Kotor Varoš je opština udaljena od Banjaluke oko 45 kilometara. Danas je poznata po najmanjoj stopi nezaposlenosti u Republici Srpskoj, a iako bi se reklo da je sve idilično, ni ovu opštinu prethodnih godina nisu obišle afere koje su rezultat kriminala.
Piše: misbih/eTrafika; Foto: Wilfried Pohnke – Pixabay
Prije tri godine, zadrugare je zatekla vijest da je opštinska administracija odlučila da nezakonito sruši žitni magacin Zemljoradničke zadruge “Zadrugar” Vrbanjci, o čemu je pisala eTrafika. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih parcela u ovom gradu, a o rušenju nisu obavješteni ni vlasnici, ni Poreska uprava RS. Sve je učinjeno pod izgovorom da je to u javnom interesu i da narušava estetiku grada, a samim rušenjem prekršeno je niz zakona.
Suvlasnici su za sve saznali kada je rušenje bilo u toku. Bili su uvjereni da se iza svega krije namjera načelnika opštine Zdenka Sakana da “naštima” kompletno vlasništvo nad ekskluzivnom lokacijom svom vjenčanom kumu Miroslavu Malijeviću, vlasniku kompanije “Fagus” i jednom od suvlasnika “Zadrugara”.
Zadrugari pričaju da se u ovoj, ali i u drugim situacijama gdje su srušene zgrade u privatnom vlasništvu pod izgovorm “javnog interesa” i “estetike grada”, uglavnom radi o vrijednim objektima na najboljim gradskim lokacijama, a u čiju je vlasničku strukturu Malijević ušao tokom privatizacije. Zbog lošeg stanja u kojem se objekti nalaze, i u dogovoru sa načelnikom opštine koji mu je kum, teret i troškovi uklanjanja objekata pali su na suvlasnike, koji se onda, kako nisu u mogućnosti da ih plate, prinuđeni da se odriču svojih udjela u vlasništvu.
Zastupnik dijela zadrugara u trenutku rušenja, advokat Din Tešić, rekao je da je administracija zakonske procedure zaobišla tako što je dio dokumentacije o rušenju dostavljala bivšem direktoru “Zadrugara”, koji je u tom trenutku već bio zaposlen na protokolu Skupštine opštine Kotor Varoš.
„U trenutku dok sam zastupao ‘Zadrugar’ očigledno je došlo do samovoljne uzurpacije posjeda nekretnine mojih klijenata. Više puta smo ih upozoravali da ne narušavaju posjed i vlasništvo te da ne smiju uklanjati temelje. Upozoravali smo i da se tu radi o malicioznom pokušaju namjernog rušenja objekta da bi se došlo do izuzetno vrijednog zemljišta, ali i skupog građevinskog materijala, koji je naočigled svih popakovan i odnesen, vjerujemo u prodaju. O šteti koja je počnjena, tada smo obavijestili i policiju, koja je Okružnom tužilaštvu u Banjaluci podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. Jasno se vidi da je Opština pokušala da uzurpira privatno vlasništvo i na tome još i zaradi“, rekao je Tešić tada za eTrafiku.
On priča da je istog dana poslao obavještenje i načelniku opštine i Poreskoj upravi Republike Srpske, koja je stavila zabilježbu na ovaj objekat zbog postojanja zakonske hipoteke, zbog čega je zabranjeno bilo kakvo raspolaganje i ovim i ostalim objektima “Zadrugara”.
Ovo nije prvi put da je opštinska administracija Zdenka Sakana radila za korist kumovske veze. U oktobru 2020. godine, grupa građana opštine Kotor Varoš, podnijela je Policijskoj upravi i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, krivičnu prijavu protiv načelnika, njegovog savjetnika Gorana Đurića, bivšeg direktora Šumskog gazdinstva “Vrbanja” Igora Andrića i vlasnika kompanije „Fagus“ Miroslava Malijevića. Krivična prijava ih tereti da su oštetili budžet Republike Srpske za 6,5 miliona KM.
Kako je tada pisao portal „Capital.ba“, Sakan, Đurić, Andrić i Malijević su duže od četiri godine nezakonito koristili resurse ŠG “Vrbanja” i zaključivali štetne ugovore koji su ovu firmu doveli u minus i sa akumuliranim gubitkom od 6,5 miliona KM.
U prijavi je istaknuto da je sve osmislio Đurić, a da je Sakan koristio poziciju načelnika opštine i direktno poslovao s Malijevićem, odnosno kompanijom „Fagus“.
Ovaj slučaj pojedini oštećeni građani prozvali su i „Savamalom“ u Srpskoj. Naime, riječ je o aferi iz 2016. godine, kada su u beogradskom kvartu „Savamala“ srušeni objekti koje su koristili privatni korisnici. Za pomenuti događaj, koji je svojevremeno dobrano ustalasao političku scenu u Srbiji, nezvanično su okrivljeni visoki funkcioneri vladajućeg SNS-a, ali niko nije procesuiran.
Velika krađa privatne šume
Hrvatski povratnici u Kotor Varoš oštećeni za stotine hiljada maraka. Njihova šuma godinama je predmet bespravne sječe od strane desetak osoba. Godinama, država ne reaguje, a povratnici su nemoćni i ne mogu da spriječe ovaj organizovani kriminal u svojim porodičnim šumama.
Ne tvrde da se sve dešava zato što su Hrvati, ali vjeruju da to svakako „ne odmaže“, pogotovo što neki od njih, sticajem poslijeratnih okolnosti, danas žive na relaciji inostranstvo – selo Podbrđe u Kotor Varošu.
Sumnjaju da su lokalni policajci u dosluhu sa lopovima i da ih obavještavaju prije policijskog postupanja.
„Rekli smo policiji da imamo dokaz, jedan panj im nije odgovarao pa su ga ostavili neposječenog skroz. Mi smo to poslikali. Kad smo se vratili – nije ga bilo više, znači oni su to njima dojavili najvjerovatnije. Umreženi su sa policijom, jednostavno. U policiju kad odeš kažu da nisu oni nadležni da čuvaju privatnu šumu. U šumariju kad odemo kažu da nisu ni oni, nego da mi sami čuvamo našu šumu“, priča povratnik Jakov Kljajić za Valter portal.
Mještani su šumokradice s traktorima i svom potrebnom opremom i natovarenim kamionima nekoliko puta zaticali u krađi. Kroz njihove su šume probili improvizovane zemljane puteve. Traktori kojima sjeku i odvoze balvane ostave parkirana u neposrednoj blizini, a onda drva odvoze dalje u Čelinac.
Jedan od oštećenih, Zlatko Bujdo, navodi da je prošle godine izvodio na lice mjesta policiju, šumara i vještaka. Napravljena je zabilješka i prijava, međutim Bujdo nikada nije dobio nikakav izvještaj.
„Godinu dana nemam nikakvog izvještaja ni zapisnika. Šumokradice nisam ja lično zatekao, već smo u vrijeme kad smo radili fasadu vidjeli traktor i da voze moju šumu. Nisam po imenima rekao ko je. Rekao sam policiji da sumnjam ko i šta, ali da policija mora utvrditi. Napravili su prolaze kroz šumu i lager gdje lageruju drva“, rekao je Bujdo za Valter.
Kao dokaz o povezanosti pojedinaca iz policije s lopovima navodi, da im je policija čak nudila da dovede šumokradice kako bi se mještani s njima nagodili, što su ovi, međutim, odbili.
Činjenica da se, iako su izvještaji o počinjenom krivičnom djelu u dva navrata podneseni Okružnom tužilaštvu Banjaluka, krađa šume nastavlja gotovo nesmetano i bez ikakvih problema, otvoreno budi sumnju u povezanost osoba koja fizički kradu šumu u Podbrđu s pojedincima iz lokalne policije iz Kotor Varoša.
Sve ukazuje na organizovanu grupu, čiji samo jedan dio predstavlja nekolicina onih koji sjeku šumu i odvozi trupce. Drugi dio predstavlja zaštitu od progona, a treći omogućuje distribuciju i zaradu na ukradenim trupcima.
Kako piše Valter portal, ovaj kriminal traje već godinama i teško je procijeniti količinu štete, odnosno zarade s druge strane.
Osuđivani doktor zaposlen u Hitnoj pomoći
Hirurg Marinko Lovre, iza sebe ima dvije pravosnažne osuđujuće presude. U prvom slučaju je, za primanje mita kažnjen novčanom kaznom, a drugu je odležao u zatvoru nakon što je pacijentkinji greškom odstranio jajnik. Ipak, presude nisu bile prepreka za njegovo zapošljavanje u Domu zdravlja Kotor Varoš, tačnije u Hitnoj pomoći.
Za nesavjesno pružanje ljekarske pomoći pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i kaznu je odslužio u Kazneno-popravnom zavodu Banjaluka na Tunjicama. Ranije je pravosnažno osuđen zbog primanja mita, i to na novčanu kaznu. On je tada uzeo mito od 500 evra kako bi sačinio lažni nalaz.
Da je dr Lovre imao problematično ponašanje znaju u Domu zdravlja Kotor Varoš, ali su im, tvrde, ruke bile vezane. Zaposlili su ga, kažu, prije nekoliko mjeseci, ali na određeno vrijeme. Vladimir Bibić, direktor Doma zdravlja Kotor Varoš, kaže da im je bio potreban ljekar u Hitnoj pomoći i da su raspisali konkurs.
„Čovjek se prijavio, ispunjava sve uslove. Ja sam to provjeravao i u Ministarstvu, on nema zabrana. Nama se on jedini i prijavio na konkurs, nismo ga mogli odbiti, žalio bi se i imali bismo problem“, rekao je Bibić za Nezavisne novine, dodajući da je bilo sitnijih žalbi na njegov rad, ali da je s njim obavio razgovor.
Ni kapi Duboke
U martu ove godine, mještani sela Duboka stali su u odbranu rijeke Duboke, na kojoj je planirana izgradnja mini- hidroelektrane. Tada su jasno poručili: “Ni kapi Duboke!”. Rijeka Duboka je poznata po vodopadu Skakavac, koji bi izgradnjom male hidroelektrane bio ugrožen, pisala je eTrafika početkom ove godine.
“Zašto da sve ovo prodamo za interes jednog pojedinca koji želi da se bogati? I da nam uništi ovo sve? Ima li logike da svaki dan niču hidroelektrane, a mi plaćamo sve više i više struju? Ne damo vodu u cijevi! To je nešto najgore što se može uraditi. Nama nekoliko hiljada turista dolazi svake godine”, rekao je Petar Trivunović iz planinarskog društva “Mehanizam”.
U borbu protiv male hidroelektrane uključio se i Centar za životnu sredinu, čiji predstavnik Vladimir Topić ističe za eTrafiku, da se ovdje radi o velikoj šteti po prirodu i ljude, a sve u korist pojedinca.
“Male hidroelektrane nisu ni demokratske ni ekološke. Uništavaju životnu sredinu, stavljaju nam rijeke u cijevi, bogate se pojedinci, a narod i danas nema struju u svojim kućama. Mi dalje nemamo uredbu o ekološki prihvatljivom protoku, koja će nam reći koliko vode mora ostati u koritu, a koliko da ide u cijevi. Devedeset i pet odsto bi trebalo da ostane u koritu, a pet odsto da ide u cijevi. Mi danas imamo situaciju da je to suprotno. U ljetnim mjesecima je korito potpuno prazno, što znači da 100 odsto vode ode u cijevi. Rijeke su na na taj način zarobljene. Naša korita su prazna, uništavaju se putevi, uništavaju se šume, živi svijet u vodi i oko vode se uništava”, upozorava on.
Topić podsjeća i na to da je upravo ovo područje predviđeno da bude zaštićeno po Prostornom planu Republike Srpske.
Rijeka Duboka protiče kroz Kneževo i Kotor Varoš i dalje se uliva u Vrbanju. Bogata je potočnom pastrmkom, u na njoj se nalaze brojni slapovi i dva vodopada, što privlači posjetioce. Prije 15 godina opština Kotor Varoš je, u saradnji sa nekoliko nevladinih organizacija, uredila staze koje vode do rijeke i vodopada.
Planirana trasa cjevovoda za malu hidroelektranu vodi kroz šumu koja je bogata stablima bukve i javora, a koja će takođe biti ugrožena ako dođe do izgradnje. Privatni vlasnici ne pristaju da se cjevovod gradi kroz njihove parcele, tik uz rijeku, pa je alternativa državna šuma. Narandžaste oznake u njoj jasno pokazuju da se ne odustaje od projekta. Ako cjevovod krene šumom, rijeka će u postojećem koritu presušiti. A s rijekom, plaše se, umrijeće i biljni i životinjski svijet.
“Onaj ko je dao saglasnost bez znanja naroda, mora odgovarati” , kaže jedan mještanin za N1.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dalo je, 2017. godine, ekološku dozvolu DSM ELEKTRUS-u iz Kotor Varoša za gradnju MHE na Dubokoj. Po prvoj dozvoli rijeka je u cijevima trebalo da bude u dužini od 1.780 metara. Naknadno je zbog pobune mještana, koji svoje parcele ne daju, smišljeno da cjevovod bude duži, ukupno tri kilometra.