Punih 47 godina Gojko Vuković živi u banjalučkom naselju Nova varoš. Sjeća se da je cijelo naselje sagrađeno za pet godina, te da je arhitekti data posebna pohvala na sjednici organa uprave. Novu varoš ističu kao primjer uspješne gradnje u Banjaluci, a sada je dospjela u centar interesovanja javnosti jer Grad želi da joj oduzme zelenu površinu i na njoj sagradi zgradu.
Piše: Vanja Stokić
Vuković ističe da je ovaj dio grada riješen i da njemu ne treba ništa dodavati niti dirati.
“Sve što se dograđuje ide na štetu stanovnika, starih ljudi i male djece, ratnih invalida, kojima je ovo jedini izlazak na zelenu površinu i svjež vazduh. Banjaluka ima dovoljno prostora za gradnju novih naselja, da se ne pretrpavaju svi ćoškovi u užoj urbanoj sredini, gdje živi najveći broj stanovnika”, ističe.
Stanovnici Nove varoši do sada su se dva puta okupljali kako bi se dogovorili o načinu borbe za svoj komad zelenila. Milada Šukalo iz Inicijative građana “Za zelenu Novu Varoš” kaže da je Grad Banjaluka sredinom maja donio odluku i prijedlog za izmjenu regulacionog plana, kako bi se sagradilo sedam novih objekata na sedam lokacija u gradu. Među njima je i zelena površina u Novoj varoši.
“Grad je putem naše Mjesne zajednice trebao informisati građane da imamo mjesec dana za davanje mišljenja o izmjenama, ali to nije urađeno. Sasvim slučajno smo saznali da taj prijedlog plana stoji u našoj Mjesnoj zajednici. Vršili smo pritisak na Mjesnu zajednicu da te informacije objave na zgradama i da možemo dati svoje primjedbe”, govori ona, dodajući da je do sada Gradu upućeno više od 400 ličnih primjedbi, sa jasnim argumentima zašto ne odobravaju izgradnju objekta na ovoj lokaciji.
Ona napominje da se Nova varoš u školama i na fakultetima navodi kao najbolji primjer uspješne gradnje u Banjaluci, te da oni ne žele to izgubiti.
“Vjerujemo da je investitorima ova lokacija interesantna, ali postoje mnogi aspekti zbog kojih nećemo dozvoliti da se bilo šta uradi na ovoj lokaciji. Mjesna zajednica je danas dala svoj stav da su oni protiv gradnje, ali moram reći da su u projektu upućenom prema Gradskoj upravi rekli da žele da se grade nove prostorije Mjesne zajednice na mjestu gdje se trenutno nalaze barake, ili u slučaju interpolacije može da se desi na nekoj drugoj lokaciji. Oni su i te kako ostavili prostor da se gradi na zelenim površinama, a za prijedlog finansiranja su naveli da to može biti iz Grada i putem investitora. Šta se zapravo uradilo? Trebao je da se traži investitor koji bi napravili zgradu Mjesne zajednice, a sasvim slučajno bi ona imala još pet spratova stambenih objekata”, objašnjava nam Šukalo.
Ona ističe da su građani zahvalni Savjetu Mjesne zajednice koji ih u ovom trenutku podržava, ali naglašava da to nisu radili od početka. Gradskim vlastima poručuje da neće stati dok ne zaštite sve zelene površine u Novoj varoši, te se nada da će Gradska uprava podržati ono što stanovnici ovog naselja žele.
Manojla Zrnić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Nova varoš, navodi da je Savjet u potpunosti uz građane, te da imaju negativan stav o gradnji objekta.
“Svi članovi Savjeta su ovdje, podržavaju ovu priču. Želimo da Nova varoš zadrži svoju zelenu površinu, a ići ćemo i sa prijedlogom da sve zelene površine budu park, tako ćemo ih najlakše sačuvati”, govori on.
U borbu se uključio i Centar za životnu sredinu, koji su građani kontaktirali zbog sličnih prijašnjih iskustva, posebno zbog uspješnog spriječavanja gradnje crkve na prostoru dječijeg igrališta u naselju Borik. Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu naglašava da građani Nove varoši nisu bili obaviješteni na adekvatan način i u adekvatno vrijeme o namjeri gradnje objekta u njihovom naselju, ali da su se na vrijeme uključili u proces.
“Svojim okupljanjima i komentarima na sam regulacioni plan jasno stavljaju
Gradskoj upravi i Skupštini Grada do znanja da je ovo javni prostor svih građana. Time daju priliku Gradu da zauzme stav i stane u zaštitu svojih građana, zbog kojih i postoje”, govori ona, te dodaje da je posljednjih godina u Banjaluci gradnja na zelenim površinama postala trend.
Kako kaže, to je pogrešno sa raznih aspekata, posebno onog ljudskog.
“Naša djeca gube prostor za igru. Tu su i mnogi klimatski faktori i nedostatak zelenila, koji opterećuju ovaj grad, koji se u posljednje vrijeme predstavlja kao grad zelenila, koji želi ići u pravcu koncepta pametnog grada i koji želi postati sljedeća zelena prijestolnica Evrope. Svi tekući događaji i ono što se dešava u praksi demantuju ono čime se grad hvali i šta pokušava da predstavi u javnosti”, upozorava Brkić.