primanja ima. Jedan od gorućih preblema jesu komentari na društvenim mrežama. Korijen seksizma ne leži u tehnologiji i društvenim mrežama, već je samo sa ’offline’ prenešen na ’online’.
Rodna ravnopravnost ima ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava, funkcionisanju demokratije i dobre vladavine, poštovanju vladavine prava i promovisanju dobrobiti svih, da obuhvata jednaka prava za žene i muškarce, djevojčice i dječake, kao i istu vidljivost, osnaženost, odgovornost i učešće u svim sferama javnog i privatnog života, te da podrazumijeva jednak pristup resursima i njihovu jednaku raspodjelu među ženama i muškarcima, kao što je utvrđeno Strategijom za rodnu ravnopravnost Savjeta Evrope 2018- 2023.
Seksizam predstavlja manifestaciju istorijski nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koja dovodi do diskriminacije i sprečava potpuno napredovanje žena u društvu. On takođe predstavlja prepreku osnaživanju žena i djevojčica, koje su nesrazmjerno pogođene seksističkim ponašanjem; zatim primjećujući da rodni stereotipi i ukorijenjena pristrasnost oblikuju norme, ponašanje i očekivanja muškaraca i dječaka, čime dovode do seksističkih djela.
Seksističko ponašanje, poput, na primjer, seksističkog govora mržnje, može da eskalira ili da podstrekne otvoreno uvredljiva i prijeteća djela, uključujući seksualnu zloupotrebu ili nasilje, silovanje ili potencijalno smrtonosne radnje. Druge posljedice mogu da podrazumijevaju gubitak resursa, samopovređivanje ili samoubistvo. Rješavanje seksizma je stoga dio pozitivne obaveze država da garantuju ljudska prava, rodnu ravnopravnost i da spriječe nasilje nad ženama i djevojčicama u skladu sa međunarodnim propisima u oblasti ljudskih prava i, za države potpisnice, sa Instanbulskom konvencijom.
Seksizam i seksističko ponašanje dovode do fizičke, seksualne, psihološke ili socioekonomske štete i različito utiču na različite sektore stanovništva. Žene i djevojčice nesrazmjerno su pogođene takvim ponašanjem. Predstavljaju prepreku osnaživanju i napredovanju žena i djevojčica. Eliminisanje seksizma i seksističkog ponašanja bila bi od koristi za sve: žene, djevojčice, muškarce i dječake.
Daniela Juričić je docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i autorica knjige „Položaj žena u BiH , porast emancipacije ili diskriminacije“. Na početku razgovora objašnjava da je seksizam veoma zastupljen u bosanskohercegovačkom društvu i da taj fenomen ostavlja trajne posljedice za društvo.
„Ovim pojmom označavamo i spolnu diskriminaciju te njime predstavljamo i predrasude temeljene na spolu. Seksizam je iznimno štetan jer posebice mlađe žene i djevojčice navikavamo na stav da su žene često prikazane kao potrošni objekt. Promoviraju se stereotipne uloge žene i muškaraca, a to nije nimalo bezazlen društveni problem“, navodi Juričićeva.
Komentari na društvenim mrežama i na portalima imaju veliki uticaj na mlade osobe gdje oni rodne stereotipe kao takve oblikuju u svoje stavove i norme.
„Utjecaj komentara na društvenim mrežama je prevelik. Mediji oblikuju stavove i društveno ponašanje a mladi ljudi zahvaljujući medijima oblikuju čak i vlastite identitete. Sadržaji u komentarima na društvenim mrežama šalju određene poruke ženama. Stereotipi postaju glavna sredstva komunikacije, a žene vrlo često i same pridonose takvim promišljanjima, ne shvaćajući bit problema kao i štetnost posljedica“, ističe Juričićeva.
Važno je da se od samog početka obrazovanja djevojčicama i dječacima govoriti o ravnopravnosti spolova.
„Iznimno je važno ljude medijski opismeniti, ali i kontinuirano govoriti o ravnopravnosti spolova. O ova dva fenomena, govorila bih od samoga starta školovanja jer je nužno. Neravnopravnost spolova u BiH neće prestati skoro. Komentare i seksizme ćemo imati još mnogo vremena, sve dok se svi zajedno medijski ne opismenimo i ne promijenimo stav i svijest o ulozi žene u društvu“, govori Juričićeva.
Važno je da medijski opismenimo sve ljude i da osnažimo sve žene.
„Naglasak treba staviti na činjenicu da nam često društvene mreže ‘ispiru mozak’. Često nas uvjere da ćemo biti sretni samo ukoliko imamo određene proizvode i sl. Iskorištavaju se ljudske slabosti, ali to je način na koji funkcionira kapitalizam. Ponavljam, jedno od glavnih sredstava za borbu protiv ovog fenomena je medijska pismenost i osnaživanje žene u svakom smislu“, naglašava Juričićeva.
Fatima Bećirović je projektna koordinatorica na aktivnostima sprječavanja nasilja nad ženama Gender centra FBiH. Govori da su seksizam i seksističko ponašanje duboko ukorijenjeni u našem društvu i kao takvi nerijetko vješto upakovani u humor zbog čega ih ponekad teško prepoznamo i nismo ih ni svjesni.
„Važno je napraviti granicu između šale i uvrede, poniženja, omalovažavanja i sl. što zapravo u ozbiljnoj mjeri može ugroziti nečiji život, zdravlje, dostojanstvo. Seksizam kao manifestacija nejednakih odnosa između muškarca i žene može ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice na žene i djevojke, što može dovesti do toga da žena ili djevojka koja je izložena seksističkom ponašanju ima smanjeno samopouzdanje, da ne vjeruje svojim sposobnostima, kapacitetima i mogućnostima, sve to može dovesti do diskriminacije, ali i otežanog napredovanja kako na radnom mjestu tako i u društvu uopće“, ističe Bećirovićeva.
Seksizam nije samo govor ili komentar na društvenim platformama, on je u uskoj vezi sa nasiljem nad ženama zbog čega žene i djevojčice mogu da nose dugotrajne posljedice.
„Žrtve nasilja mogu biti izložene strahu, isključenosti, nesigurnosti i diskriminaciji. Zbog svega navedenog moramo biti svjesni ozbiljnih i dugoročnih posljedica seksizma i seksističkog ponašanja na žene, djevojke i djevojčice“, govori Baćirovićeva.
Važan životni period u životu svake žene je pubertet. U tom periodu djevojčice se fizički i emocionalno pretvaraju u mlade žene i vrlo značajno je da u tom periodu ne doživljavaju seksistička iskustva.
„Izloženost diskriminatornim komentarima kod djevojčica u pubertetu u kojima se vrijeđaju, omalovažavju ili im se čak i prijeti mogu ozbiljno narušiti sigurnost, samopouzdanje ili uopće zdravlje jednog djeteta koje prolazi najosjetljiviji životni period i kao takve posljedice mogu biti ozbiljne i teške, a u nekim slučajevima nažalost i dugoročne. Ovdje je jako važno naglasiti ulogu roditelja i njihov odnos prema djeci, dijete mora da ima povjerenje u roditelje, da im se može obratiti u svakom trenutku kada je izloženo bilo kakvoj diskriminaciji, vrijeđanju, omalovažavanju. Također, važno je naglasiti i ulogu obrazovnog sistema kojem pripada velika odgovornost da prije svega educira učenike i učenice o ravnopravnosti spolova, cyber bulling-u i nasilju uopće, ali i da prepozna potencijalne rizike i zlostavljanje, te poduzme korake kako bi djeca koja su izložena nasilju i diskriminaciji dobila adekvatnu podršku i zaštitu“, naglašava Baćirovićeva.
Borba protiv takvog govora je značajna. Najbolja je metoda je edukacija i obrazovanje građana i građanki u svim nivoima društva i promovisanjem kvalitetnih društvenih vrijednosti.
„Edukacijom svih, kako građana tako i stručnjaka u različitim institucijama ili organizacijama, razbijanjem predrasuda i stereotipa, učenjem, promoviranjem kvalitetnih vrijednosti i žena i muškaraca, dati priliku uspješnim ženama da govore o svojim uspjesima i postignućima. Pored toga jako je važno da se direktan govor mržnje, kao uostalom i svaki oblik nasilja prijavi nadležnim institucijama, kako bi onaj ko to radi dobio jasnu poruku da takvo što nije dozvoljeno, da je kažnjivo i da zbog toga može odgovarati“, kaže Bećirovićeva.
Da seksizam nije bezazlen i koliko ima velike posljedice po žene , djevojke i djevojčice u društvu i da sadrži pravne definicije sa nasiljem nad ženama.
„Prošle godine donesena je Preporuka Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv seksizma, koja je zapravo odgovor na sve veći broj i ozbiljnije posljedice seksizma u društvu uopće i sadrži pravnu definiciju seksizma u kojoj je uspostavljena povezanost svakodnevnih pojava seksizma s nasiljem nad ženama i ima za cilj da rasvijetli seksističko ponašanje i navodi konkretne korake i načine kako vlade država članica Vijeća Europe i drugi odgovorni pojedinci i institucije/organizacije mogu raditi na sprečavanju seksizma i seksističkog ponašanja“, ističe Bećirovićeva.
Svaki direktan govor mržnje, kao i svaki oblik nasilja treba prijavi nadležnim institucijama, kako bi onaj ko to radi dobio jasnu poruku da takvo što nije dozvoljeno, da je kažnjivo i da zbog toga može odgovarati. Posljedice korištenja rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u medijima su, pored ostalog, uređeni Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine i Kodeksom za štampu i online medije BiH Vijeća za štampu.
“Za korištenje rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u medijima moguće je pokretanje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti u ovisnosti od posljedice koju ima. Ova odgovornost je utvrđena Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, Zakonom o zabrani diskriminacije te krivičnim zakonima u BiH“, objašnjava Bećirovićeva.
Pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH po standardima Istanbulske konvencije koje se odnose na prepoznavanje nasilja nad ženama.
„U cilju usklađivanja krivičnog zakonodavstva u BiH sa standardima Istanbulske konvencije koji se odnose na prepoznavanje nasilja nad ženama putem modernih sredstava komunikacije i informaciono komunikacijskih tehnologija, pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH u cilju stvaranja zakonodavnog okvira za sankcioniranje osoba koje vrše krivična djela putem IKT (Facebook, Viber i slično). Ombudsmani BiH su postupajući po pojedinačnoj žalbi nakon provedenog istražnog postupka 2018. godine uputili između ostalog preporuku Parlamentu FBiH da izmjeni i dopuni Krivični zakon FBiH u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za sankcioniranje osoba koje vrše određene radnje korištenjem informaciono-komunikacijskih tehnologija, a koje za posljedicu imaju povređivanje prava pojedinaca“, naglašava Bećirovićeva.
Seksizam na društvenim mrežama je dobio znatno veće razmjere i prešao na globalnu scenu dostupnu široj populaciji i takvo ponašanje utiče loše na žene.
„Izloženost seksizmu putem interneta može imati ozbiljne i dugoročne posljedice na ženu, može dovesti do osjećaja nesigurnosti, manje vrijednosti, stida da se kreće, straha da će je neko prepoznati i da će na taj način dodatno biti izložena vrijeđanjima i osudama, sve navedeno može u velikoj mjeri utjecati na njeno samopouzdanje i funkcioniranje uopće“, navodi Bećirovićeva.
Milica Pralica, predsjednica udruženja građana „Oštra Nula“, aktivistkinja i feministkinja na početku razgovora ističe da je pitanje prepoznaju li žene, mlade djevojke i djevojčice uopšte seksizam kao govor mržnje na društvenim mrežama.
„Veoma mali broj žena i djevojčica u pubertetu prepoznaje seksizam na internetu kao jednu vrstu nasilja. Treba da osvjestimo i osnažimo mlade djevojke, djevojčice i žene. Uzrok seksizma i mizogenije je u stvari u patrijarhatu koji nas uči da su žene inferiorne u odnosu na muškarce“, govori Pralica.
Potrebno je govoriti o svim rodno zasnovanom nasilju jer svaka vrsta nasilja može da eskalira u veći oblik nasilja prema ženama.
„Šutnja nas ne štiti, treba da progovorimo o svim vrstama i oblicima nasilja , jer seksizam je jedan korak ka sekusalnom nasilju koje žene vrlo često danas doživljavaju“, govori Pralica.