Prije dvadesetak dana, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odlučilo je da legalizuje kanabis u medicinske svrhe. Iako ovaj potez ide u korist velikog broja pacijenata, koji boluju od teških oboljenja i prinuđeni su da preparate od kanabisa nabavljaju ilegalno, još je dalek put do potpunog rješenja njihovih problema. Potrebno je izmijeniti zakone, usvojiti pravilnike i smjernice, a medicinska struka preporučuje da se upotreba kontroliše kroz jasne smjernice formirane od strane eksperata.
Piše: Slađan Tomić
Skoro deset godina, djevojka koju ćemo za potrebe ovog teksta da zovemo Amina, živi sa autoimunim oboljenjem multipla sklerozom. I danas se sjeća trenutka kada joj je saopštena dijagnoza. Znala je da lijek ne postoji, ali nije znala koliko mogu biti snažni bolovi i da će za dio terapije morati da krši zakone Bosne i Hercegovine.
„Povremeno koristim kanabisovo ulje koje mi pomaže da umanji simptome bolesti. Nisam nikada vjerovala da se od autoimunog oboljenja mogu izliječiti, ali mi je znatno pomagalo da zaspim, smirim tremor ruku, ali i da bolovi i spazmi budu rjeđi”, priča Amina za eTrafiku.
Međutim, nije uvijek mogla da ga priušti niti nabavi. Za lijek je uvijek morala da traži osobu koja bi ga kupila u inostranstvu i ilegalno unijela u BiH, rizikujući novčanu ili kaznu zatvora. Lijek je moguće nabaviti i na crnom tržištu, što je većini pacijenata prva i najjednostavnija opcija.
„Kupovina na crnom tržištu u BiH je mač sa dvije oštrice. Prvi problem je cijena koja je dostizala 500 evra za 5ml, ali i kvalitet. Kada dobijete kanabisovu smolu u šprici, nikada ne znate šta zapravo kupujete”, pojašnjava ona.
Kaže kako je takav način nabavke lijekova ponižavajući za pacijente.
„Dajete novac za nešto što vam se donosi u mraku, iza neke garaže, pa se još osjećate kao prekršilac svih mogućih zakona, a vi biste u stvari samo jednu noć da odspavate pet-šest sati, a da vas ne budi bol, spazam, grčenje ili kočenje”, priča sagovornica eTrafike, koja zbog straha od stigmatizacije uglavnom krije da koristi ovu terapiju.
Decenija administrativnih barijera
Samo jedna odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, s kraja decembra 2025. godine, omogućila je da se ukine potpuna zabrana kanabisa. Simbolički, to je veliki korak i tek početak ka praktičnoj primjeni medicinskog kanabisa.
To je urađeno na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, izmjenama i dopunama Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga, te prekursora. Ovom odlukom, kanabis je premješten iz tablice zabranjenih tvari i biljaka u tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom.
Režim strogog nadzora podrazumijeva da proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa i dalje ostaju strogo regulisani. Kanabis bi se izdavao isključivo u obliku farmaceutskog pripravka te samo na temelju doktorskog recepta.
„Bosna i Hercegovina se ovom odlukom svrstava uz zemlje koje pitanje kanabisa u medicinske svrhe rješavaju kroz strogu regulaciju, a ne kroz zabrane koje u praksi često potiču sivo tržište. Fokus ostaje na zaštiti pacijenata, sigurnosti lijekova, punoj kontroli sistema u skladu s evropskom praksom”, navela je ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak u saopštenju za medije.
Proces legalizacije kanabisa u medicinske svrhe pokrenuo je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, uz podršku glumca Irfana Ribića koji je, vodeći se ličnim iskustvom bolesti, bio najaktivniji zagovarač dekriminalizacije kanabisa u medicinske svrhe.
Magazinović u izjavi za eTrafiku kaže, kako se godinama borio sa opstrukcijama i interesnim grupama čiji je cilj bio da do legalizacije kanabisa uopšte ne dođe.
„Ovo je odluka čija će implementacija omogućiti da pacijenti konačno imaju pravo na lijek, dostojanstven pristup terapiji, da ne moraju poput narkomana ili dilera da se kriju, da plaćaju nešto po znatno većim cijenama samo zato što je to ilegalno”, rekao je Magazinović.
Sada je važno, dodaje, da nastavak procesa preuzme medicinska struka jer su jedino oni nadležni i kvalifikovani za propisivanje kanabisa u medicinske svrhe.
Proći će mjeseci, možda i godine
Vijest o skidanju kanabisa sa liste zabranjenih tvari obradovala je pacijente, ali ovaj potez tek je početak. Oni ovaj preparat i dalje naručuju na crnom tržištu jer se medicinski kanabis još ne uvozi niti se može propisivati.
U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji važeća zakonska i podzakonska regulativa koja bi omogućila propisivanje, izdavanje i kontrolisanu upotrebu lijekova na bazi kanabisa u medicinske svrhe, rekli su eTrafici u Kliničkoj apoteci Kliničkog centra Sarajevu.
„Samim tim, u ovom trenutku ne postoji definisan odgovor na pitanja ko, kada i na koji način može propisati ovakvu terapiju, niti je moguće govoriti o procedurama od postavljanja dijagnoze do dostupnosti lijeka”, kaže Sabina Beširević, šefica apoteke.
Odluka Vijeća ministara o usvajanju prijedloga sama po sebi nije dovoljna za praktičnu primjenu, bez donošenja dodatnih zakonskih i regulatornih akata koji bi jasno definisali indikacije i medicinske kriterijume, ovlaštenja ljekara, ulogu farmaceuta, način nabavke, kontrole kvaliteta i distribucije lijekova, kao i sigurnosne i nadzorne mehanizme.
„Nadam se da će se zakonska procedura provesti po hitnom postupku, da će se napraviti i usvojiti potrebni pravilnik što prije i da ćemo ubrzo moći ostvariti pravo na lijek sa receptom”, kaže Amina.
Ona podržava kontrole i praćenje izdavanja recepata, ali smatra da to ne smije biti izgovor za tromost u nastavku ovog procesa koji bi olakšao živote oboljelih.
Komisija Ujedinjenih naroda za opojne droge, na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, u decembru 2020. godine, uklonila je kanabis sa spiska tvari bez priznate medicinske vrijednosti (sa najstrožom kontrolom) i prebacila ga na spisak tvari koje imaju medicinsku vrijednost (sa strogom kontrolom). Upotreba kanabisa u medicinske svrhe odobrena je u 21 od 27 članica Evropske unije. U susjednoj Hrvatskoj medicinski kanabis može se propisati za ublažavanje tegoba kod multipla skleroze, karcinoma, AIDS-a i epilepsije.
Koja je medicinska vrijednost kanabisa?
Kanabis je opšti naziv za proizvode i hemijske spojeve porijeklom iz biljke Cannabis sativa ili Cannabis indica. Kanabinoidi su biološki aktivne supstance iz ove biljke, od kojih su najpoznatiji delta-9-tetrahidrokanabinol (THC) koji je psihoaktivan i kanabidiol (CBD) koji nema psihoaktivna svojstva.
Svjetska zdravstvena organizacija je 2019. u pismu preporuke svojim članicama navela kako je Stručni komitet Svjetske zdravstvene organizacije došao do zaključka da kanabis i smola kanabisa imaju potencijalnu terapijsku vrijednost, posebno u kontekstu liječenja boli, epilepsije i drugih medicinskih stanja.
„Istovremeno, Komitet je naglasio da kanabis ostaje supstanca sa potencijalom za zloupotrebu i štetne posljedice po zdravlje, zbog čega se preporučuje njegovo zadržavanje na Listi I. U vezi s kanabidiolom (CBD), dostupni dokazi ukazuju na to da ne izaziva zavisnost, nema značajan potencijal za zloupotrebu i pokazuje terapijsku korist, posebno u liječenju određenih oblika epilepsije kod djece”, navodi se u pismu.
Znanja o medicinskoj upotrebi kanabisa imaju i doktori u BiH. Iz Kliničke apoteke pojašnjavaju da se preparati na bazi kanabinoida u određenim državama koriste kao dodatna terapijska opcija kod pojedinih zdravstvenih stanja, poput hroničnog bola, spastičnosti kod multipla skleroze, mučnine i povraćanja uzrokovanih kemoterapijom, određenih oblika epilepsije, te u palijativnoj njezi.
„Međutim, obim, indikacije i način primjene razlikuju se u zavisnosti od nacionalnih zakonodavnih i regulatornih okvira”, kaže Beširević.
Upotreba kanabinoida za multipla sklerozu
Šefica Klinike za neurologiju Kliničkog centra Sarajevo, Selma Šabanagić-Hajrić, pojašnjava da je medicinski kanabis kod bolesnika s multipla sklerozom namijenjen za ublažavanje bolnih mišićnih spazama, kontinuirane nevoljne mišićne kontrakcije, hronične boli te smetnji koje im stvara hiperaktivni mokraćni mjehur.
Praktično, to znači da bilo koji od ovih simptoma, ako je posebno naglašen ili „vodeći”, može biti razlog da se koristi preparat THC/CBD.
„Kandidati za liječenje su oni bolesnici kod kojih konvencionalna terapija ne daje zadovoljavajuće rezultate. Pripravak THC/CBD dodaje se kao ‘add-on’ terapija”, pojašnjava Šabanagić-Hajrić.
Multipla skleroza je hronična autoimuna bolest centralnog nervnog sistema. Simptomi su: spastičnost, bol, umor, tremor, poremećaj mokrenja i stolice te seksualna disfunkcija. Od preparata koji se mogu koristiti, isključivo za liječenje simptoma multipla skleroze, su i kanabinoidi.
„Najviše dokaza postoji za pozitivan učinak kanabinoida na smanjenje subjektivnog doživljaja spastičnosti bolesnika sa multipla sklerozom, nešto manje u ublažavanju centralne neuropatske boli i bolnih mišićnih spazama i ublažavanju tegoba mokraćnog mjehura”, pojašnjava Šabanagić-Hajrić.
Medicinski kanabis u onkologiji
Iako se upotreba medicinskog kanabisa najčešće veže za multipla sklerozu, on svoje mjesto ima i u tretiranju onkoloških pacijenata. Njegova uloga nije u liječenju tumora i raka, ali može imati ograničeno mjesto u liječenju simptoma i palijativnoj terapiji. Najčvršći dokazi postoje za liječenje mučnine i povraćanja uzrokovanih hemoterapijom.
„Umjereni dokazi postoje i za hroničnu bol, iako su studije često metodološki ograničene, bez standardizacije doze, preparata i načina primjene”, rekli su za eTrafiku iz Klinike za onkologiju Kliničkog centra Sarajevo.
Pojašnjavaju da se u palijativnoj i njezi na kraju života, kanabis ponekad koristi za ublažavanje simptoma poput bola, mučnine, nesanice ili stanja intenzivnog nemira/uzbuđenja.
„Međutim, dostupni dokazi su heterogeni, a relevantne smjernice preporučuju njegovu primjenu isključivo kada standardne, dokazima potkrijepljene terapije nisu efikasne ili dostupne”, dodaju.
S druge strane, ne postoje kvalitetni dokazi koji podržavaju upotrebu kanabisa u liječenju gubitka tjelesne mase ili apetita kod onkoloških bolesnika, niti u svrhu poboljšanja preživljenja ili kvaliteta života.
„Zaključno, medicinski kanabis u onkologiji treba posmatrati realno i racionalno — kao potencijalnu dodatnu opciju za kontrolu pojedinih simptoma, uz jasne indikacije, informisan pristanak pacijenta i nadzor ljekara, ali ne kao alternativu standardnom onkološkom liječenju zasnovanom na dokazima”, stav je rukovostva Klinike za onkologiju Kliničkog centra Sarajevo.
Nuspojave
Kao i svaki lijek, tableta ili dodatak prehrani ili terapiji, medicinski kanabis može imati određene nuspojave. Najčešće su to vrtoglavice, slabost, omamljenost, mučnina i povraćanje.
„Moguće su kognititivne promjene, u smislu slabosti pamćenja i koncentracije. Potrebno je posebno obratiti pažnju na moguće promjene raspoloženja pa i potencijalni razvoj suicidalnih ideja”, pojašnjava Šabanagić-Hajrić.
Dodaje da se kanabinoidi ne preporučuju pacijentima koji boluju od psihijatrijskih bolesti kao što su psihoza ili šizofrenija, trudnicama i dojiljama.
„Potreban je oprez kod upotrebe kanabinoida s hipnoticima, sedativima ili drugim lijekovima sa sedirajućim sredstvima jer mogu povećati njihov efekat”, dodaje Šabanagić-Hajrić.
Potrebno je izbjegavati i konzumiranje alkohola tokom uzimanja kanabinoida zbog uticaja na smanjenje koncentracije, usporavanje brzine reakcije i pogoršanja koordinacije. Iz Kliničke apoteke kažu da ozbiljnost neželjenih efekata zavisi od preparata, doze, trajanja terapije i individualnih karakteristika pacijenta. Zbog svega toga, ovakve terapije se sprovode uz strogi medicinski nadzor.
