Više od 240 miliona KM javnih sredstava Republike Srpske i Brčko Distrikta blokirano je u dvije propale banke i najveći dio tog novca vjerovatno nikada neće biti naplaćen. Državne institucije, gradovi, opštine i javna preduzeća deponovale su stotine miliona KM u bankama za koje se unaprijed znalo da su rizične, rezultat je istraživanja poslovnog portala CAPITAL.ba.
Nakon kolapsa Bobar i Banke Srpske predstavnici institucija su se u javnosti pravdali da su to morali učiniti jer su te banke na javne pozive ponudile najbolje uslove.
Pri ocjenjivanju pristiglih ponuda banaka za deponovanje sredstava, javni sektor uglavnom se rukovodi principom najviše kamatne stope.
Pobjeđuju banke koje imaju problema sa likvidnošću, jer one ne pitaju za cijenu da bi došli do svježih sredstava.
U državnoj banci izgubljeno 114 mil. KM
U Banci Srpske, koja se nalazi u likvidaciji, trenutno je blokirano 114.425.175 KM javnih sredstavaod čega se 66.959.000 KM odnosi na depozite, a 47.466.175 KM na državne kredite odobrene preko ove banke. Procjenjuje se da minimalno 60 odsto sredstava nikada neće biti isplaćeno.
Pojedinačne iznose blokiranih sredstava javnih institucija likvidacioni upravnik Petar Mićić odbio je dostaviti pravdajući to poslovnom tajnom.
„Banka je u postupku razmatranja prijavljenih potraživanja osporila ukupno 514.228 KM potraživanja javnih institucija, javnih preduzeća i opština“, kazao je Mićić za CAPITAL.
Od ukupno prijavljenih 267,7 miliona maraka potraživanja od Banke Srpske, Mićić je priznao 178,9 miliona, a osporio 88,8 miliona KM.
U Bobar banci, koja se takođe nalazi u likvidaciji, blokirano je 128.791.289 KM javnih sredstava od čega su 97.642.165 KM depoziti, a 31.148.124 KM krediti. Pojedinačne iznose nisu nam dostavili ni iz ove Banke.
„Banka raspolaže sredstvima za isplatu 11,8 miliona KM preostalog duga prema Agenciji za osiguranje depozita BiH, za isplatu depozita do 50.000 KM a koji nisu bili osigurani, kao i dio sredstava za isplatu ostalih depozita iz sudskih sporova koji se vode protiv banke i po kojima je izvršena odgovarajuća rezervacija sredstava“, rečeno nam je u Bobar banci.
Likvidacioni upravnik Bobar banke Mile Maksimović osporio je jedino potraživanja dva fonda Investiciono-razvojne banke RS za neisplaćenu dividendu od 480.000 KM i za kamatu koja je unaprijed obračunata za period i nakon pokretanja likvidacije banke.
No, značajna osporavanja se odnose na utvrđivanja redoslijeda prioriteta u isplati obaveza, zbog čega se vode sudski sporovi velike vrijednosti.
Trebinju blokirano 5,2 miliona KM
Grad Trebinje ostao je bez 5,2 miliona KM u Bobar banci.
Gradonačelnik Slavko Vučurević kaže da to praktično znači prestanak ispunjavanja obaveza lokalne zajednice, poput izmirivanja dospjelih obaveza prema povjeriocima sa jedinstvenog računa trezora i računa posebnih namjena. Likvidacioni upravnik Bobar banke Mile Maksimović priznao je Odlukom od 20. marta 2015. godine potraživanja Trebinja u iznosu od 5.218.659 KM.
„Indirektna negativna posljedica za Grad Trebinje i građane je nemogućnost plasiranja sredstava za stimulativno zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Nemogućnost korištenja namjenskih sredstava – IPA fondovi, sredstava namijenjena za socijalnu zaštitu, protivpožarna zaštita… Gubitak povjerenja u sposobnost lokalne zajedince od strane potencijalnih investitora i slično“, kaže Vučurević, te dodaje da je Grad Trebinjekontaktirao sve institucije koje mogu pomoći u zaštiti interesa građana Trebinja, ali do sada nije bilo nikakvih pozitivnih efekata.
Posljednji ugovor koji je dodijeljen Bobar banci sklopljen je 2010. godine, navodi Vučurević, dodajući da je Bobar banka dobila ugovor i za obavljanje platnog prometa za novčana sredstva sa jedinstvenog računa trezora u 2013. godini, jer je njena ponuda bila tehnički prihvatljiva i najniža.
Garantni fond izgubio 5,5 miliona KM
Garantni fond RS je na osnovu osam ugovora o depozitu dodijelio Bobar banci 5,5 miliona KM na oročavanje, a kriterijumi za odabir baš te banke bili su, kaže direktor Fonda Radivoja Krčmar, kombinovani.
„Fond prilikom odabira banke kod koje će oročiti novčana sredstva vodi računa o tome da banka ima važeću dozvolu za rad Agencije za bankarstvo RS, da nije pod mjerama Agencije, visina ponuđene kamatne stope, uslovi za prijevremeno razročenje depozita, bonitet banke i dosadašnja poslovna saradnja banke i Fonda (prevashodno broj izdatih garancija) i slično“, kaže Krčmar, te dodaje da je naročito vođeno računa o disperziji rizika i da se kod jedne banke ne smije investirati više od 25 % raspoloživih sredstava, zbog čega Fond ima oročena slobodna novčana sredstva u pet poslovnih banaka sa sjedištem u RS.
Brčko traži 22 miliona KM od Bobar banke
Brčko distriktu je u Bobar banci blokirano 22 miliona KM, što je značajno uzdrmalo finansijsku stabilnost ovog grada.
Na ročištu održanom 14. juna u Okružnom privrednom sudu u Bijeljini, predstavnici Brčkog tražili su da im Bobar banka odmah isplati 11 miliona KM blokiranih sredstava, dok je likvidacioni uupravnik Banke Mile Maksimović potvrdio da je za institucije Distrikta rezervisan taj iznos. Maksimović je prvo osporio izlučno pravo institucijama Brčkog i uputio ih na parnicu, da bi nakon dobijanja tužbe rezervisao sredstva i oročio ih u Unikredit banci.
Nastavak rasprave planiran je za 23. septembar, a gradonačelnik Distrikta Anto Domić kazao je u ranijim izjavama za CAPITAL kako očekuje da će dobiti sve sporove protiv Bobar banke.
Elektroprenos BiH ostao bez 10 miilona KM
Kompanija Elektroprenos BiH pokušala je tokom septembra i oktobra 2015. godine razročiti oročena sredstva u Banci Srpske, a nakon što to nije uspjela, banka je čak odbila i da izvrši isplatu po prezentovanoj mjenici.
Uslijedio je izvršni postupak na osnovu mjenice kao vjerodostojne isprave.
Smatra se da je to bilo presudno da Agencija za bankarstvo RS 10. maja 2016. godine Banci Srpske oduzme dozvolu za rad i uvede privremenu upravu.
„Elektroprenos BiH je izvršio prijavu potraživanja u likvidacionom postupku protiv Banke Srpske. Banka je priznala sva prijavljena potraživanja u iznosu od 10.358.354 KM, osim zakonske zatezne kamate od 140.000 KM. Za nepriznati dio potraživanja Elektroprenos je podnio tužbu 13. jula 2016. godine“, objašnjava generalni direktor Elektroprenosa BiH Mato Žarić.
Izbor po Zakonu o javnim nabavkama?
Javni organi, institucije i preduzeća na različite načine biraju banke kod kojih će deponovati sredstva. Ne postoji usaglašen jedinstven pristup kod izbora finansijske institucije, niti su sigurni da li trebaju postupiti po Zakonu o javnim nabavkama ili ne.
„Ugovorni organ je taj koji donosi odluku šta će nabavljati, u skladu sa svojim potrebama, i koji postupak će pri tome primjeniti. Kada ugovorni organ nabavlja bankarske usluge prilikom čega troši javna sredstva, tada je dužan primijeniti odredbe Zakona. Međutim, u slučaju oročavanja sredstava ugovorni organ ostvaruje prihod, tj. ne troši javna sredstva. U tom slučaju banka plaća ugovornom organu, a ne ugovorni ponuđaču – banci“, tumačenje je direktorice Agencije Đinite Fočo.
Za dodjelu ugovora određenoj banci postoje dva kriterijuma – ekonomski najpovoljnija ponuda (koja podrazumijeva primjenu više podkriterijuma) i najniža cijena.
Fočo kaže da je u kriterijumima sadržana najniža cijena, te da se banka praktično bira na osnovu toga, odnosno kamate koju banka plaća ugovornom organu, što bi sa aspekta Zakona značilo da se za najpovoljnijeg ponuđača bira najskuplji ponuđač, što je suprotno članu 64. Zakona.
„Mišljenja smo da oročavanje javnih sredstava u cilju ostvarivanja kamate na oročena sredstva, nije predmet Zakona. Ističemo da ne bi bilo moguće u potpunosti ispoštovati zahtjeve iz Informacionog sistema ‘E-nabavke’, jer je navedeni sistem razvijen za nabavku, a ne za ‘prodaju'“, navodi Fočo.
Suprotno mišljenju Agencije, grad Trebinje još od 2004. godine banku za deponovanje javnih sredstava bira po Zakonu o javnim nabavkama BiH, a sa Bobar bankom, u kojoj su im ostala milionska sredstva, posluju od 2005. godine.
Gradonačelnik Vučurević kaže da je Bobar banka izabrana po kriterijumu „ekonomski najpovoljnija ponuda“, a od drugoplasirane Balkan Investment banke bila je bolja za 0,85 bodova. Balkan Investment banka Banjaluka je takođe propala i država je nakon dokapitalizacije preimenovala u Banku Srpske i ona je danas u stečaju.
Gradonačelnik Brčko distrikta Anto Domić je takođe, u ranijim izjavama za CAPITAL, potvrdio da su Bobar banku izabrali putem javne nabavke.
„Novac smo usmjeravali po odobrenju Skupštine Brčko distrikta i zakonom je propisano raspolaganje tim sredstvima. Svaka marka je vezivana za određenu budžetsku stavku. Zbog blokiranja ovih sredstava ušli smo u deficit od 16 miliona KM. Zadnji pfenig Fonda zdravstvenog osiguranja ostao je u Bobar banci”, kazao je Domić, dodajući da je u trenutku potpisivanja ugovora Bobar banka ispunjavala sve potrebne uslove.
U Garantnom fondu RS kažu da oni prilikom odabira banke ne sprovode proces javnih nabavki, poštujući mišljenje Agencije, da oročavanje sredstava ne podliježe propisima Zakona o javnim nabavkama.
Jedina kompanija na državnom nivou „Elektroprenos BiH“ banku za oročavanje sredstava odabrala je putem direktnog poziva za dostavljanje ponuda. Među odabranim bankama nalazi se i Banka Srpske, u kojoj joj je sada blokirano 10 miliona KM.
„Kriterijum za dodjelu ugovora je bio ekonomski najpovoljnija ponuda, a koja se cijenila na osnovu ponuđenih kamatnih stopa. Ponuda Banke Srpske ocijenjena je kao ekonomski najpovoljnija, što je vidljivo iz Odluke“, navodi direktor Elektroprenosa BiH Mato Žarić.
Istina je negdje između
Igor Vukajlović iz udruženja “Tender” saglasan je da oročavanje javnih sredstava ne spada pod javne nabavke, jer se novac ne troši već zarađuje, ali takođe navodi da se u procesu biranja banaka mogu koristiti procedure javnih nabavki.
„Bez obzira što to nije javna nabavka oni te stvari moraju raditi transparentno i na najbolji mogući način. Međutim, ako dođe do žalbenog postupka Kancelarija za razmatranje žalbi će se proglasiti nenadležnom“, upozorava Vukajlović.
Veliki problem prilikom izbora banaka jeste to što se smatra da su banke sigurne samim tim što imaju dozvolu za rad. Zatim, postavlja se pitanje odgovornosti i motiva ljudi na čelu javnih institucija i preduzeća koja ciljano oročavaju sredstva u pojedinim bankama. U BiH jednostavno nema odgovornosti na polju javnih nabavki, niti mehanizma za kažnjavanje onoga ko krši Zakon.
„Za pravilno sprovođenje ovog Zakona zadužene su Agencija za javne nabavke, koja postupa po službenoj dužnosti, i Kancelarija za razmatranje žalbi, koja je nadležna samo u slučajevima kada je pokrenut žalbeni postupak. Mogu to da urade i kroz monitoring, ali u Zakonu stoji da oni vrše monitoring samo u edukativne svrhe. Generalno, ako neko nešto nabavi za bilo koju cijenu nemoguće je doći do toga da neko zbog toga odgovara“, ističe Vukajlović, te dodaje da je nemoguće pokrenuti mehanizam odgovornosti kako bi se utrošena sredstva vratila, jer u sistemu uvijek zakaže neka od karika. Do sada je u BiH podnesena samo jedna krivična prijava za javne nabavke, ali je i ona bila politički motivisana.
Smatra da rukovodstva institucija i agencija bira vlast, kako bi mogli djelovati u njihovom interesu, čime je postavljena čitava struktura državnih službenika koji neće procesuirati osobu koja pronevjeri novac.
„Moćnici utiču na to da se novac čuva u određenim bankama, a onda oni uzimaju kamate. Recimo, kada nekome treba dati kredit od nekoliko miliona, institucija iz budžeta uplati na račun banke taj novac. Kredit se nikada ne vrati, a institucija nikada ne traži novac nazad. Na kraju dođe do toga da neko umre i sva krivica se svali na njega, a u suštini je kriv čitav sistem. Puno ljudi tu zna šta se dešava, a ništa se ne uradi da se to spriječi“, zaključuje Vukajlović.
Brčko krije dokumente
Vlastima Brčko distrikta obratili smo se 02. avgusta sa zahtjevom da dostave pozive za oročavanje javnih sredstava, odluke o izboru najbolje ponude, kao i ugovore koji su potpisani sa bankama.
Ni nakon više od mjesec dana, tridesetak telefonskih poziva i desetak mailova, tražene informacije nismo dobili. U Vladi Brčkog se „igraju gluvih telefona“, pravdaju se godišnjim odmorima i bolovanjima, prebacuju od službenika do službenika, a gradonačelnik Anto Domić i direktor Direkcije za finansije Mato Lučić ne odgovaraju na telefonske pozive.
Službenici u Vladi Distrikta nezvanično su savjetovali da se odustane od ove teme jer je „bila dovoljno eksploatisana“.
CAPITAL.ba – Vanja Stokić