Dogovor pumpadžija kojim su godinama održavali (pre)visoke cijene goriva, konačno je propao i prerastao u pravi rat. Za samo mjesec dana, cijene na pumpama u BiH su opale oko 40-50 odsto, pa se tako ovih dana dizel može kupiti i za nevjerovatnih 1,21 KM, koliko je posljednji put koštao davne 2002. godine. Za koji dan, cijene idu još niže i dizel će se na nekim pumpama kupovati za nevjerovatnih 1,16 KM!
Piše: Andrijana Pisarević
Iznenađeni građani, iako u priličnoj besparici i strahu od pandemije, kao što prave zalihe toalet papira i brašna “za ne daj bože”, potrčali su da kupe goriva, puneći ne samo rezervoare “do čepa”, nego i kanistere formirajući takve redove ispred pumpi da je u pojedinim situacijama morala intervenisati policija i preusmjeravati saobraćaj. Ono što nisu ni pretpostavili, jeste da pojeftinjenjima nije kraj i da su prodavci finalnog proizvoda spremni još dugo da idu u minuse kako bi istjerali svoje i pobijedili upravo stečenu konkurenciju.
Tržište u BiH protreslo je nekoliko neposlušnih pumpadžija koji su prekršili pravila i u trgovinu naftnim derivatima konačno uveli malo konkurentnosti. Ležerno održavanje cijena najžešće se zaljuljalo u Prnjavoru gdje su se sukobili Milan Leburić, vlasnik “Fortune” i Milorad Slavuljica, vlasnik “Slavuljuica Petrola”. Leburić je u martu prošle godine otvorio tržni centar “Fortuna City”, a nekoliko mjeseci kasnije i pumpu “Fortuna Oil” na kojoj je, kako bi privukao kupce, spustio cijene goriva bez “konsultacija” sa ostalim naftašima.
Kako se kolona automobila pred njegovom pumpom povećavala, tako je Slavuljica shvatao da nema kud i spustio cijene ispod njegovih. U trenucima kada su njih dvojica prodavali dizel za 1,69 KM po litri, na ostalim pumpama on je i dalje koštao 2,22 KM, ponegdje i 2,36 KM. Obračun je nastavljen, a u rat prodavaca goriva su se uskoro uključile i mnoge druge pumpe, poput Neškovića, koji izuzetno utiče na cijene u Banjaluci, što je dovelo do ogromnog sniženja i u ovom gradu. Pojefinilo je gorivo i na Tioilu, Super Petrolu i drugim pumpama i utakmica je prerasla u pravi rat. Nekoliko pumpi nije do kraja ispratilo ovaj trend poput Krajina petrola, Nestro petrola i drugih, ostajući pri svojim cijenama.
Tihomir Matošević, direktor Tioila, na čijim je pumpama gorivo trenuto najjeftinije i košta 1,21 KM kaže da će gorivo najvjerovatnije sniziti još za pet feninga, na 1,16 KM. Na ovoj pumpi u Travniku juče je bila takva kolona kupaca, da je zaustavljen saobraćaj, pa je policija morala da interveniše i preusmjerava.
“Kažem vam, ko želi rat, dobiće ga. Mi ne želimo tržišni rat, ali ako ga žele, dobiće ga. Nama ne treba reklama, imamo više od 40 benzinskih pumpi u BiH, poslujemo 18 godina, imamo svoju veleprodaju i nismo posebno ugroženi. Treba razmisliti šta će biti sa onima koji nisu veliki prodavci i koji imaju jednu ili dvije pumpe. Mi možemo da idemo u minus na jednoj pumpi i obaramo cijene koliko hoćemo, kompenzovaćemo preko 40 ostalih. Međutim, ne možemo dopustiti da se neko tako igra sa tržištem, kao što to viđamo ovih dana. Šta će se dalje desiti na svjetskom tržištu ne odlučujemo mi mali, ali možemo se igrati sa niskim cijenama kod nas”, kaže on.
Matošević objašnjava da je realna cijena goriva 1,51 KM i da se može korigovati do 10 feninga, ali da više od toga ne može.
“Posljednja cijena bi bila 1,41 KM. Sve ispod toga je odlazak na nulu i u minus. Neko će pristati da radi za pet feninga po litri, neko za deset, a neko je na nuli. Ta razlika između dvadesetak feninga je borba između vlasnika pumpi. Neko će raditi džaba, a mi ćemo tako na jednoj, a na ostalima ćemo imati neke zarade pa ćemo pokriti jednu”, kaže Matošević za eTrafiku.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da će utakmica na tržištu naftnih derivata tek da se zahukta jer se sprema otvaranje nove pumpe “Fortuna oil” na autoputu u Klašnicama.
“Preuzeli su pumpu ‘Ćubićeve’ firme i već su postavili aparate, ali još nisu počeli da rade. U Banjaluci je cijene diktirao Nešković, a pošto je Hifa oil otvorila pumpu preko puta njegove i ponudila je za dva feninga niže gorivo, i tu je onda krenulo padanje cijena jer se ostale pumpe ravnaju po njima. Sada ćemo vidjeti šta će biti kada ‘Fortuna’ pokrene svoju pumpu na ulazu u Banjaluku i kako će kompenzovati to što je 10-15 kilometara od grada. Siguran sam da će dodatno sniziti gorivo da bi privukli kupce. To je normalno i konkurentno ponašanje. Konačno!”, kaže naš sagovornik.
Trenuci kao što je ovaj, dodaje on, mogu u konačnici donijeti nešto dobro, kao što je preispitivanje koliko nešto košta ili zašto je nešto zatvoreno.
“Zamislite situaciju u kojoj nemamo definisanu maržu po kojoj pumpadžije smiju da definišu cijenu, jer što je veća cijena, viši je iznos PDV-a, a vlastima ide više novca. Nedavno su vlasti donijele uredbu u kojoj da su maksimizovali pravo marže u maloprodaju na 25 feninga po litri, a kod veleprodavaca na devet. Prvi put se to desilo. Sa druge strane, resorna ministarstva sve vrijeme nemaju transparentno definisan način formiranja cijene goriva i to prepušta tržištu, a sada se odjenom mogu uključiti i ograničiti cijene u prodaji”, kaže Pavlović.
On objašnjava da je situacija na “svjetskoj pijaci” takva da jedan od osnovnih problema predstavlja smanjena potrošnja, odnosno, produkcija koja je predviđena za normalnu potrošnju više ne odgovara stvarnom stanju jer je sada potrebno zaustaviti rad rafinerija.
“To ne ide odjednom ni lako, pa je Donald Tramp pozvao Vladimira Putina da se dogovore oko proizvodnje, jer je potrošnja drastično opala zbog zabrane kretanja i prestanka rada javnog prevoza, a prodaja goriva otišla u minus. Nikada ovako nešto nije zabilježeno i viđeno. Sada se pokazuje koliko su veliki sistemi ranjivi. Svi tankeri su puni i plutaju, jer nemaju gdje da se isprazne, a čitava priča oko rafinerijskih kapaciteta, prerade i opale konzumacije, dovela do apsurda bilo kakvu proizvodnju. Sad je jedino rješenje obustava proizvodnje jer nema nijednog lagera više u koji se može skladištiti nafta. Sve to je izazvalo pad cijena i kod nas”, kaže Pavlović za eTrafiku.
Makroekonomista Faruk Hadžić još ranije je uradio prikaz cijena koliko bi koštalo gorivo na pumpama kada bi sirovina bila besplatna. Pogledao je koliko bi koštalo gorivo kada bi cijena nafte bila nula čime je prikazao učešće države u cijeni nafte, što daje prikaz misteriozne strukture cijene naftnih derivata i kako je distributeri formiraju.
“Prije gotovo dvije godine sam objavio status o tome koliko bi gorivo koštalo u BiH kada bi ga besplatno nabavljali. Nisam mogao ni pomisliti da će jednog dana cijena barela goriva na svjetskom tržištu biti nula kao što je to danas. Litar benzina bi u BiH i tada iznosio 0,94 KM po litri zbog nameta koji se naplaćuju po litri goriva. Litar dizela bi iznosio 0,82 KM po litri zbog nešto niže akcize (0,30 KM po litri). Namet države je 0,40 KM, za puteve i autoputeve 0,40 KM, a PDV 0,14 KM. Napominjem da je PDV varijabilan i mijenja se sa rastom cijene. U ovoj varijanti bi iznosio 0,14 KM po litri. Inače, država kroz trenutnu cijenu goriva uzima 0,39 KM po litri goriva”, objasnio je Hadžić na svom Facebook profilu.
Objašnjavajući šta sve utiče na formiranje cijene naftnih derivata, Matošević govori da se danas pogrešno plasira informacija da je nafta “džaba” jer od bušotine do prodavca, ona prelazi dugi put za šta joj je potrebno punih 45 dana.
“Cijena sirove nafte po barelu je pala, zbog situacije sa virusom korona i drastičnog pada potrošnje, a onda zato što nema dogovorao smanjenju proizvodnje između Rusije, Saudijske Arabije i Amerike. Nafta izvire i ona se mora negdje lagerovati, a svjetski kapaciteti su skoro popunjeni. Negdje 30. maja u svijetu više neće nigdje biti prostora ni za jednu litru sirove nafte, ni na brodovima, ni na terminalima, tankerima, jer nema potražnje. Nikada nije bilo ovako, prvi put u istoriji smo vidjeli da je cijena bila u minusu dva dolara, odnosno da su plaćali da je neko kupi. Zato je cijena sirove nafte otišla dva dolara u minus i ona ne može više pasti jer se sada naplaćuje samo prerada. Ne može rafinerija besplatno da je prerađuje, mora da plati ljude koji tamo rade. Plaća se i transport sirove nafte od izvora do rafinerije, pa onda do prve luke, a potom taj neko mora da je doveze na neko mjesto prodaje… Dakle, tačno je da je sirova nafta u minusu, a ovo što danas plaćamo je samo prerada i ona ne može biti jeftinija. Rafinerija je ta koja je dobila sirovu naftu besplatno i prodaje samo po cijeni prerade a ne po cijeni nafte”, objasnio je Matošević.
Koliko se tržišna utakmica domaćih pumpadžija zahuktala pokazuje i to da je u samo nekoliko sati, dok je ovaj tekst bio u pripremi, na “Fis” pumpi na Vlašiću, dizel pao na nevjerovatnih 1.06 KM po litri!
Nevjerovatno zvuči i to da je 0,5 litara vode na pumpama u BiH sada skuplje od jedne litre goriva, a u martu je bilo gotovo duplo skuplje. Voda se na pumpama kreće oko 1.20-1.30 KM.