Nakon osam godina pauze od albuma “Neka DJ odmah dole CJ”, kultni sarajevski novoprimitivni bend “Bombaj štampa” snima novo studijsko izdanje. U odnosu na prethodni period sastav je doživio izvjesne promjene, pa su kao “svježa krv” stigli klavijaturista Nedžad Podžić Poćko i basista Sanjo Lutvić. O novom albumu, planovima za budućnost i stanju na muzičkoj sceni BiH za eTrafiku je govorio Nedim Babović, gitarista i osnivač benda koji svira od daleke 1982. godine.
Piše: Slobodan Manojlović
Najveću pažnju publike na prethodnom albumu privukla je pjesma “Nedim”, obrada “Nadine” koja je proslavila jednu od najvećih zvijezda rokenroola ikada, Čaka Berija. Babović ističe da na ovom albumu neće biti obrada domaćih ili stranih izvođača, već da će se ekipa osloniti isključivo na autorski rad, gdje će se vršiti određena selekcija u vezi toga šta će biti objavljeno.
“Na albumu će najvjerovatnije biti 12 pjesama, mada ćemo snimiti nešto više. Odabraćemo nama najbolje. Trenutno smo završili prve tri i sljedeće sedmice idemo u Beograd na miks. Nastavak snimanja cijelog albuma će biti negdje tokom februara. Naša publika može očekivati prvi najavni singl već u januaru. Zadovoljni smo onim što smo dobili do sada u studiju. To je stara ‘Bombaj štampa’, ali puno zrelija i dinamičnija. Neće biti klasičnih balada, to je sigurno. Što se tiče zvuka, on će tehnički biti prilagođen vremenu u kome živimo, ali kreativno će to i dalje ostati rok zvuk sa kraja osamdesetih i početka devedesetih koji smo uvijek i imali”, kaže popularni Nedo.
Prošlo je dosta vremena od posljednjeg albuma. Čemu tolika pauza, da li je kvalitet prioritet?
Prvi razlog je nedostatak vremena, zbog mojih i Đurinih obaveza. Drugi i važniji razlog je taj što nismo htjeli da snimamo dok ne budemo u prilici da organizujemo snimanje u kvalitetnom studiju. Tako da smo sada snimali u studiju Muzičkog centra Pavarotti u Mostaru, i mogu reći da je to najbolji studio u BiH za snimanje rokenrol benda kao što je “Bombaj štampa”. Tu smo imali vrhunske tehničke uslove i svu moguću logistiku.
Šta u posljednje vrijeme najviše volite da slušate od starih i novih stvari?
Ja više ne slušam muziku tako široko kao što sam to radio prije nekih desetak godina i više. To je sada uglavnom bluz i rok. Kako novi, tako i stari.
Kako objašnjavate činjenicu da od rata naovamo u Sarajevu i BiH ima sve manje kvalitetnih bendova u odnosu na period nekadašnje države?
Mislim da u Sarajevu i sada ima dosta kvalitetnih bendova i muzičara. Problem je autorskog rada koji je u ovom trenutku nedovoljan da bi to sve bilo vidljivije. Također i nedostatak ozbiljne diskografske kuće koja bi posvetila pažnju i vrijeme toj vrsti muzike.
Koliko je muzička obrazovanost publike u padu, obzirom da je sve veći broj cover bendova koji sviraju po dvije do tri pjesme od mnogih poznatih bendova?
Ja zaista nisam neko ko je kompetentan da ocjenjuje muzičku obrazovanost publike. Mogu vam samo reći da dobra i iskrena muzika uvijek nađe put do svoje publike. Ona to uvijek prepozna, naravno u okvirima žanrova za koje je zainteresovana.
Kako gledate na “Dubiozu kolektiv”, koja se dosta podredila publici i napravila ogroman uspjeh na regionalnoj sceni?
Znam da su napravili veliki uspjeh i to je nešto što sigurno nije došlo preko noći, nego kao rezultat dugogodišnjeg rada i precizno definisanog cilja koji želite. Cijenim to, ali to nije muzika koju slušam.
Da li je recept za dobar bend nešto poput “Zostera”, koji je svoju priču izgradio na nekim našim lokalizmima i pričama o stanju u društvu?
Svako ima svoj recept za dobar bend. Ne postoji univerzalni. Bitno je samo biti iskren prema sebi i svirati ono što volite, kao što to radi “Zoster”.
Radite često muziku za serije i filmove. Koliko je to zahtjevno i naporno?
To je nešto što volim da radim iz razloga što nema trendovskih ograničenja i šablona pop muzike. Naravno da ta muzika nije tu radi muzike, nego da bi bila u funkciji priče filma ili serije. Kada to kao kompozitor shvatite, onda zaista možete biti kreativni koliko želite i znate. Bitno je samo da imate obostrano razumijevanje između reditelja i kompozitora. Do sada sam imao super saradnju sa svim rediteljima sa kojima sam radio.
Kako gledate na stanje u kulturi u BiH, imamo li pravih ljudi da to iznesu?
Uh, to je pitanje za ministre kulture na svim nivoima. Ne znam, mislim da u svakom slučaju svaka ozbiljna država mora da ulaže u umjetnost, kulturu i nauku ukoliko želi da bude ozbiljna. U protivnom imate situaciju kao što je to sad kod nas. Vrlo neozbiljno.