„Roditelji, djeci obezbijedite knjige, to je najsigurniji put u obrazovanje“, poručuje bibliotekarka i književnica Aleksandra Čvorović.
Piše: Snježana Aničić
Ukoliko uzmete u obzir sve pozitivne strane čitanja, mnogi će se složiti sa porukom naše sagovornice.
Nedavno istraživanje, koje je objavljeno u naučnom žurnalu „Social Science Research“, je dokazalo da odrastanje uz knjige ima brojne prednosti. Čitanje knjiga tokom adolescencije vodi do formiranja u odraslu osobu snažno razvijene pismenosti, ali i matematičkih i komunikacionih vještina.
Djeca koja su pohađala samo srednju školu, a čiji je život ispunjen knjigama, pokazala su iste kognitivne vještine kao njihovi vršnjaci sa završenim fakultetima, a koji nisu imali kućne biblioteke tokom adolescencije.
Ona djeca koja su imala svoje biblioteke u kući, školovala su se u prosjeku tri godine duže od djece koja nisu odrastala sa knjigama. Tinejdžeri koji u kućama nisu imali značajan broj knjiga, odrasli su u osobe koje su na ovom ispitivanju imale rezultate ispod prosjeka.
Drugo istraživanje je pokazalo da čitanje povećava koeficijent inteligencije. Učenik koji čita 20ak minuta dnevno godišnje pročita 1,8 miliona riječi i spreman je da riješi 90% testova za svoj uzrast. Učenici koji čitaju pet minuta pročitaju nešto manje od 300.000 riječi i riješiće 50% testova za svoj uzrast, dok dijete koje čita minut dnevno pročita 8.000 riječi godišnje, a uspješno riješi samo 10% testova.
Prošlogodišnje istraživanje njemačke fondacije Friedrich Ebert Stiftung, pokazalo je da više od 18% mladih u BiH nije pročitalo nijednu knjigu, što je poražavajući podatak.
Djeca biraju knjige Zmaja, Radovića, Ršumovića, ali i novije naslove
Čvorovićeva ističe da se u prostorijama Dječijeg odjeljena u Boriku (Banjaluka) čita tokom cijele godine.
„Predškolcima uglavnom drugi čitaju, oni biraju slikovnice, početne enciklopedije, interaktivne knjige… Školarci opet čitaju knjige koje prate nastavne aktivnosti, lektire, živote istorijskih ličnosti, enciklopedije, a za svoju dušu i opuštanje vole duhovite knjige Dejvida Valijamsa, zatim serijale Liz Pišon (Tom Gejts), Džef Kini (Dnevnik šonjavka), oni mlađi vole serijal Tea i Džeronimo Stilton…“, govori ona.
Naša sagovornica naglašava da djeca, uz zavisnosti od uzrasta i interesovanja, biraju razne naslove.
„Što se tiče autora iz regiona najviše čitaju knjige iz serijala Čitalački maraton, to je društveno odgovorna akcija izdavača Klett, koja svake godine na osnovu konkursa iznjedri pet rado čitanih romana za uzrast od 11-14 godina. Pored toga čita se Igor Kolarov, Uroš Petrović, Robert Takarić, Ivan Kušan i drugi. Moramo spomenuti knjige svjetskih autora koje se uvijek rado čitaju kao što su Hari Poter, Pet prijatelja, Hajdi, Lesi se vraća kući, Petar Pan, Halkberi Fin, Bambi, Beskrajna priča…“, objašnjavaju iz Dječijeg odjeljenja.
Osim književnika iz regiona, rado se biraju i oni uz koje su odrasle mnoge generacije. Najviše se čitaju djela koja su napisali Jovan Jovanović Zmaj, Duško Radović, Ljubivoje Ršumović i drugi.
„Osvrnućemo se i na naše savremenike banjalučke autore, pored onih koji su u lektirama, čitaju se knjige Jelene Kojović Tepić (serijal slikovnica Avanture Trbe i Dugog), Berislava Blagojevića (Upoznajte Gagarina), pjesme Jove Čulića, a drago mi je da vole i moju posljednju knjigu Ukrala me Šumbaba!“, rekla je Čvorovićeva.
Kako kaže, ukoliko djeca zatraže preporuku za čitanje, trude se da preporuče „knjige koje su dopadljive, a sadržajno kvalitetne, što opet mnogo zavisi od ličnih afiniteta djeteta, usmjeravanje je individualan proces, baziran na onome što dijete izjavi da voli ili da mu se do sada svidjelo od knjiga“.
Akcija „Hrana za mlade mozgove“
Udruženje građana eTrafika.net sprovodi akciju „Hrana za mlade mozgove“ u kojoj se prikupljaju školske lektire za škole u Kolima, Šargovcu, Dragočaju, Zalužanima, Vrbanji i Bistrici. Akcija traje do 31. decembra, a više informacija o samoj akciji, spisak knjiga i lokacije gdje ih možete ostaviti, potražite na ovom linku.