U kružnom toku svako vozi kako hoće i svi su u pravu

Vožnja kroz kružni tok u Banjaluci mnogim vozačima je noćna mora jer značajan dio njih ne zna kakva pravila važe na ovim raskrsnicama, dok drugi strahuju od njihovih nepredvidljivih poteza.

Piše: A. Pisarević; Naslovna fotografija: Grad Banjaluka

Gotovo svaki put kada se nađete u kružnom toku vidjećete nekoga ko na treći izlaz ide spoljašnjom trakom ili tako pravi puni krug da bi se okrenuo. Više od polovine vozača spoljašnjom trakom ide i na drugi izlaz, dok se unutrašnjom voze samo oni najiskusniji, naravno, redovno u grču da li će im se pri izlasku neko ‘zabiti’ u automobil, nailazeći iza njih ili ulazeći tek u kružni tok.

Na žalost, svi oni su u pravu, jer aktuelni zakoni ne regulišu precizno ko kako treba da vozi u kružnom toku, a kada do nesreće dođe, ko će biti kriv, odlučuje prvo policajac a onda i sudija.

Kako je za eTrafiku ispričao Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, nadležno Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH nije propisalo u potpunosti pravila kretanja u kružnom toku. Da jesu, kaže on, znali bismo kako treba da se krećemo u kružnim tokovima i svima bi bilo jasno, a ne da bude zbunjen i saobraćajni inžinjer.

“Dakle, prvi i osnovni problem je što je zakonodavac vrlo šturo definisao pravila kretanja u kružnom toku, odnosno nije ih razradio kako treba. To znači da sada niko ne griješi, možete i vanjskom i unutrašnjom trakom da vozite i na prvi i na drugi i na četvrti izlaz. Policija nema zakonit osnov da vas kazni kada to radite jer toga u zakonu nema. Odnosno, ne piše da je zabranjeno. Samim tim i auto škole uče kandidate kako koja smisli da treba. Sve dok se ne desi saobraćajna nezgoda”, kaže Radović.

Kad se desi saobraćajna nezgoda, kaže on, a praksa pokazuje tako, policija to približno dobro tumači u zavisnosti kakva je nezgoda. Međutim, nikada ne znate šta može da se desi i da li će policajac to da protumači kako treba, niti šta će biti kada sve stigne pred sudiju.

“Evo vam moj primjer na kružnom toku Lauš. Ulazim sa Lauša u kružni tok u unutrašnju traku i idem na treći izlaz prema Klašnicama. Zakon je nakaradno propisao da se vi morate prestrojiti prije i izaći u vanjsku traku. Čemu onda služi unutrašnja? To je jedno, a drugo, to je za velike kružne tokove, ogromnih prečnika, a u ovim našim malim nemate gdje da se prestrojite jer imate deset metara između dva izlaza”, kaže naš sagovornik.

Nema tu, dodaje on, vremena za tako nešto, što vas odmah čini ugroženima.

“Druga stvar u vezi istog kružnog toka, dakle, isto ulazim sa Lauša u unutrašnju traku, izlazim na treći izlaz prema Klašnicama, idem vanjskom trakom ako ću na prvi izlaz i eventualno ako ću na drugi, a kad idem na treći ili pravim puni krug, onda obavezno unutrašnjom. Međutim, zakon nije ništa propisao, mogu kako hoću. Najčešće su nezgode ovakve: ja izlazim na treći izlaz, a meni iza leđa i sa strane iz ulice Cara Dušana dolazi automobil koji ima tu postavljen obrnuti trokut i pravo prvenstva, bez obzira ide li spoljašnjom ili unutrašnjom trakom”, objašnjava Radović za eTrafiku.

Šta god da vam se desi u kružnom toku, priča on, niko živ ne može da vam garantuje šta će sud da presudi ako dođe do nesreće.

“Ja kao vještak uvijek zastupam stanovište da ako ste u vanjskoj ili unutrašnjoj traci i neko se uključuje, vi se već nalazite na putu sa prvenstvom prolaza. U tom slučaju, onaj vozač koji se uključuje, dužan je da sačeka onog koji izlazi. Tu se nezgode najčešće i dešavaju. Da onaj ko vozi spoljašnjom trakom izlazi isključivo na prvom izlazu nikad ne bi bio u problemima sa onim ko izlazi iz unutrašnje”, objašnjava on.

Radović govori da smo umjesto nakaradnog zakona mogli samo da prepišemo rješenja koja imaju Slovenci. Oni su, prema njegovim riječima riješili sve moguće situacije i izbacili iz upotrebe kružne raskrsnice. Međutim, naša su rješenja nepotpuna i polovična, a najavljene izmjene, siguran je on, i dalje su dekorativne i neprecizne.

“Slovenci su zabranili projektovanje klasičnih dvotračnih kružnih raskrsnica kao što su kod nas Lauš i Rebrovac, Petrićevac. Zašto što su se pokazale kao nebezbjedne, konfuzne za vozače i imaju mnogo kritičnih konfliktnih tačaka. Umjesto toga prave turbo-kružne raskrsnice koje imaju fizičke barijere između traka i usmjeravaju vozila. Tako su smanjili broj nezgoda. Kad će naši projektanti u tom pravcu, ne zna se. Problem je što kod nas  nemamo u pravilnicima te turbo-kružne raskrsnice zbog čega možda i ne mogu da ih grade. Nama hronično nedostaje signalizacija i to horizontalna i vertikalna. Da bismo riješili problem na cjelovit način, trebalo bi da mijenjamo i pravilnik o signalizaciji. Nema šta vozač da razmišlja šta će i kuda će, trebalo bi sve jasno da se propiše i nema problema”, kaže Radović.

Inače, pitanje vožnje u kružnim tokovima došlo je i do republičkog parlamenta. Poslanicima Narodne skupštine RS je tako predstavljen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS, sa, kako je navedeno, preciznijim definisanjem kako vozači treba da se kreću u kružnim tokovima.

Predsjednik Udruženja auto škola Republike Srpske, Zdravko Ivić, kaže da je aktuelni zakon nakaradan i smiješan, a da su izmjene koje dolaze još gore od toga.

“Mislim da će se mnogi ’slatko ismijati’ ako krenu da čitaju zakon, a posebno ove posljednje izmjene koje nam spremaju. To je sramota spominjati. Ko ga piše, daleko mu lijepa kuća. Cijeli svijet se bori da se pravila izjednače, a mi sve izmišljamo posebno za nas. Ako ove izmjene prođu, napraviće nam cirkus stoljeća. Dopustiće se prestrojavanje iz vanjske u unutrašnju traku, tamo gdje nema dovoljno velikog prečnika da se to bezbjedno obavi”, kaže Ivić.

Na pitanje kako oni uče svoje polaznike pravilima kretanja u kružnom toku, Ivić kaže da rade po pravilima logike jer zakon nije bio do kraja precizan.

“U kružnom toku nema lijevo, tamo je zelenilo. Lijeva traka je samo za pravo, a oni koji se prestrojavaju, moraju to da urade na pretposljednjem izlazu. Ko ide na prvom i drugom izlazu mora biti u vanjskoj traci. Međutim, šta da se radi ako se ne može prestrojiti? Onda pravite novi krug. Kad smo pravili prvi kružni tok na Laušu, sjećam se da smo imali prijedlog da se napravi brošura kako bi se ljudi naučili da voze u njemu. Pa, kružni tok je obična raskrsnica na kojoj važe sva ista pravila kao i na ostalim. Ništa nam drugo ne treba. Lijeva je za lijevo, desna za desno”, kaže on i dodaje da je imao priliku i da se uvjeri koliko policajaca ne zna elementarna pravila, zaključio je Ivić za eTrafiku.