Lične invalidnine u RS: Diskriminacijom na već postojeću diskriminaciju

Vlada Republike Srpske sredinom prošlog mjeseca donijela je Odluku o naknadi za lične invalidnine, kojima se nastoji unaprijediti položaj osoba sa invaliditetom. Iz budžeta su za 2018. godinu odobrena dva miliona KM za ove namjene, a prema procjenama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, oko 3.200 osoba sa najtežim invaliditetom mjesečno će dobijati po 100 KM. Ipak, jedan od uslova jeste da je invaliditet ili oboljenje nastalo u razvojnom periodu, odnosno do 18. godine života.

Piše: Anja Zulić

Prema riječima Radovana Ristića, predsjednika Gradskog odbora Udruženja invalida grada Banjaluka, ovaj uslov je diskriminatorski i oštećuje najteža lica sa invaliditetom.

“Pored već postojeće diskriminacije po mjestu nastanka invaliditeta i ostvarivanja prava, sada je nastala još jedna diskriminacija i mislim da su ovim najviše zakinuti paraplegičari i slijepa lica. Kod ovog uslova se ogledao taj socijalni model, da se vodilo računa kome dati, kome ne i ispalo je da je uzeto najtežim, a dato pravo onim lakšim licima sa invaliditetom. Tako ćemo sad  imati situaciju da će neke fizički zdrave kategorije ostvariti ovo pravo, a čovjek koji je 100% invalid neće samo iz razloga što je imao nesreću ili obolio poslije 18. godine života. To je dio na koji je predstavnik Gradskog odbora udruženja invalida grada Banjaluka pokušavao da ukaže, ali nažalost bezuspješno i to je prošlo neopaženo od strane Republičkih Saveza koji su u radnoj grupi Vlade Republike Srpske”, poručuje Ristić.

Na protestima održanim krajem aprila u Banjaluci, Ristić je ukazivao na to da bi lične invalidnine trebalo uvesti ne kao socijalna davanja, već kao inkluzivni dodatak za lica sa invaliditetom, što bi bilo uslov za izjednačavanje u pravima i zajednici.

“Zato smo se i odlučili da to bude inkluzivni dodatak za jednake mogućnosti, kako bi izbjegli imovinski cenzus koji nikako nije opravdan u ovom slučaju. Kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti, lica sa invaliditetom neće odustati od traženog iznosa od 50% od najniže plate u Republici Srpskoj, što bi opet značilo da lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj imaju najniža primanja u odnosu na ostale zemlje i okruženje“, govori Ristić, te dodaje da je važno da je Vlada Republike Srpske donijela ovu Odluku koja ih obavezuje da pri planiranju budžeta za 2019. godinu predvide sredstva za ovo pravo.

Uslovi i procedura za dobijanje naknade

Pravo na ličnu invalidninu imaju građani Republike Srpske, kod kojih je invaliditet nastupio prije 18. godine (u razvojnom periodu što uključuje i djecu), zavisnost od tuđe njege i pomoći i da imaju invaliditet 80-100 %. Izuzetak su gluha lica, lica sa psihičkim poremećajem ili lica sa oštećenjem u intelektualnom funkcionisanju, a koja su invaliditet stekla u razvojnom periodu. Zahtjevi sa potrebnom dokumentacijom se dostavljaju Centru za socijalni rad i socijalni radnici izdaju rješenja licima koja na osnovu priložene dokumentacije mogu ostvariti pravo.

“U slučaju da je osoba koja koristi pravo na tuđu njegu i pomoć preko PIO, moraće proći dodatno Komisiju za procjenu funkcionalnog stanja u našoj ustanovi. Pravo počinje teći od narednog mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Tako da će za juli ovo pravo koristiti više od 500 korisnika koji su podnijeli zahtjeve u prvih nekoliko dana. Zahtjevi se mogu podnositi kontinuirano”, za eTrafiku govori Olivera Mastikosa, koordinatorica za saradnju i odnose sa javnošću Centra za socijalni rad.

Grube procjene pokazuju da će oko 3.200 osoba iz Republike Srpske ostvariti ovo pravo, a sagovornici smatraju da bi broj korisnika mogao biti i veći.

“Pošto je Odluka širokoobuhvatna za sve vrste invaliditeta, moguć je i veći broj korisnika. To će ovisiti od konačnih kriterijuma koji se utvrde pri donošenju Pravilnika i izmjena Zakona, a to ne ovisi od nas već od zakonodavca”, u razgovoru za eTrafiku kaže Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih Republike Srpske.

Prelazno, ne i održivo rješenje

Pošto ne postoji jedinstvena evidencija i baza podataka o potencijalnom broju korisnika ovog prava, proces je uslovljen različitim preduslovima, a kako Suzić govori, trenutnom situacijom nisu zadovoljni i očekuju kvalitetnija rješenja.

“Ovu Odluku smatramo samo sondarnom, ona treba da dovede do podataka o broju potencijalnih korisnika. Dakle, i sama Odluka je kratkoročnog karaktera, a mi se zalažemo za trajno rješenje kroz uvođenje zakonskog rješenja za pravo na invalidninu u socijalnom sektoru za lica koja se zbrinjavaju u tom sistemu. Lutanja u procjenama i predlaganjima mogućih rješenja su prisutna u praksi, međutim mi se u kontinuitetu zalažemo za poboljšanje statusa osoba sa invaliditetom i njihovih organizacija. Naši zahtjevi se svode na ujednačavanje prava i stremljenje ka osiguranju socijalnog minimuma i jednakih mogućnosti”, ističe on, te dodaje da prema evidenciji Saveza slijepih RS procjenjuju da će od 860 osoba koja se oslanjaju na naknadu za pomoć i njegu, njih oko 500 ostvariti to pravo.

On dalje naglašava da se radi o privremenom i prelaznom rješenju, do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj zaštiti.

“Prema planu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, negdje do oktobra sačiniće se Nacrt izmjena i dopuna zakona i Pravilnik, a do kraja godine bi trebalo uslijediti usvajanje na Skupštini. Uvjereni smo da ovo pravo i njegova primjena neće ovisiti od procesa izbornih aktivnosti“, govori Suzić za kraj našeg razgovora.