Mnoge majke nisu čule za mogućnost izdajanja majčinog mlijeka ili im nije jasan sam postupak, niti šta to tačno podrazumijeva. U situacijama kada direktno dojenje nije moguće, izdajanje je šansa da dijete hranite svojim mlijekom.
Piše: Snježana Aničić, Naslovna fotografija: Pixabay
S. M. je za izdajanje saznala zahvaljujući aplikaciji na mobilnom telefonu preko koje je pratila trudnoću. Iznenada je morala otići u bolnicu u 30. nedjelji trudnoće i kada je postalo jasno da će prijevremeno roditi, odlučila se za izdajanje.
“Ideja je bila da sačuvam mlijeko dok beba izađe iz inkubatora, to su bile moje tadašnje naivne predstave o prijevremeno rođenoj djeci. Nakon dvije sedmice sam se porodila hitnim carskim rezom. Beba je bila na odjelu intenzivne njege. Ubrzo sam saznala je na UKC-u bila praksa da se majke čije su bebe u inkubatoru izdajaju na svaka tri sata. Tako je sve i počelo”, prisjeća se ova majka. Dodala je, da bebi ni na koji način nije mogla da pomogne, zbog čega odluku o izdajanju nije ni dovodila u pitanje.
Na samom početku je znala sasvim malo, tek osnove samog procesa izdajanja. Po izlasku iz bolnice odlučila je nastaviti sa tim.
Prim. dr Vesna Novaković, specijalista pedijatar-neonatolog, napominje da je izdajanje jedna od važnih vještina koju svaka majka treba da nauči ukoliko razmišlja o dojenju.
“U periodu laktacije postoje različite situacije kada je izmlazanje mleka korisno, a ponekad i jedino rešenje. Mama se izmlazaju kako bi podstakle, očuvale ili povećale stvaranje mleka. U situacijama kada beba slabije sisa i teže prihvata dojku, bilo da se radi o prevremeno rođenoj ili bebi male porođajne težine, koja nema razvijen refleks sisanja, ili je beba bolesna ili ima žuticu pa je pospana, zatim ukoliko majka ima bolne i oštećene bradavice, ili su joj blokirani mlečni kanali, što dovodi do zastoja mleka u dojci i stvaranja upale, izmlazanjem mleka se ustvari podstiče stvaranje mleka”, objašnjava dr Novaković.
Izdajanje iziskuje više vremena
Osnivačica Fejsbuk grupe “Mame izdajalice” Milica Felbab govori da ovaj proces zahtijeva mnogo više vremena, a potrebno je da se mlijeko izdaja svaka tri sata čak i noću.
“Tu je priprema dojki, sklapanje izdajalice, sam čin izdajanja (jedna pa druga dojka) i nakon toga pospremanje mleka, pranje i sterilisanje izdajalice… Sam čin izdajanja ponekad, pogotovo na početku, zna biti naporan za ruku i šaku, ukoliko govorimo o ručnoj izdajalici”, dodaje Milica.
Majke često zanima koliko dugo se mlijeko može čuvati. Naša sagovornica napominje da se mlijeko na sobnoj temperature može čuvati do tri sata i dodaje, da neki istraživači kažu da i poslije šest sati ostaje nepromijenjeno, ali to sve zavisi od sastava mlijeka koje je drugačije kod svake mame.
“U frižideru do 72 sata, i to ne u vratima već u dubljem delu frižidera. Kaseta u sklopu frižidera do dve nedelje, vertikalni zamrzivač sa posebnim vratima tri-četiri meseca, zamrzivač s konstantnim dubokim smrzavanjem na -19°C do šest meseci”, smatra Milica.
Dodaje da je veoma bitan i psihološki aspekat. Potrebno je riješiti se stresa kako bi se povećala količina mlijeka, što će uticati i na psihičko stanje majke.
“Mame koje izdajaju su najčešće mame prevremeno rođene dece ili mame dece koje iz nekog razloga nisu prihvatila dojenje. Takođe, to su i mame koje su počele da rade. Tako da je sam razlog za izdajanje stresan događaj u životu žene”, kaže naša sagovornica.
Ručno ili električno izdajanje — šta je bolje?
Za izdajanje majčinog mlijeko postoje različiti načini: izdajanje rukom, ručnom izdajalicom ili električnom izdajalicom.
“Elektične izdajalice su jako komforne i preporučujem ih samo mamama koje se odluče za isključivo izdajanje (svakodnevno na satnicu, bez dojenja). Mame koje se izdajaju da bi dohranile bebu koja nije dovoljno sisala ili mame koje se izajaju samo tokom radnog vremena, preporučujem da koriste ručnu pumpicu. Elektična izdajalica je jača (mada ima podesive brzine) i izvlači više mleka”, savjetuje Milica.
Kako kaže, koristeći električnu pumpicu grudi naviknu na taj jači stimulans i ako se pređe na slabiji (dojenje) grudi neće otpuštati dovoljno mlijeka.
“Kod električne pumpice, možete napraviti ili kupiti specijalizovan grudnjak, koji pridržava same pumpice na grudima i ruke mogu biti slobodne. Pa mnoge naše mame kuvaju ručak, voze automobil, igraju se sa detetom… dok izdajalica radi. Električne pumpe najčešće sadrže dve pumpice, pa je vreme izdajanja znatno skraćeno. Kod povremenog izdajanja bolja je ručna pumpica. Kod isključivog izdajanja na duže staze bolja je električna”, poručuje naša sagovornica.
“Mame izdajalice” kao podrška i pomoć
Ona je odlučila da pokrene Fejsbuk grupu u kojoj će žene svakodnevno moći da dobijaju savjete. I sama je bila izdajalica, a zbog nedovoljno znanja, shvatila je da majkama treba neko ko će im pružiti potrebne informacije.
Ističe da joj je drago što majke u grupi pronalaze potrebne savjete. Napominje da je najveća “greška” na početku ta, što se majke plaše da li će količina izdojenog mlijeka biti dovoljna za bebe. Dodaje, da upravo taj “grč” stvara blokadu mlijeka. Izdajalicama savjetuje da puste omiljenu muziku, seriju, da ih partner mazi ili češka po leđima… Da budu opuštene, kako bi hormon sreće pomogao u ispuštanju mlijeka.
Milica dodaje da je početna greška i sam izbor pumpice, jer ukoliko je neodgovarajuća uticaće na količinu mlijeka.
I S. M. je u ovoj grupi tražila savjete kako da poveća količinu mlijeka. Kada je dijete odraslo, tražilo je više mlijeka zbog čega je trebalo povećati izdojenu količinu. Priznaje da su joj savjeti članica bili od velike pomoći.
“U toj grupi se može naći mnoštvo informacija i savjeta o izdajanju, ali i ogromna nesebična podrška koju mame pružaju jedna drugoj, kako kroz savjete, tako i kroz usluge nabavke dijelova za izdajalice, pa čak i besplatno posuđivanje izdajalica. Tu možete naći savjete poput — koji čajevi i preparati podstiču laktaciju, koje je najbolje vrijeme za izdajanje, koliko često izdajati, šta je ‘power pumping‘, kako skladištiti mlijeko, šta uraditi u slučaju upale dojki, koja je najbolja izdajalica, kako skladištiti mlijeko… Za svaki problem koji vam se može desiti, tu imate odgovor i žene spremne da odgovore po dvadeseti put na isto pitanje”, objašnjava naša sagovornica.
Budite uporne
“Kratak boravak majki u porodilištu utiče na to da mnoge od njih ne nauče tehnike pravilnog izdajanja, te imaju velikih poteškoća u uspostavljanju i u održavanju laktacije, zbog čega mnoge, nažalost, posežu za adaptiranim mlečnim formulama, što je najbrži put do potpunog prestanka dojenja”, rekla je naša sagovornica.
Zbog nedovoljne količine izdojenog mlijeka i drugih problema koji se jave na početku, mnoge majke odustanu. Upravo zbog složenosti procesa, Milica napominje da je upornost veoma bitna. S. M. se slaže da je upornost presudna.
“Prepreka u izdajanju, naravno, može biti i to što je sam proces izdajanja naporan i neugodan. Meni je naročito bilo teško buđenje noću po nekoliko puta i pranje/sterilizacija izdajalice u te sitne sate dok beba spava. Ne postoji adekvatna zamjena za majčino mlijeko. Meni je to bio dovoljan motiv za izdajanje punih 13 mjeseci”, rekla je S. M.
Majkama koje razmišljaju o izdajanju, poručuje da mlijeko neće nestati zato što izdajaju, ako to rade na pravilan način. Upozorava da je to još jedan mit koji se može često čiti od medicinskog osoblja, pogotovo ukoliko se radi o starijim osobama.
Dr Novaković, podsjeća da je dojenje biološka pojava koje se ne treba sramiti, te ohrabruje majke da bebe hrane svojim mljekom. Napominje da je bitno podići svijest i o samom izdajanju, jer bi se doniranjem mlijeka pomoglo i majkama koje nisu u mogućnosti da djecu hrane vlastitim mlijekom.