Noć sa trećeg na četvrti oktobar 2024. godine, mnogim stanovnicima centralne Bosne i Hercegovine će ostati u trajnom sjećanju. Ogromne količine padavina prouzrokovale su bujične poplave i klizišta. Najpogođenija su naselja i sela u opštinama Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak… Stradalo je 27 osoba i nastala je golema materijalna šteta.
Tekst i fotografije: Ajdin Kamber
Mnogi nikada neće zaboraviti tu noć.
„Radio sam te noći kao čuvar u separaciji, i dok sam se spuštao u selo mene je voda nosila i jedva sam ostao živ. Ono što je bio potok, nastala je rijeka velika. Tada sam najviše i obolio”, opisuje strahote te večeri Stjepan Prajo iz fojničkog sela Dusina.
Razgovaramo ispred kuće na kojoj su jasno vidljiva oštećenja, koja je i danas neuslovna i rizična za život. Strahotama nije bilo kraja. Te noći u toj kući u poplavama je stradala njegova supruga.
„Ona se utopila u ovoj kući. Preplavili su je balvani. Preko brda su došli ljudi i uspjeli su spasiti kćerku”, prisjeća se tragičnih događaja kada se rijeka Željeznica izlila iz korita.
On i dalje trpi zdravstvene posljedice, jaka prehlada mu je uzrokovala oštećenje srca. Vidljivo mu je iscrpljeno tijelo i lice. Duže od godinu dana živi u bratovoj kući i od početka je nezadovoljan odnosom vlasti prema pogođenim područjima i potrebama ljudi.
„Ovi iz općine su rekli da će doći i obnoviti kuću, ja moram čekati, nemam se kome žaliti”, kaže Stjepan uz tanku nadu.
Zebnja od novih poplava
Nastavljamo uzvodno rijekom Nevrom do sela Deževice, koje pripadaju opštini Kreševo. I ovdje se rijeka izlila iz korita koje ni do danas nije sanirano, na što upozorava stanovnik Nedeljko Barešić, kojeg pitamo kako je bilo te noći.
„Je**no. U pola tri gledam sa prozora i vidim da malo nešto ide voda. Za pola sata 70 centimetara vode mi je ušlo u podrum. Poplavljena su mi dva podruma, dva vozila, dvije štale, deset kubika daske, mašine, sitni materijal i alat”, govori Nedeljko Barešić.
Istovremeno nam na telefonu pokazuje fotografije poplavljenog imanja.
„Meni je šteta procijenjena na nekih 30-40 hiljada maraka, a dobio sam dobio 6.000 KM, što u hrani što u novcu. Ali to nije ni približno nastaloj šteti. Tamo gdje mi je štala, ovaj iz općine nije htio ni otići da procijeni štetu. Nemaš se kome ni žaliti niti pričati”, razočarano će Nedeljko i dodaje da su pojedini u selu dobili novac, a nisu ni bili poplavljeni.
Pokazuje na goleme količine nanosa, mulja i kamenja u koritu rijeke Nevre uzvodno od sela.
„Neka malo jača kiša i ovo će opet nama doći”, upozorava na nedovoljan angažman vlasti na sanaciji terena.
„Odeš u općinu da se žališ i kažu ti — šta hoćeš, dobili ste”, otpuhuje on.
Toliko je razočaran da bi se najradije spakovao i zauvijek napustio selo, ali ne može jer brine za osamdesetosmogodišnju majku koja živi s njim.
Pitamo da li ga je strah?
„Pa jeste. Ja strahujem opet kada krene kiša. Neku večer su najavili crveni meteoalarm, ja nisam cijelu noć spavao”, kaže Nedeljko.
U selu ih je ostalo oko 35, uglavnom starijih stanovnika. Svako jutro čekaju crkveno zvono koje poručuje da je još jedna osoba otišla na drugi svijet.
Mnoga sela na ovom području i dalje čekaju na obnovu. Vidljiva su oštećenja uz korita rijeka Željeznica i Nevre. Dio kuća i pratećih objekata, putevi, infrastruktura su i dalje u lošem stanju. Mnogi se žale na odnos vlasti kao i na neravnomjernu raspodjelu pomoći.
Para ima za elitu, ostali na čekanju
„Šta bi čovjek rekao? Šta se para dobilo i šta se moglo uraditi, može se reći da je urađeno skroz slabo ili nikako. Najgora je sporost”, kaže predsjednik mjesne zajednice Gojevići, Miroslav Bošnjak na čije riječi se nadovezuje Robert Oroz iz sela Luke.
„Te tenderske procedure se štimaju podobnim, dobiju kompanije ili ljudi koji nemaju kapaciteta da to urade ili rade više poslova ili nemaju čim to uraditi i onda to stoji”, objašnjava razočarano Robert.
„Najgore što je nesklad među narodom nastao, jedni su dobili duplo više nego što su imali, a drugima nije nadoknađeno ono što im je uništeno”, kaže Miroslav koji je dane i noći u oktobru 2024. godine, provodio na terenu pomažući ljudima.
Obojica se žale na neorganiziranost tokom podjele pomoći. Slažu se kako su dobri ljudi i organizacije pomagali sa svih strana, no raspodjela pomoći nije bila centralizirana.
„Najkrivlje mi je što su pare koje su došle netransparentno dijeljene”, kaže Miroslav.
“Nekom se desilo da mu je i obnovljeno i dobio je novce. Nekom se desilo da je dobio od dvije-tri organizacije. Uglavnom, nije bilo ni transparentno, nije bilo ni pošteno, ni pravedno”, sumira Robert.
Novca ima, smatra on, samo što se ne raspoređuje adekvatno i očigledno postoje drugi prioriteti, prisjećajući se pri tome izjave lokalnog dužnosnika koji je obećao asfaltiranje puta prema turističkom centru na Prokoškom jezeru, dok su kuće oštećene u poplavama i dalje na čekanju.
„Znači ima novca kada se ide prema vikendicama i prema lokacijama gdje elita boravi prema Brusnici, prema Malkoču, ali kada treba prema mjestima gdje djeca idu u školu, ljudi idu na posao, onda tu uvijek fali para i uvijek se čeka neka procedura”, objašnjava Robert.
On je dugogodišnji ekološki aktivista koji se zavlači u svaki kutak BiH i svojim pričama, fotografijama i snimcima iz drona upozorava na štetno djelovanje ljudi na prirodu. Bio je među prvima koji je stao u odbranu rijeke Željeznice od gradnje mini-hidroelektrana davne 2009. godine. Ista ta rijeka u jesen 2024. godine, mu je poplavila kuću, automobil, oštetila imanje, ribnjak, voćnjak. Snimao je Robert tog jutra poplavljeno i od svijeta odsječeno selo Luke. Ti su snimci obišli region.
Nerado se sjeća poplava iz jeseni 2024. godine. Voli ponoviti kako je sreća u nesreći što su poplave pogodile mjesta i sela tokom noći pa su ljudi uglavnom ostali u kućama, jer je bilo slučajeva da su ljudi stradali ukoliko su pokušavali spasiti vozila, stoku, mehanizaciju ili vrijednosti, pa bi ih nabujala voda odnijela.
„Dosta ljudi se sada preselilo sa prizemlja na spratove iznad, jer ne smiju dolje više zaspati. Pogotovo stariji, čim kiša pada oni gledaju kroz prozor”, govori Robert.
Dok se vozimo kroz selo pokazuje nam blatnjave nijanse na fasadama kuća koje jasno oslikavaju do koje razine se rijeka podizala i ulazila u domove. Nezadovoljan je sporošću i nedovoljnoj efikasnosti vlasti da odgovore na izazove.
Dovodi nas na obalu rijeke Željeznice, na mjesto gdje su tokom sanacije posjekli sva drveća i izvadili korijenje, što smatra neprihvatljivim jer je tako obala postala nestabilna.
Neravnomjerna raspodjela novca
Svjestan je Robert štetnosti mini-hidrocentrala (MHE) koje su masovno gradile, posebno u srednjobosanskom kantonu, gdje ih ima čak 39. Sa stanovnicima je danima i noćima dežurao pored rijeke Željeznice, nedozvoljavajući bagerima da započnu gradnju MHE tokom 2009. i 2012. godine. Neprestano i uporno upozorava na štetnost MHE, kao i na bilo kakve ozbiljnije radove u riječnim kanjonima. Zna on, da su kojim slučajem elektrane bile izgrađene na rijeci Željeznici, da bi šteta sada bila daleko veća.
Smatra kako je Fojnica u odnosu na druge općine daleko lošije prošla.
„Prije svega mislim na samom procjenu štete koja je radila komisija. Mislim da nije stručno i adekvatno urađeno. Jer ovo su mala mjesta, mi svi dobro poznajemo i znamo otprilike koliko je ko mogao imati štete i vidimo da to nije to”, govori Robert i naglašava kako je dovoljno pogledati preliminarnu i konačnu listu procjene štete.
„I kada vidimo koliko je kome uvećana ta šteta. Nekima je šteta uvećana po pet-šest puta. Ako je bila 20.000 uvećana je na 80.000 i to su ogromne razlike. Ja sam tri puta od rata do sada renovirao kuću. Rekao sam sebi — sljedeći put će da zaključam i odlazim odavde”, kaže Robert.
Šteta u Fojnici i Kreševu 84 miliona KM
Iz opštine Fojnica navode da ukupna šteta, nastala tokom poplava 2024. godine, na području ove opštine iznosi 58.898.206 KM, od toga je 52.041.975 štete nastale na građevinskim objektima (stambeni, privredni, školski objekti, itd). Za obnovu je do sada prikupljeno 14.278.431,32 KM.
Iz opštine Kreševo kažu kako je do 30. novembra 2025. godine, ukupno u obnovu i sanaciju
uloženo 1.320.710,14 KM, od čega iznos od 300.00 KM je doznačen privrednim i fizičkim osobama za sanaciju šteta, dok je razlika uložena u sanaciju infrastrukture (puteva, kanalizacija, vodovoda, korita rijeke i sl.). U istom periodu, Općini Kreševo je uplaćeno ukupno 8.547.259,28 KM pomoći iz različitih izvora.
Ukupna procjenjena šteta u Kreševu iznosi 26.276.600 KM.
Bujične poplave su oštetile objekte stanovanja, pomoćne objekte, zemljišta, te druge pokretne i nepokretne imovine fizičkih lica. Neki od objekata su proglašeni neuvjetnim za stanovanje, dok je veći dio pretrpio određeni vid oštećenja i koji još uvijek nije adekvatno saniran.
Bujične poplave aktivirale su veliki broj klizišta, potpuno ili djelomično uništile putnu infrastrukturu do naseljenih mjesta, mostove, propuste i vodoprivredne objekte, oštetile korita rijeka i potoka, te nanijele štete na poljoprivrednom, šumskom i građevinskom zemljištu.