“Ne radim već nekoliko mjeseci. Trenutno pokušavam da dođem do nekog posla. Vrlo je teško naći bilo kakav posao, a pogotovo u struci. Međutim, nadam se da će se uskoro nešto pojaviti kako bih se ponovo zaposlio”, rekao je ovo Dragan Savić iz Banjaluke, inače po struci elektrotehničar elektronike.
On dijeli sudbinu čak 150.091. građanina koji su nezaposleni u Republici Srpskoj, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje. Problem nezaposlenosti u Srpskoj veliki je već godinama, a broj ljudi na Birou za zapošljavanje se ne smanjuje. Kako Dragan priča, vrlo je teško doći do zaposlenja, pa i onog privremenog, ali da čovjek mora biti uporan u svojoj namjeri kako bi nešto postigao.
“Do skora sam radio u jednoj firmi na određeno vrijeme, međutim to je isteklo pa sam morao da potražim neko drugo zaposlenje. Pokušavao sam na nekoliko mjesta, ali za sada nisam imao sreće. Danas se čovjek teško može zaposliti. Znam mnogo ljudi koji su, kao i ja, bez posla, ali opet vjerujem da će se uskoro nešto pojaviti. Volio bih naći posao u struci, ali rado bih prihvatio i neke druge poslove”, kazao je ovaj dvadesetpetogodišnji Banjalučanin.
Da se situacija sa nezaposlenima već godinama ne mijenja pokazuju podaci iz 2003. godine kada je u RS bilo 146.574 ljudi bez posla. Slična cifra je u pitanju i danas, a i tokom 2011. bilo je 153.535, a 2012. ukupno 153.458 osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Novoprijavljenih nezaposlenih građana je 6.300. I visokoobrazovani građani imaju problema za traženjem posla. Ni diploma o završenom fakultetu ne garantuje zaposlenje.
“Završio sam Medicinski fakultet prošle godine. Nakon toga radim kao volonter 11 mjeseci, a potrebno je da skupim čitavu godinu. Međutim, problem je u tome da mi nije sigurno zaposlenje nekon toga. Dosta mojih kolega radi kao i ja, i najviše nas brine to šta ćemo raditi nakon volontiranja”, kazao je Velibor Račić.
Od ukupnog broja ljudi bez posla, nekvalifikovanih je 51.511, onih sa srednjom stručnom spremom je 55.193, a sa viskom stručnom spremom 12.676. Pored toga što je naše tržište malo, sa malo potrebe za novim radim mjestima, pogotovo u nekim strukama, još je teže naći posao za nekoga ko je neobrazovan, odnosno nema struke, a to je u RS svaki treći nezaposleni.
“Postoje određena preduzeća i firme koja traže nekvalifikovane radnike, međutim toga je sve manje. Trenutna situacija je takva da uglavnom rade ljudi koji moraju imati određenu kvalifikaciju, znači moraju biti obučeni da rade. Teško je naći posao za bilo koga danas, ali opet su veće mogućnosti za obrazovane ljude”, rekli su u Zavoda za zapošljavanje RS.
Čini se da je problem nezaposlenoti teško rješljiv. Moguće rješenje bi bilo animiranje mladih ljudi da upisiju neke struke koje se više traže, odnosno koje su više potrebne na tržištu rada. Ljudi sa određenim kvalifikacijama se svake godine gomilaju sve više, tako da će se problem njihovog zapošljavanja vrlo teško riješiti. Kod nas ne postoje analize budućih potreba na tržištu rada, a zadatak nadležnih institucija je da naprave programe kojima bi animirali ljude da budu aktivni, smatraju u Agenciji pri zapošljavanju Spektar.
“Kod nas u RS, odnosno BiH imamo kontinuirano nečinjenje u tom pravcu, znači niko se ne bavi tim problemom. Sasvim normalno, ako ne vi ne bavite sa nekim problemom ne možete očekivati da će da se stvore pretpostavke za novo zapošljavanje. Takođe, da bi se dobio posao morate biti aktivni. Danas osnovni preduslov da dobijete mogućnost da radite da vi budete aktivni”, kazao je direktor agencije Miroslav Vukajlović.
Koliko god bilo teško pronaći posao, onaj ko ga ne traži, sigurno ne može doći do njega. Ljudi često čekaju da im posao “padne s neba” i često nisu uporni što nikako nije dobro. Iz nadležnih institucija apeluju da ljudi nikada ne odustaju, ali danas se malo ko oslanja na to da će ih pozvati službenici Zavoda za zapošljavanje i ponuditi im radno mjesto. Ljudi rijetko računaju na tu soluciju. A zabrinjavajući podatak je da na Birou za zapošljavanje 63.000 ljudi koji nemaju ni dana radnog staža, što znači da do sada nisu ništa radili, ili bar nisu bili prijavljeni da su radili.
Sezonsko smanjenje nezaposlenosti
Do malog smanjenja nezaposlenih u proteklom periodu došlo je zbog početka sezonsih poslova, tako da su neki građani, bar privremeno, došli do posla. To su uglavnom poslovi branja voća, a posla za “sezonce” biće sve do septembra. Prema podacima sa početka godine, do danas se broj ljudi bez posla smanjio za oko 5.000, a uzrok tome su upravo sezonski poslovi.
Kupovina posla
U situaciji kada je teško doći do zaposlenja, mnogi ljudi se odlučuju da plate kako bi dobili radno mjesto. Nerijetko se može čuti da je neko “kupio posao”, odnosno novcem ostvario mogućnost da se zaposli. Pored rodbinskih i svih drugi veza pri zapošljavanju, davati pare za posao je drugi najčešći način. U našoj anketi koju smo sproveli među nezaposlenim ljudima, njih 63 odsto je reklo da bi rado dali novac ako bi to bio ključni faktor da dobiju posao.
Podaci za BiH
Što se tiče podataka na nivou BiH, tu je stvar još kritičnija pa je nezaposlenih 584.307, a stopa nezaposlenosti je 44,4 odsto što je poražavajući podatak. Nezaposlenost među mladima u Bosni i Hercegovini iznosi 57,9 posto i najviša je u regionu. Mnogo mladih napušta zemlju u potrazi za poslom, a najviše idu u razvijenije zemlje Evrope. Bosna i Hercegovina se nalazi u samom vrhu svjetske liste po nezaposlenosti. Broj nezaposlenih u BiH je posljednjih pet godina je bio blizu 13.000 ljudi godišnje, koliko imaju i neki gradovi tako da se može reći da je zavladao pesimizam kod građana, a i poslodavaca. Pored toga, postoje problemi sa obrazovanjem, jer samo 6 odsto ljudi ima završen fakultet. Prema zvaničnom istraživanju, po srednjem obrazovanju BiH se nalazi na dnu ljestvice u Evropi, a po visokom obrazovanju BiH je među sedam posljednjih.
eTrafika.net – Danijel Radujković