Razvijanje mašte, otkrivanje novog svijeta, učenje jezika, bogaćenje rječnika i stvaranje kritičkog mišljenja, samo su dio pozitivnih strana koje za sobom ostavlja čitanje u najranijoj dobi. Koliko je čitanje važno za dječiji razvoj, za naš portal je objasnila profesorica razvojne psihologije dr Slavica Tutnjević sa banjalučkog Filozofskog fakulteta.
Piše: Snježana Aničić
„Već prvih mjeseci života, čim beba može da fokusira pažnju na razgledanje predmeta, idealan predmet za razgledanje su slikovnice specijalno dizajnirane za bebe. Ove slikovnice imaju tvrde korice tako da ih beba bez bojazni može i staviti u usta, a njihov sadržaj su crne, bijele i crvene linije i oblici u različitim kombinacijama, sa upadljivim kontrastom“, govori Tutnjevićeva.
Ona ističe da ovakve slikovnice odraslima možda djeluju dosadno, ali su bitne za razvoj djetetove pažnje.
„Vid još nije dovoljno razvijen i ove boje su za bebu jednostavno lakše uočljive od drugih, iako pogrešno mislimo da sve bebe vole pastelne roze i plave nijanse. Na ovom uzrastu, bebi treba držati stranicu slikovnice na oko 15 centimetara udaljenosti, smireno, jednu po jednu stranicu, svaku onoliko dugo koliko beba pokazuje interes da je posmatra“, objašnjava ona za eTrafiku.
U prvoj polovini prve godine, postepeno treba uvoditi slikovnice sa specijalnim dijelovima za razvijanje čula dodira i u različitim bojama, ali uvijek polako, dopuštajući bebi da posmatra jednu istu stranicu koliko god želi, navodeći njen prstić da dotiče različite teksture i uvijek opisujući jednostavnim riječima ono što se posmatra i dotiče.
„U sljedećoj fazi, u drugoj polovini prve godine već se mogu sa bebom listati i ‘čitati’ slikovnice sa dosta slika različitih predmeta i bića. Najčešće su to životinje i predmeti iz svakodnevne upotrebe, neka vrsta vizuelnih mini-rječnika koji u ovom uzrastu potpomažu razvoj govora kod djeteta. Slikovnice u ovom uzrastu sa bebom možete ‘čitati’ često, koliko god beba pokazuje interes za njih, a važno je da uz gledanje imenujete stvari koje gledate, čudite im se i divite kao da ih i vi po prvi put otkrivate. Od ključnog značaja je i da dopustite bebi vrijeme da savlada svaku svoju slikovnicu tako što ćete joj mnogo puta ‘čitati’ istu“, rekla je naša sagovornica.
Čitajte djeci prije spavanja
Stručnjaci ističu da čitanje priča i bajki prije spavanja utiče na zbližavanje roditelja i djece. Osim toga, utiče i na djetetov razvoj. Iako vam se možda čini da dijete ne razumije sve što čitate, to uveliko pomaže da dijete obogati svoj vokabular.
„Potrebno je da vi sa njim svaki dan, u svakoj zgodnoj prilici, a barem prije spavanja, zajedno čitate, otkrivate i divite se svakoj novoj knjizi, kao i da date djetetu priliku da mu čitate jednu istu knjigu koliko god puta ono želi, sve dok je potpuno ne ‘savlada’, savjetuje dr Tutnjević.
Naučno je dokazano da djeca kojoj se čitalo od najranijih dana i sama čitaju kada odrastu, imaju bolje pamćenje, raspolažu boljim rječnikom, te lako mogu povezati ono što su pročitali, vidjeli i čuli.
„Ako uspijete biti kreativni, prilagođavati knjigu djetetovim specifičnostima, mijenjati radnju i imena i smijati se tome, smišljati neobične krajeve, već ste započeli razvoj kreativnosti kod svog djeteta. Konačno, neka to bude specijalno vrijeme koje provodite ušuškani u krevetu zajedno otkrivajući nove svjetove, smijući se ili plašeći zajedno za sudbinu glavnog lika, razgovarajući o osjećanjima likova, povezujući ih sa dječijim primjerima kada se ono tako osjećalo, i već uveliko radite na razvoju emocionalnog života kod svog djeteta“, naglašava Tutnjevićeva.
Ona ističe da roditelji ne treba da budu zabrinuti ukoliko djeca čitaju knjige koje nisu predviđene za njihov uzrast. Kako kaže, sve zavisi od djetetovog napretka i razvoja. Ponekad se događa da dijete čita nešto što je „bliže“ starijem uzrastu, a razlog tome je njegova zrelost. Drugi će se pronaći u knjigama koje su namijenjene njegovom uzrastu, dok će npr. treći imati poteškoća sa čitanjem.
Zašto djeca ne vole čitati lektiru?
Čitanje i pisanje lektire mnogim školarcima zadaje glavobolje. Izgovori kao „ne sviđa mi se knjiga“, „dosadno mi je“, „ne razumijem tekst“, „nisam našao knjigu u biblioteci“… samo su neki kojima učenici pokušavaju da opravdaju svoju nezainteresovanost za čitanje.
„Školska lektira, kao i većina nastavnih sadržaja s kojima se kod nas djeca susreću, prenatrpana je i zastarjela. Na moju ogromnu žalost, koncept lektire najčešće kod djece doslovno stvara odbojnost i kroz lektiru, umjesto da zavole čitanje, djeca ga samo zamrze. Stereotipan način na koji se obrađuju sadržaji iz lektire, mučne provjere detalja da bi se utvrdilo da li je dijete pročitalo i pismena prepričavanja pročitanog, sve to čini čitanje u školi samo još jednim stresnim i dosadnim zadatkom koji ne podstiče kreativno niti kritičko mišljenje, već samo ‘prežvakavanje’ pročitanog“, smatra Tutnjevićeva.
Ona govori da djeca ne mogu sama da biraju šta će čitati i da im je potrebna mala pomoć. Dodaje da „bi plan i program nastave jezika morao biti fleksibilniji, a nastavnici upoznatiji sa novijim, djeci bliskijim knjigama koja opisuju iskustva junaka s kojima se mogu identifikovati, a ne samo likove iz prošlosti koji pričaju arhaičnim jezikom i muče muke koje su za današnju djecu nepoznate.“
„Moram ipak napomenuti, postoje pojedini nastavnici jezika koji čine čuda, pa i dalje uspijevaju kod djece da probude ljubav za čitanje, i ja im se na tome divim“, zaključuje Slavica Tutnjević.
Roditelji, čitajte i vi
Naša sagovornica ističe da je potrebno da i sami roditelji više čitaju, kako bi bili dobar primjer djeci. Važno je pomenuti da dijete uči šta treba raditi gledajući odrasle.
„Od malih nogu morate čitati sa svojim djetetom, i tako mu omogućiti da osjeti onaj predivni osjećaj da kad otvorite knjigu otvorite u njoj čitav jedan novi svijet, koji vam je žao napustiti kad vam se oči sklapaju, i kojem jedva čekate sutra da se vratite. Drugim riječima, ne postoji način da ‘objasnite’ to djetetu, niti da ga ‘natjerate’, možete mu jedino pomoći da samo otkrije da su knjige neiscrpan izvor zabave i uživanja tako što ćete od najmanjih nogu zajedno sa njim čitati i otkrivati nove i stare knjige. Pri tome, danas ima mnogo više dobrih knjiga na raspolaganju nego prije jer je industrija prevođenja daleko naprednija, pa je taj zadatak još lakši, pod uslovom da su vam obje ruke slobodne od telefona na pola sata“, rekla je za kraj.
Akcija „Hrana za mlade mozgove“
Udruženje građana eTrafika.net sprovodi akciju „Hrana za mlade mozgove“ u kojoj se prikupljaju školske lektire za škole u Kolima, Šargovcu, Dragočaju, Zalužanima, Vrbanji i Bistrici. Akcija traje do 31. decembra, a više informacija o samoj akciji, spisak knjiga i lokacije gdje ih možete ostaviti, potražite na ovom linku.