Iako se na prvu ne bi reklo da je tako, Tuzlanski kanton ima mnogo toga da ponudi turistima. Panonska jezera, Gradačačka kula, stari grad u Srebreniku su samo neke od lokacija koje su posjećene na četvorodnevnom putovanju organizovanom za bosanskohercegovačke novinare od strane inicijative „Odmori u BiH“ uz podršku Evropske unije.
Piše: Nataša Tomić, foto: Mirza Agić, Nataša Tomić
Iako većini domaćih, ali i stranih turista ovaj dio Bosne i Hercegovine nije ucrtan na planiranu mapu obilaska tokom turističkih posjeta, to ne znači da je manje atraktivan ili da ne krije neke veoma zanimljive lokacije i atrakcije koje su vrijedne istraživanja. Stazama srednjovjekovnih kraljeva, mirisima fenomenalne lokalne kuhinje, tragovima soli te riječima i slikama poznatih bh. umjetnika, ovaj kutak naše države se može istražiti.
No krenimo redom.
Upoznavanje Tuzle započelo je u Međunarodnoj galeriji portreta koja je osnovana 1964. godine. U galeriji su izloženi radovi Ismeta Mujezinovića, Jamesa Haima Pinte te Anite Behr, koja se smatra prvom bh. grafičarkom. Galerija prema riječima kustosa obuhvata skoro 5 hiljada djela, a zbirka Ismeta Mujezinovića broji 2.085 djela.
Uslijedila je i posjeta kompleksu Slana banja, prvenstveno spomen obilježju herojima i žrtvama Drugog svjetskog rata, braniteljima i civilnim žrtvama građanskog rata. Inače cijeli kompleks ima i teniske terene, igralište za mali fudbal i košarku. Najveće zvijezde Tuzle svakako su Panonska jezera, koja se nalaze u samom centru grada. Kompleks Panonskih jezera je otvoren 2003. godine, a trenutno uključuje tri jezera sa slanom vodom, a ponosni je vlasnik i najznačajnijeg priznanja Svjetske turističke organizacije UN-a „Odisej“ i to za najbolju malverzaciju prirodnim nasljeđem. Pored jezera, građanima i turistima su na raspolaganju i slapovi sa slanom vodom, geološki kompleks Pannonica, Arheološki park “Neolitsko-sojeničko naselje” te mnogi ugostiteljski i zabavni sadržaji. Ulaz u kompleks se naplaćuje 5 KM, a ulaznica važi cijeli dan. Pored toga, posjetioci mogu ponijeti svoju hranu, piće, suncobrane i ležaljke ili ih mogu iznajmiti u samom kompleksu.
Prvi utisak koji dobijete posjetom jeste da je sve jako čisto i uredno, što na mjestima gdje u jednom trenutku ima mnogo ljudi često zna da bude problem. Tokom sezone kompleks Panonskih jezera vikendom posjeti od 13 do 15 hiljada posljetilaca dnevno. U planu je i izgradnja još tri ovakva jezera, jer se smatra da će se u budućnosti broj turista povećati i da postojeći kapaciteti neće moći zadovoljiti te potrebe.
Drugi dan putovanja je uključivao razgledanje Tuzle. Ruta je krenula od Gazi Turali-begove džamije, koja je poznatija kao Poljska džamija. Ova džamija je izgrađena u 16. vijeku, a neobični naziv „poljska“ je dobila jer je prije nje na tom mjestu bilo samo polje. Atelje Ismeta Mujezinovića se nalazi nedaleko od same džamije, a lociran je u kući koju je Ismet izgradio i koju je nakon svoje smrti ostavio Gradu Tuzli na upravljanje. Danas ona, osim ateljea, uključuje i galeriju fotografija i Ismetove radove.
Nakon kuće i ateljea Ismeta Mujezinovića, put je vodio do hrama Uspenja Presevete Bogorodice, jedine građevine koja na području Tuzle ne tone zbog spuštanja tla uzrokovanog kopanjem soli. Hram je stavljen i na listu Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a tonjenja je pošteđen zbog specifičnog načina gradnje. Preko puta crkve se nalazi Gradski park u kojem je kao centralna figura postavljen spomenik Tvrtku I Kotromaniću. Tuzla se može pohvaliti i trgom sa najvećom površinom u Bosni i Hercegovini. Naime, Trg slobode se prostire na 10 hiljada m2, a ukrašen je fontanom te spoljašnjim zidovima na kojima su uklesani stihovi sa stećaka. Tu je i arheološko nalazište sa sa prvim predmetima koji su se koristili za proizvodnju soli. Svi pronađeni predmeti koji se odnose na proizvodnju soli, po kojoj su Tuzla i njena okolina poznate, čuvaju se u Muzeju soli koji se nalazi na istoimenom trgu.
Pored soli, Tuzla je svakako najpoznatija kao rodno mjesto jednog od najpoznatijih domaćih književnika. Riječ je o Meši Selimoviću, a u njegovoj spomen sobi se može pronaći zbirka izdanja njegovih knjiga, te njegove fotografije, rukopisi i razni dokumenti. Na šetalištu koje vodi ka trgu, ponovo ćete naići na Mešu, ovaj put u društvu Ismeta Mujezinovića. Naravno, riječ je o skulpturama ova dva umjetnika, koje je izradila Marija Ujević Galetović. Upravo na tom mjestu smo se, rastali sa Tuzlom i nastavili svoj put ka turističkom kompleksu Orion koji se nalazi u Srebreniku. Ovaj kompleks, koji se prostire na 70.000 m2 u svojoj ponudi ima bazen, sportske terene, a smješten je u krugu lovišta „Ormanica“.
Kako otići u Srebrenik, a ne posjetiti vjerovatno simbol ovog grada – njegov stari grad. On se nalazi na stijeni i zbog svog položaja je bio teško osvojiv. Do kule se dolazi preko drvenog mosta, a ona se sastoji od tri povezana dijela sa četiri kule i dvorcem. Bila je dom porodice Kotromanić i smatra se jednim od najstarijih i najbolje očuvanih srednjevijekovnih bh. utvrđenja.
Gradačac je grad šljiva i poznatog sajma Gradačački dani šljive, dom i najmlađem spomeniku Josipu Brozu Titu, džamiji Husejniji, koja ima jednu od najzanimljivije uređenih unutrašnjosti. Naime, polukružni lukovi su dekorisani slikama cvijeća, voća, vaza i kružnica.
Ukoliko nastavite uzbrdo, od džamije Husejnije ćete ući u tvrđavu i odmah naići na Sahat kulu, koju je izgradio Husein-kapetan Gradaščević 1824. godine. Ukoliko mislite da se krivi tornjevi i kule nalaze samo u Pizi, varate se. I Sahat kula je kriva i to zbog tonjenja koje se dešava zbog neadekvatno postavljenog temelja. Odmah pored kule se nalazi i muzej koji djeluje u sklopu Javne biblioteke “Alija Isaković”.
Simbol Gradačca je svakako Kula Husein-kapetana Gradaščevića, poznata i kao Gradina, podignuta na najvećoj tačci iznad grada. Gradačani su ponosni što se sa ove kule, kada je lijepo vrijeme može vidjeti pet okolnih gradova – Odžak, Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Modriča. Kula je izgrađena i sa podzemnim prolazima, a u svom kompleksu ima i restoran Gradačac koje u svojoj ponudi ima i tradicionalno jelo tog kraja – gradačačku kutiju.
Za ljubitelje ribolova, kajaka ili samo mirnog odmora uz šetnju i uživanje tu su i dva jezera koja se nalaze u blizini – Vidara i Hazna. A baš kada pomislite da je to sve što ovaj kraj može da ponudi, ostanete zatečeni hotelom i destilerijom “Monogram”, koja se nalazi u selu Donji Skugrić, 7 kilometara od Gradačca. Na 30 hektara je podignut voćnjak sa zasadom jabuke, kruške i šljive, hladnjače i destilerija za preradu voća u rakiju, hotel i restoran. Posljednji dan posjete je započeo na „Ranchu“ u Mionici na ergeli konja uz domaću hranu, nakon čega je put vodio nazad u Sarajevo.
Kako spomenuti ovaj kraj, a ne osvrnuti se na fenomenalne ukuse i mirise koji su nas dočekali na putovanju. Prvo veče boravka u Tuzlanskom kantonu je bilo rezervisano za posjetu restoranu MamaMia “Origins Steak & Wine”, i to uz fenomenalnu večeru koja je uključivala meso pripremljeno metodama suvog zrenja. Poznati tuzlanski ćevapi, kojima se građani Tuzle mogu pohvaliti, a koji su prema riječima lokalaca najbolji u Limenci, gradačačka kutija – meso pripremljeno u, vjerovali ili ne, kutiji od cipela, domaća hrana i slatka, domaći sokovi od ruže i zove, rakija koju prave vlasnici hotela “Miris dunja” ili u destileriji “Monogram”, samo su dio lokalne gastronomske ponude koju vrijedi iskusiti.
U cilju oporavka bh. ekonomije, očuvanja postojećih i kreiranja novih radnih mjesta, Inicijativa “Odmori u BiH” i Europska unija u BiH pozivaju građane Bosne i Hercegovine da ove godine dio svojih godišnjih odmora provedu u Bosni i Hercegovini, ponašajući se odgovorno u vrijeme pandemije.
Podsjećanja radi, u sklopu inicijative „Odmori u BiH“ pokrenuta je web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promoviše bh. destinacije i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u Bosni i Hercegovini.
