U Bosni i Hercegovini trenutno se planira izgradnja oko 300 novih hidroelektrana (HE). I dok je njihova ekonomska korist pod znakom pitanja, ekološka vrijednost i važnost koju imaju za održivu poljoprivredu i turizam na stotine divljih rijeka biće sigurno narušena.
Piše: Goran Cvjetković
Iz Centra za životnu sredinu (CZZS) ističu da izgradnja malih HE predstavlja privatni interes, koji u ovom slučaju prevazilazi javni, te da je i jedan od problema taj što nadležne institucije nemaju sluha za ovu problematiku.
„Mi se već preko 15 godina bavimo problemom HE. U poslednje vrijeme bavimo se problemom malih HE koje predstavljaju pravi bum, ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji. Njihova problematika je široka, od uticaja na životnu sredinu do samog uticaja na ljude, odnosno socijalnom efektu njihovih izgradnji“, izjavila je predsjednica CZZS-a Nataša Crnković.
Pozitivnu stvar predstavljaju loklane zajednice, koje se u sve većem broju oštro protive izgradnji HE. Svijest ljudi o štetnim poslijedicama se probudila, što je veoma ohrabrujuće, jer na taj način ne mogu više nikome ni da povjeruju da će HE pomoći njihovoj lokalnoj zajednici.
Predstavnici CZZS-a će kroz projekat Kolacije za zaštitu rijeka BiH u narednim danima obići neke od ugroženih rijeka kao što su Pliva, Vrbas i Sana.
„Razlog sve većeg broja ljudi koji se buni izgradnji HE jeste taj što su neki od njih već osjetili štetne poslijedice tog procesa, kako za vodosnadbijevanje, tako i za turizam i poljoprivredu. Vlast je dužna da konsultuje javnost o svakom projetku koji planiraju i oni moraju održati javne rasprave u mjestima koja će direktno ili indirektno biti pogođena ovim projektima“, rekao je potpredsjednik CZZS-a Viktor Bjelić.
Male hidroelektrane predstavljaju biznis za privatnike koji samo za sebe vide dobro, a pri tome zapostavljaju volju naroda koji je protiv njihove izgradnje, kao i činjicu da nam hidro-energije nije potrebno u tolikoj mjeri, te potpuno zanemaruju turistički potencijal koje imaju rijeke BiH.