Iz godine u godinu u Republici Srpskoj sve je više djece koja nemaju redovan obrok, a prema posljednjim podacima Javnog fonda za dječju zaštitu RS, 42.583 mališana žive u bijedi. Da zlo bude veće, mnogi socijalni radnici upozoravaju da je ovaj broj mnogo drastičniji i da, prema nezvaničnim podacima, na prostoru cijele BiH u siromaštvu živi i do 170.000 djece.
Žalosna je i činjenica da ogroman broj djece živi od samo jednog obroka koji dobijaju iz mnogobrojnih narodnih kuhinja, a kojih je svakim danom sve više.
U kolikoj bijedi žive mališani u Srpskoj možda najbolje potvrđuje porodica Fedešin Dujdup koja već dugih šest godina živi u neuslovnoj kući, šupljih zidova, koja može da se raspadne svakog trena. Mališani iz ove porodice sanjaju dan kada će leći u krevet, ne razmišljajući o miševima i kiši, ali i okupati se toplom vodom u kupatilu.
Sve što imaju je 140 maraka pomoći Centra za socijalni rad, od čega 100 maraka moraju da izdvoje za stanarinu.
“Želimo samo krov nad glavom koji neće prokišnjavati i u kojem neće biti vlage i miševa, malu kuću u kojoj ćemo i mi moći da pristojno živimo”, riječi su dječice porodice Fedešin Dujdup, koji, uprkos osmijesima na licu, kriju veliku tugu zbog nemaštine u kojoj odrastaju.
Ovo je samo jedan od mnogobrojnih primjera u kojima djeca nemaju ni za redovan obrok, a na koje je društvo u Srpskoj ostalo nijemo.
Dugoročne posljedice
Vesna Popović, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću Ombudsmana za djecu RS, napominje da ekonomska situacija u kojoj se nalaze roditelji i porodica danas utiče na kvalitet ostvarivanja prava djece u Srpskoj. Prema njenim riječima, veliki broj nezaposlenih, neredovne plate, neuredne uplate doprinosa od strane poslodavca direktno utiču na ekonomsku stabilnost porodice, a time i djece.
“Činjenica je da su sredstva Centra za socijalni rad ograničena i nedovoljna, ali i da se situacija razlikuje od opštine do opštine. Centri za socijalni rad su osnovne institucije koje pružaju usluge socijalne zaštite građanima. Međutim, problem je mnogo kompleksniji i zahtijeva definisane politike u različitim oblastima, kojima će se pružiti pomoć i podrška porodici koja je najvažnija u odrastanju djeteta. To zahtijeva saradnju različitih resora, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, vladinih institucija i nevladinog sektora i lokalne zajednice radi ostvarivanja ciljeva definisanih strateškim dokumentom”, kaže Popovićeva i dodaje da su u kategoriji djece najugroženi najmlađi, oni koji su potpuno zavisni od odraslih i čiji život, razvoj i odrastanje zavise od toga koliko smo im pružili, da li smo prepoznali njihove osnovne potrebe i da li smo na njih pravilno reagovali, počev od ishrane beba, njihovog vakcinisanja, redovnih pregleda i slično.
“Sve što se propusti u tom najranijem djetinjstvu niko i ničim ne može da nadoknadi, zato je posebno važno da pravilan rast i razvoj djeteta i njegovo zdravlje budu prioritet za sve. Inače, situacije u kojima se djeca nađu zbog siromaštva ostavljaju posljedice na razvoj djeteta dugoročno, jer im u najranijem uzrastu onemogućavaju pristup u ostvarivanju onih potreba koje su ključne za njihov pravilan rast i razvoj”, kazala je Popovićeva koja naglašava da država svoju ulogu mora da vidi kao dužnost ispunjenja jasnih zakonskih obaveza prema svakom djetetu, a ne kao humanitarni rad. S obzirom na to da socijalna prava nisu garantovana prava i da ih država poštuje koristeći maksimalno svoje mogućnosti, ključno je definisati prioritete, a djeca to moraju da budu, i racionalnim korišćenjem sredstava obezbjediti elementarne potrebe za svako dijete.
I Nada Uletilović, izvršna direktorka Omladinskog centra “Zdravo da ste”, napominje da ogromna nezaposlenost, stagnacija i propadanje privrede dovode svakim danom do povećanja broja ljudi koji ostaju bez posla, a to kompletne porodice vuče još dublje u siromaštvo. Brojevi su, kaže ona, relativni, a da je siromaštvo među djecom sve veće, to je svima jasno. Inače, svako dijete koje živi u siromaštvu izloženo je rizicima razne vrste.
“Optimalan rast i razvoj djeteta dolazi u pitanje ako ono nema redovne i kvalitetne obroke hrane, ako nema zdravu vodu, sjetite se koliko škola u RS nema ispravnu vodu za piće, ako pješači do škole prometnim saobraćajnicama, a nema organizovan prevoz do škole. To su samo neki aspekti ugroženosti zdravlja djeteta izazvanih siromaštvom. Posljedice koje siromaštvo ostavlja na psihički razvoj djeteta su strašne jer su takva djeca marginalizovana i diskriminisana i od odraslih i od svojih vršnjaka”, rekla je Uletilovićeva.
Prema podacima Centra “Zdravo da ste”, siromašna djeca dolaze iz siromašnih porodica, a njihovi roditelji su ili ostali bez posla, ili ne mogu da nađu posao, ili su bolesni pa ne mogu da rade. U takvim porodicama veoma često se sreće zavisnost od alkohola, porodično nasilje i ostali oblici patologije. Djeca bivaju uskraćena i za roditeljsku podršku i toplinu, pa nerijetko postaju i sama žrtve svih oblika nasilja. Naravno da ovo nije pravilo jer su brojne siromašne porodice koje se dovijaju na sve moguće načine da prehrane svoju djecu i da ih zaštite od teških posljedica siromaštva i socijalne isključenosti.
Viši asistent na socijalnom radu Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Draško Gajić ističe da je mnogo faktora koji prouzrokuju stalni rast siromaštva među decom u RS. Kako on objašnjava, najveći krivci za ovakvo stanje su političke elite koje najmanje pažnje posvećuju socijalnoj politici, a pogotovo kada su u pitanju djeca.
“Zanimljivo je da političari gledaju na djecu kao na dio stanovništva koji im ne donosi glasove i zbog toga u većini slučajeva ona im služe samo za slikanje tokom predizbornih kampanja, a da bi odmah po dolaku na vlast zaboravili na ovu ranjivu populaciju. Ono što zabrinjava je i činjenica da najveće uštede pokušavaju da se naprave baš na dijelu koji se tiče socijalne pomoći ugroženoj djeci. Svi smo mi svjesni da je porast siromaštva među djecom jako veliki i da hitno treba djelovati da to bude spriječeno. Svakodnevno slušamo fraze poput one da su djeca budućnost, ali kada treba da se krene u sistematsko djelovanje, tu uvek nastaje problem”, zaključio je Gajić.
eTrafika.net – Milovan Matić
[post_ender]