U selu Dragoraj, opština Ribnik, od poštenog i teškog rada živi vrijedna porodica Sladojević. Njihovo poljoprivredno gazdinstvo je poznato po kvalitetnim proizvodima. Na preko 100 dunuma zemlje obrađuju pšenicu, kukuruz, raž, speltu, heljdu, crni i žuti proso. A sviježe mlijeko krava pretvaraju u ukusne domaće mliječne proizvode kao što su kajmak i mliječni namazi. Prepoznatljivi su po sirevima raznih ukusa kao što su sir sa bosiljkom, čili paprikom, bijelim lukom, tu su i sirevi preliveni raznim uljima.
Piše: Melani Isović; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
Cijela porodica Sladojević svakodnevno užurbano radi, puno je posla, a sve mora da se stigne na vrijeme. Nerjetko se dešava da pred svitanje počnu da rade, a završavaju tek pred sumrak. Iz kuće se čuje i plač bebe Srđana, koji ima nepunih godinu dana. Njegov otac Lazar, koji ima 28 godina, govori da je trenutna situacija za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini jako loša i da se malo ulaže u poljoprivredu, a podrške skoro da i nemaju.
„Plasman na tržište je otežan zbog prevelike papirologije tako da se većina malih poljoprivrednika snalazi sa prodajom na kućnom pragu ili dostavom na adresu kupca. Pored toga dodatni problem stvara cijena umjetnog đubriva i dizela, količina regresiranog dizela koji dobijamo nije dovoljna, a podsticaji za proizvodnju skoro i da ne postoje za male poljoprivrednike“, objašnjava Sladojević.
Vjeruje da bi ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju donijelo mnogo olakšica za poljoprivrednike. Mogućnosti korištenja raznih evropskih fondova bilo bi im od izuzetne koristi. To bi značajno uticalo na razvoj i ekonomsku sigurnost.
„Ulazkom BiH u EU vjerujemo da bi dosta toga bilo olakšano. Poštovali bi se standardi, tržiste bi bilo dosta veće i olakšano na osnovu sadašnjeg, jer je trenutno izvoz skoro nemoguć. Podrška kroz bespovratna sredstva bi nam mnogo značila, to bi bila neka vrsta sigurnosti da ćemo moći sve isfinansirati u današnje vrijeme velike inflacije“, napominje Sladojević.
Poštovanje pravila struke
Samo 145 kilometara od Dragoraja, preko granice sa Hrvatskom, leži slikovito malo mjesto Korenica. Tu se nalazi porodično privredno gazdinstvo Mažar, još od 2003. godine. Vrijedne ruke Nade Mažar stvaraju tradicionalne ličke mliječne proizvode. Svi sirevi su napravljeni od mlijeka iz njenih štala. Sireve koje nudi su škripavac, basa (lička basa je vrlo poseban tradicionalni mliječni proizvod iz Like), kravlji kuvani sir koji se termički obrađuje na 100 stepeni. Na manifestaciji „Jesen u Lici“ njen kuvani sir osvajao je pet godina zlatnu medalju.
„Mogućnost dobijanja EU fondova predstavljaju veliki značaja za hrvatske poljoprivrednike. I sama sam korisnica fondova i mogu reći da su od ogromne važnosti za unapređenje i povećanje naše proizvodnje. Zahvaljujući njima, imala sam priliku nabaviti nove strojeve i mehanizaciju, povećati svoj stočni fond, kao i kupnju dodatnog poljoprivrednog zemljišta“, objašnjava Mažar.
Evropski fondovi su ključni za razvoj i unapređenje malog i srednjeg poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. Naša sagovornica svoju proizvodnju ne izvozi, jer je usmjerena na lokalno tržište, a obim je relativno manji, što joj omogućava prodaju proizvoda direktno na kućnom pragu. Kako ističe, povećali su se i podsticaji.
„U proteklih dvadeset godina primijetila sam značajan napredak u uspostavljanju reda i poštivanja stručnih pravila. Takođe je važno istaknuti da se danas potpore redovno i na vrijeme isplaćuju. A i sami iznosi potpora su se povećali, i sve to doprinosi stabilnosti našem malom obiteljskom gazdinstvu“, objašnjava Mažar.
Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju značio bi pozitivan učinak na ekonomski razvoj privatnog i poslovnog života, ali i same države. Građanima BiH bi bilo dostupno pristupanje jedinstvenom tržištu EU, a to donosi brojne koristi poput slobodnog protoka robe, kapitala i ljudi, te pristup evropskim fondovima. Time bi se otvorilila mogućnost novog tržišta i investicija, a to bi bila dobra podloga za ekonomski razvoj države.
Jedna od članica Evropske unije je i Republika Hrvatska koja je 10. jula dobila 3,37 miliona eura bespovratnih sredstava od Evropske komisije za dodjelu financijske pomoći poljoprivrednom sektoru, koji se suočava sa specifičnim poteškoćama inflacije.
Pozitivni efekti jači od negativnih
Iako je poznato da poljoprivrednici u BiH imaju mogućnost dobijanja određenih bespovratnih sredstava, ulaskom u Evropsku uniju bi se povećali bespovratni grantovi, ali bi se otvorila mogućnost većeg tržišta, samim tim bi se ojačala ekonomska situacija poljoprivrednika koji imaju malo ili srednje gazdinstvo. Ekonomski analitičar Igor Gavran napominje da pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji u skorije vrijeme nije moguće. Ako Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije u budućnosti, to podrazumijeva pozitivne ekonomske prednosti.
„Iako samo članstvo ne bi odmah podrazumijevalo i integraciju u Šengenski prostor “bez granica” niti monetarnu uniju Evrozone, sto je nedavno ostvarila susjedna Hrvatska, ipak bi navedene prednosti znatno olakšale poslovanje u svim oblastima, drastično smanjilo rizik ulaganja i poslovanja u BiH, što bi olakšalo privlačenje stranih ulaganja, te osiguralo povoljne ili čak nepovratne izvore finansiranja u gotovo svim oblastima“, objašnjava Gavran.
Ulazkom u EU postojali bi i negativni efekti na domaće privredne subjekte zbog pojačane konkurencije i olakšanja iseljavanja stanovništva. Ali bi ipak pozitivne prednosti ubrzale ekonomski rast, kao što se desilo i kod ostalih članica nakon pristupanja u Evropsku uniju.
„Prednosti ne garantuju ekonomski preporod niti znače da bi BiH mogla za par godina dostići razvijene članice, što opet pokazuje primjer Hrvatske, jer ako i dalje budemo imali nesposobnu i korumpiranu vlast, kao danas, bojim se da bi mnoge prednosti mogle ostati neiskorištene i da bi umjesto značajnijih poboljšanja, mogli primarno osjetiti negativne efekte kao dalje iseljavanje. Da bi ekonomski razvoj bio maksimalan morali bi ostvariti razvoj i u drugim oblastima, imati funkcionalni sistem i jaku pravnu državu“, ističe Gavran.
Ukoliko bi Bosna i Hercegovina pristupila Evropskoj uniji poboljšao bi se standard građana ako se navedene prilike iskoriste na pravi način.
„Standard građana je veoma neujednačen unutar EU i nama su još uvijek daleko i najsiromašnije članice. Mislim da je izvjesno da bi bilo puno lakše poboljšati standard građana i da bi se osigurali puno povoljniji uslovi za njegovo poboljšanje. Ali opet bi mnogo zavisilo i od onog dijela uslova života i poslovanja za koji su odgovorne domaće vlasti, a ne nivo EU i gdje bi presudno bilo to da li imamo sličnu vlast kao danas ili mnogo bolji sistem“, pojašnjava Gavran.
Velike pogodnosti bi imala mala i srednja preduzeća koja bi poslovala jeftinije i brže, ali bi morala da ispunjavaju određene standarde Evropske unije. Sa druge strane, oni koji iskorištavaju trenutnu manjkavost sistema, ako bi nastavili sa takvim obrascem, naišli bi na različite probleme.
„Brojni su programi podrške i pomoći, kao i direktnog finansiranja i grantova, koji bi bili dostupni našim malim i srednjim preduzećima iz EU. Njihovo poslovanje bi trebalo biti znatno olakšano, puno toga bi bilo brže i jeftinije, ali bi morali i sami ispunjavati više standarde nego danas. Tako da bi oni koji žele poslovati odgovorno i zakonito na uređenom tržištu, imali značajne povlastice u odnosu na aktuelno stanje, dok bi oni koje sadašnje manjkavosti sistema zloupotrebljavaju, izbjegavaju poreske i druge obaveze i posluju u svojevrsnoj sivoj zoni bili suočeni sa zasluženim problemima“, navodi Gavran.
Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine (2018-2021) ima za cilj da osigura širok okvir koji će voditi postepenom usklađivanju poljoprivrede i ruralnog razvoja u okviru BiH, sa najboljim praksama EU. Dokument ima za cilj da promoviše privlačenje investicija i tehničku podršku u procesu usklađivanja i razvoja sektora na svim nivoima upravljanja.
Strateški plan pruža okvir za razvoj sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, unapređenje koordinacije i upravljanja sektorom, poboljšanje sistema regulacije sigurnosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja, zakonodavno i institucionalno usklađivanje, kako bi se osiguralo postepeno približavanje EU i međunarodnim standardima. Strateški plan, takođe. predviđa razvoj kapaciteta i diverzificiranu podršku ruralnom razvoju.
Za sada nema napretka u provođenju prošlogodišnjih preporuka. Bosna i Hercegovina neujednačeno provodi Strateški plan za ruralni razvoj za period 2018-2021. Pored toga, nije usvojen strateški plan za period nakon 2021. godine. Takođe, na državnom nivou je potrebno usvojiti zakone o organskoj proizvodnji i vinu te ažurirati propise o politici osiguranja kvaliteta. Preporuke iz 2021. godine su i dalje aktivne.
Male i srednje kompanije svojevrsni heroji
Radi poređenja ekonomske situacije i života prije i poslije članstva u EU, kontaktirali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnog iz Hrvatske, koji je na početku razgovora naglasio da je Evropska unija jedna od najrazvijenijih ekonomskih područja na svijetu i da je EU prije svega ekonomska unija, a manje politička.
„U samim Ustavnim temeljima Evropske unije najveća korist članstva je integracija i mogućnosti koje pruža je veliko. Za Hrvatsku se to pokazalo kao najveća korist ulazkom u EU. Takođe i pristup strukturnim fondovima koje je Hrvatska dobro iskoristila u prethodnom razdoblju, dakako i dalje koristi. To se odnosi prije svega na izgradnju infrastrukture i to izgradnji Pelješkog mosta i željeznica što vlada Republike Hrvatske ne bi mogla sama isfinancirati“, navodi on.
Prije ulazka Hrvatske u Evropsku uniju država se nalazila u stagnaciji koja je bila posljedica krize, ali i lošim upravljanjem finansija.
„Hrvatska je prije ulaska EU imala stagnaciju koje su posljedice krize 2009. godine, vlada Jadranke Kosor je kao odgovor na financijsku krizu započela čitav niz pogrešnih poteza. Tako da je kriza trajala šest godina zbog lošeg i neodgovornog upravljanja financija“, ističe.
Pozitivan učinak se vidi u malim i srednjim preduzećima. Republika Hrvatska se izrazito dobro pozicionirala na tržištu Zapadne Evrope. Takođe su napredovali u principu rada i tehnologija.
„U deset godina koliko je Republika Hrvatska u EU profitirale su male i srednje kompanije. One su se vrlo dobro integrirale u nabavne lance, značajno su podigli robni izvoz i pravi su heroji ovog razdoblja. Napredovali su u smislu novih tehnologija, principa rada, integriraju sa državama cijele Zapadne Evrope. Vidimo pozitivne učinke malih i srednjih poduzetnika“, govori Novotni.
EU je institucionalno razvijena u smislu makroekonomskog upravljanja.
„Plate su realno narasle, to vidimo u rastu cijena nekretnina, građani su ulagali u nekretnine, štedjeli su, kupovali automobile. Prosječna plata u prije ulaska u EU bila je oko 650 evra, danas je 1.100 evra. U Hrvatskoj postoje potrošači koji su spremni platiti visoke cijene, a naravno da postoje dio građana koji loše žive, a to su prije svega umirovljenici, jer tu vlada nije učinila dovoljno da im popravi standard “, govori on.
1 komentar
EU je klub hrišćanskih država, znači da je i politička unija! Da nije tako Albanija kao država sa većinskim muslimanskim stanovništvom bi ušla u EU kada i Estonija, Latvija, Litvanija,…, ili sa Bugarskom i Rumunijom! BiH je tamnica naroda koji u njoj žive, enklava u trbuhu Hrvatske, protektorat i kao neki zabačeni indijanski rezervat! BiH je jedina mediteranska država koja nema nijedne luke na moru, BiH nema ni izlaz na Dunav i luku na Dunavu a nalazi se na području Mediterana i Podunavlja, kroz nju ne prolazi nijedan toliko bitan saobraćajni koridor i to sve utiče na ekonomiju, tako da je smiješno porediti Hrvatsku sa BiH! Realnije je porediti BiH sa Moldavijom!