Plaćanje, odnosno neplaćanje alimentacije je problem sa kojim se susreće veliki broj samohranih roditelja. Iako ne postoji zvanična statistika koliko alimentacija je nenaplativo, najmanje je onih koji redovno plaćaju.
Piše: Snježana Aničić
To su potvrdili i u Udruženju samohranih roditelja „Ponos“.
„Što se tiče naše baze podataka, naplativo je manje od 10%, što je poražavajuće za djecu koja su budućnost ove države, jer samim tim direktno se utiče na siromaštvo ovih jednoroditeljskih porodica, koje moraju da potraže zaštitu kod sistema socijalne zaštite, ali zbog neprepoznavanja problema kroz Porodični zakon i zakon o socijalnoj zaštiti, često ostanu zakinuti za svoja prava. Tako dok institucije prebacuju loptice jedni na druge, djeca trpe“, govori predsjednica „Ponosa“ Maja Ulićević.
Glavni krivac za ovakvo stanje je loša komunikacija među roditeljima.
„Najčešći razlozi su neadekvatna komunikacija između bivših supružnika, osobe kojima je sudskom odlukom određeno izdržavanje su često neodgovorne, bahate i asocijalne. Prema sopstvenoj djeci se ponašaju kao da su im najveći neprijatelji, sami ih diskriminišu i ugrožavaju, ne shvatajući da im na taj način ugrožavaju osnovno pravo, a to je pravo na život“, rekla je ona.
Samohrani roditelji se svakodnevno suočavaju sa brojnim problemima koji se nadovezuju jedan na drugi. U ovakvim situacijama djeca se stavljaju na prvo mjesto, ali ne treba izostaviti ni položaj samohranih roditelja.
„Vrlo često su to diskriminacije, po osnovu zaposlenja, velika stopa nezaposlenosti, što samog roditelja kod koga se nalazi dijete, a ne prima alimentaciju, dovodi do vrlo teškog položaja u društvu, socijalna isključenost. Takođe problemi prilikom upisa u vrtiće, jer roditelj koji je zaposlen ima problem kome da povjeri dijete na čuvanje. Strah i stalna borba za egzistenciju su naravno neizostavni dio, problemi sa bivšim supružnicima kroz komunikaciju, a tiču se viđanje djeteta. Kompleksna situacija i vječita borba“, objasnila je Ulićevićeva za eTrafiku.
U teoriji jedno, u praksi drugo
Prema Porodičnom zakonu RS, roditelji imaju pravo i dužnost da svoju maloljetnu djecu izdržavaju na način i pod uslovima koji su propisani ovim zakonom. Ulićevićeva ističe da roditelj često manipuliše kako bi izbjegao svoju dužnost.
„Sudske presude nisu izvršne ako osoba kojoj je određeno izdržavanje ne radi, nema nikakvu imovinu na kojoj bi se moglo doći do ovrhe. Samim tim je prostor za vršenje manipulacije, odnosno izbjegavanja plaćanja alimentacije, puno veći“, govori ona.
Prilikom određivanja iznosa, sud u obzir uzima uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školovanje. Oni koji izbjegavaju svoje dužnosti, a utvrđene su na osnovu izvršene sudske odluke, mogu se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Krivični zakon propisuje da ukoliko neko ne izvršava svoje obaveze prema djetetu može biti kažnjen i sa dvije godine zatvora. Međutim, ni ove činjenice ne pomažu.
Alimentacioni fond RS i dalje ne postoji
Brojne nevladine organizacije zagovaraju osnivanje Alimentacionog fonda, kako u RS, tako i u FBiH, ali on još uvijek nije zaživio. Slična inicijativa je postojala i 2008. godine, ali je za osnivanje nedostajalo 700.000 KM što je uticalo na konačan ishod. Danas, kako kažu, finansijski problemi nisu u prvom planu.
Inicijativu su pokrenuli Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske i Ombudsman za ljudska prava BiH.
„U prethodnom periodu održano je nekoliko sastanaka kojima su prisustvovali i predstavnici Ministarstva pravde RS i Ministarstva finansija RS, s ciljem stvaranja zakonodavnog okvira za uspostavljanje Alimentacionog fonda Republike Srpske. Navedene aktivnosti su, prema našim informacijama, u završnoj fazi“, poručili su iz Ombudsmana za ljudska prava BiH.
Novčana sredstva, koja su potrebna za osnivanje Fonda, zavise od broja roditelja koji ne plaćaju alimentaciju. Prvo je potrebno odraditi dio posla na terenu, kako bi se saznao broj takvih slučajeva, a onda se može govoriti o tačnim ciframa.
„Novac bi se obezbjeđivao u budžetima entiteta, uz svakako značajnu stavku zanavljanja budžeta Fonda iz sredstava koja bi se obezbjeđivala putem poreskih uprava od tzv. neodgovornih roditelja (odnosno onih koji bi došli pod udar prinudne naplate poreskih uprava). Za osnivanje nisu potrebna velika sredstva, a ona zavise od broja roditelja koji ne plaćaju sudskim putem utvrđene iznose alimentacija. U svakom slučaju, o konkretnim iznosima može se govoriti nakon prikupljanja podataka sa terena koji se odnose na broj djece za koju se uredno ne plaća alimentacija“, kažu iz institucije Ombudsmana.
Roditelji nemaju namjeru da odustanu od borbe za Fond koji bi riješio brojne probleme, iako su svjesni da je potrebno još dosta vremena.
„To je incijativa o kojoj neprestano pričamo i pokušavamo dići svijest o njoj kao opciji za poboljšanje života djece u jednoroditeljskim porodicama, gdje bi se uz pomoć Fonda preuzela briga o djeci, a ujedno i naplatu od neodgovornih roditelja. Ne postoji naznaka da bi takav Fond mogao uskoro zaživjeti, ali mi ne odustajemo od borbe, jer u drugim zemljama je trebalo vremena da se takav fond formira i počne funkcionisati“, naglasila je Ulićevićeva.
Cilj ovakvog Fonda je prvenstveno zaštita djece i ostvarivanje njihovih prava koja su zagarantovana brojnim pravnim aktima.
„Iz alimentacionih fondova isplaćivalo bi se izdržavanje koje je sud odredio pravnosnažnom i izvršnom odlukom, a koju roditelj dužnik izdržavanja izbjegava da izvrši. Riječ je o obavezi države da se pomogne djeci čiji roditelji ne žive zajedno da lakše i brže ostvare svoje pravo na izdržavanje od roditelja dužnika, u slučaju kada roditelj dužnik izbjegava izvršavanje svoje obaveze. Roditelj koji se stara o djetetu se u takvim slučajevima suočava sa teškoćama oko obezbjeđenja uslova za život, podizanje, vaspitanje i obrazovanje djeteta, dok drugi roditelj to uspješno i nekažnjeno izbjegava“, rekli su u Ombudsmanu.
Kakvo je stanje u regionu?
Zemlje regiona imaju nešto povoljniju situaciju za razliku od BiH. U Srbiji će nakon 12 godina rada, do kraja ove godine posao biti gotov. Prednacrt zakona do decembra bi trebalo da bude predat Ministarstvu pravde.
U Hrvatskoj ne postoji alimentacijski fond, ali se Zakonom o privremenom izdržavanju definiše plaćanje izdržavanja iz državnog proračuna, ukoliko ga roditelj ne isplaćuje. Tako da je državni proračun trenutno alimentacijski fond. Iako Kazneni zakon propisuje sankcije za roditelje koji ne plaćaju izdržavanje, 90% njih je uslovno kažnjeno.
Sve slične kodifikacije u svijetu rađene su dvije-tri decenije.