Jedan od načina na koji građani mogu da podstiču promjene u državi ili zajednici su peticije. Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi ističe da je to jedan od oblika neposrednog i slobodnog izjašnjavanja građana. Danas je sve češće i potpisivanje peticija na internetu, koje zakonima u Srpskoj nisu prepoznate kao legitiman način građanskih inicijativa, što znači da nemaju nikakvu pravnu moć.
Piše: Nataša Tomić
Tako na primjer, na sajtu onlinepeticija.com, trenutno može da se pronađe 2000 različitih peticija a koje se tiču nekog problema bosanskohercegovačkog društva. Tako se zahtijeva zabrana uvoza i deponovanja bilo koje vrste otpada na području opštine Drvar, ukidanje diskriminatorne odluke Republike Hrvatske o karantinu za građane BiH koji nemaju hrvatsko državljanstvo ili trajna zabrana lova na srne.
Ono što je posebno karakteristično, jeste da na ovom sajtu bilo ko može da pokrene svoju peticiju i prikuplja potpise za određenu inicijativu.
Banjalučki aktivista Goran Pivašević, koordinator Banjalučke gradske bašte, te pokretač i jedan od članova građanske inicijative Rekreativna zona Banja Luka, tvrdi da online peticije kao oblik angažovanja građana neće donijeti promjene u društvu jer nisu pravno prepoznate.
„Društvene mreže su korisne samo u obimu informisanja javnosti o određenim stvarima, a sve ostalo se mora sprovoditi ‘na terenu’ u skladu sa važećim zakonima i propisima koji tačno propisuju neposredno izjašnjavanje građana. Kada online peticije budu zakonski propisane, onda će biti i zvanična mogućnost izjašnjavanja građana. Ali i ako budu bile, ničemu one ne služe, ako građani nisu aktivni“, priča Pivašević.
On dalje ističe i da je, prilikom ovakvog građanskog organizovanja, veoma bitno da se zna na koju adresu treba da se obrati i koji koraci treba da se preduzmu kako bi se reagovalo na odluku i kako bi je vratili na preispitivanje. Građani imaju mogućnost da utiču na određene odluke koje su na nivou opštine (odluke Skupštine Grada) ili Republike (odluke Skupštine Republike Srpske ili na još višem nivou, Parlamentarne skupštine BiH).
Ipak, bitno je da se poštuje Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, bar kada je riječ o standardnim peticijama, jer organizatori rizikuju da zbog određenih administrativnih grešaka prikupljeni potpisi nemaju pravnu snagu i da ne budu preispitivani.
Za sprovođenje građanske inicijative neophodno je formiranje inicijativnog odbora od najmanje tri člana koji imaju biračko pravo. Odbor je zadužen za sastavljanje prijedloga promjena ili donošenja odgovarajućih akata koji moraju da budu napravljeni u skladu sa poslovnikom organa koji je nadležan za donošenje akata.
Prijedlog promjena mora da se pošalje nadležnom organu kako bi on bio obaviješten o tome da se za određeno pitanje prikupljaju potpisi. Inicijativa je, takođe, potrebna da se prijavi i Ministarstvu unutrašnjih poslova RS i to najkasnije tri dana prije početka prikupljanja potpisa. Akcija prikupljanja potpisa može da traje najduže sedam dana.
„Pobjeda građana nije samo u tome da se peticija pravilno sprovede i da je potpiše predviđen broj ljudi i kao takva uspije doći na preispitivanje u skupštinske ili parlamentarne klupe, jer je to tek početak borbe koju je potrebno pametno voditi, kako bi rezultat bio onakav kakvim ga građani očekuju. A krajnji rezultat je korigovana odluka, koja će u potpunosti odgovarati pozitivnom rezultatu teksta peticije za koji su građani dali svoje potpise“, kaže Pivašević.
Naš sagovornik ističe da je od provođenja same peticije, mnogo bitnije da građani budu zainteresovani za problematiku.
„Kao što se može vidjeti, vođenje građanskih inicijativa i referenduma kroz peticije su ozbiljne stvari koje zahtjevaju veoma dobru upućenost u samu problematiku, a i veoma dobro poznavanje pravne i administrativne materije. Ali pored svega, mnogo bitnija je masovnost i konstantnost građana oko određene ideje, nego sprovođenje peticije. Svi znate za prijetnje puštanjem saobraćaja na Banj brdu krajem 2014. godine, koju smo, uz pomoć građanske inicijative i trogodišnjeg rada, spriječili. Mi u građanskoj inicijativi Rekreativna zona Banjaluka smo uz podršku građana i pravilnog vođenja inicijative uspjeli sprovesti želje građana, a da uopšte nismo pokrenuli peticiju prikupljanja potpisa. Peticiju nismo pokrenuli jer, zvanično Grad nikada nije ni promjenio odluku o zabrani kretanja vozila, koja je bila na snazi. Oni su najavljivali, tačnije ‘opipavali puls’ i tražili načine, a mi smo reagovali na te najave i argumentovano naveli zašto bi puštanje saobraćaja bila loša odluka Grada. Tražili smo jasnu odgovornost. Na kraju je Grad popustio i takvog problema više nemamo na Banj brdu, tj. u Rekreativnoj zoni Banjaluka, već baš naprotiv, naši prijedlozi o uspostavljanju organizovanog prevoza su realizovani i oni kao takvi funkcionišu i danas“, objašnjava naš sagovornik.
Veoma je bitno, prije početka same inicijative, da se sprovede anketa, te da se vidi da li su građani uopšte zainteresovani za rješavanje nekog problema.
„Ono što je prije svake inicijative potrebno uraditi su online ankete na osnovu kojih ćete vidjeti da li ta inicijativa koju planirate ima odjek kod većeg broja građana. Prije samog pokretanja građanske inicijative, Rekreativna zona Banjaluka, mi smo sproveli anketu među građanima kako bismo vidjeli koliku ćemo podršku građana imati i da li stvarno većina građana isto misli kao mi. Kada smo se uvjerili da je anketa ‘odjeknula gradom’, jer je u 7 dana učestvovalo više od 4000 ljudi, tada smo hvatili da smo već pobjedili. Dokaz je, takođe, bio i odziv ljudi gdje se u špicu podrške u jednom danu na Banj brdo popelo oko 9000 građana. Ta brojka je bila dovoljna da pokaže jasnu želju građana. Nađite mjesto ili dešavanje u svijetu gdje se u jednom danu, na brdo, iz bilo kojih razloga popelo 9000 ljudi“, opisuje Pivašević svoje iskustvo sa građanskim inicijativama.
Online peticije nemaju pravno dejstvo
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi propisuje da se od potpisnika peticije uzimaju: lično ime potpisnika inicijative koje se ispisuje čitkim štampanim slovima i potvrđuje njegovim svojeručnim potpisom, adresa potpisnika inicijative, jedinstveni matični broj potpisnika inicijative, registarski broj lične karte potpisnika inicijative.
Kako je već pomenuto, online peticije nisu prepoznate u zakonodavstvu, a pravnica, Jovana Kisin, ističe da standardne peticije jesu propisane Ustavom Republike Srpske, ali da posebni zakonski akti koji se tiču ove oblasti nisu doneseni.
„Peticija jeste propisana Ustavom Republike Srpske, ali u smislu dalje razrade građanskog prava na neposredno učešće država nije donosila posebne zakonske akte koji se tiču peticije osim gore pomenutog Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi. Stoga, bilo ko od pravnih i fizičkih lica, ko želi da predloži donošenje nekog novog propisa ili izmjenu postojećeg, na lokalnom ili republičkom nivou, dužan je da postupa prema ovom Zakonu u kojem su do detalja razrađene procedure kako ostvariti ovo pravo. Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske ne poznaje online peticije“, tvrdi Kisin.
Naša sagovornica ističe i da su za provođenje referenduma i građanskih inicijativa propisana striktna pravila i procedure koje moraju da se ispoštuju.
„Vrlo često na internetu, posebno na društvenim mrežama, nailazim na online peticije i svaki put apelujem da one u smislu Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske ne proizvode nikakvo pravno dejstvo. Neposredno učešće građana definisano je referendumom (koji može biti republički i opštinski) i građanskom inicijativom. Za oba vida učešća zakonom su predviđene striktne procedure koje se moraju ispoštovati da bi se određeni prijedlog za izmjenu zakona, podzakonskog akta ili Ustava našao u daljoj proceduri pred nadležnim organom“, priča Kisin.
Pored toga što nisu pravno prepoznate, online peticije su i prostor za mnoge zloupotrebe i prevare ljudi koji ih potpisuju, govori Kisin. Najveća opasnost leži u činjenici, da lični podaci potpisnika mogu vrlo lako da se zloupotrijebe.
„Online peticije su posebno opasne i štetne kada je u pitanju prikupljanje i dalja obrada ličnih podataka, što implicira da je riječ o vrlo opasnoj internet aktivnosti koja može dovesti do zloupotrebe ličnih podataka korisnika. Sprečavanje i kontrolisanje ovog vida internet aktivnosti, desiće se vjerovatno, kada na dnevni red dođe regulisanje mnogih internet aktivnosti, kao što su npr. neregistrovani mediji na internetu, govor mržnje, preuzimanje lažnih identiteta itd., a koji su takođe u sivoj zoni“, izričita je naša sagovornica.
I standardne petcije mogu da se zloupotrijebe, ali mnogo manje nego online.
„U standardnom postupku ostvarenja građanske inicijative, potpisi građana se prikupljaju na javnom mjestu, gdje se po pravilu predočava građanima zbog čega se potpisi prikupljaju. Naravno, i tu je moguće izvršiti određene zloupotrebe u smislu falsifikovanja potpisa ili ličnih podataka, ali mnogo manje nego u odnosu na online peticije“, govori advokatica Kisin.
Kako govori Kisin, u slučaju zloupotrebe ličnih podataka, oštećeni građani pritužbu mogu da upute Agenciji za zaštitu ličnih podataka.
„Agencija za zaštitu ličnih podataka, nadležna je za zaprimanje pritužbi u slučaju zloupotrebe ličnih podataka, koja dalje može da inicira prekršajni postupak ili inspekcijski nadzor, a zloupotreba ličnih podataka predstavlja i krivično djelo iz člana 157. Krivičnog zakonika Republike Srpske, pa u tom slučaju prijava se može podnijeti Okružnom javnom tužilaštvu“, ističe ona za kraj.
Tekst nastao u saradnji sa udruženjem Oštra Nula, uz podršku National Endowment for Democracy.