World Vision International, evanđelistička humanitarna organizacija 2015. godine spornim kreditnim ugovorom sa MKO EKI pokušala je relocirati van BIH 13,3 miliona KM donatorskih sredstava namijenjenih za pomoć građanima Bosne i Hercegovine. Realizacija spornog kreditnog ugovora inicijalno je zaustavljena od strane Agencije za bankarstvo FBIH, međutim zbog ove odluke, Nizami Cataldo, rukovoditeljici sektora za nadzor rada mikrokreditnih organizacija, nakon „mobinga“ uručen je otkaz, a prvobitna zabrana otplate sredstava je ukinuta.
Piše: tacno.net
Nakon ratnih dešavanja, u BIH dolazi do razvoja mikrokreditnog sektora zahvaljujući prvenstveno državnom projektu „Lokalnih inicijativa LIP“ podržanog od Svjetske Banke te drugih internacionalnih organizacija. Cilj uspostave ovog sektora bio je povećanje zaposlenosti, prihoda te kvalitete života socijalno ugroženih kategorija kojima nisu dostupne usluge klasičnih finansijskih institucija.
Sam proces stvaranja tržišta realiziran je kroz mentorstvo internacionalnih humanitarnih organizacija poput Mercy Corps-a, UMCOR-a, UNHCR-a, CHF International-a, CRS Catholic Relief Services te World Visiona čiji je rad u BIH, pored brojnih humanitarnih projekata, usko vezan uz djelovanje mikrokreditne organizacije EKI iz Sarajeva.
Upravo preko World Visona, koji danas djeluje u preko 100 država, inicijalno su distribuirana donatorska finansijska sredstva kao i oprema organizacija poput Svjetske banke, UMCORA-a, SIDA-a, USDA-e, UNHCCR-a itd., a koja su bila namijenjena za kreditiranje socijalno ugroženih kategorija stanovništva iza ratom razrušene BIH. Pored ovih sredstava, World Vision je prikupljao i donacije preko svojih ekspozitura s ciljem stvaranja kreditnog kapitala mikrokreditnih organizaciji u BIH.
Sa doniranim kreditnim kapitalom osnovana je i mikrokreditna organizacija EKI 2001. godine, koja nakon uspostavljanja zakonskog okvira u FBIH vrši preregistraciju u mikrokreditnu fondaciju 2008. godine, a kasnije i u mikrokreditno društvo.
Rad MKD EKI pod vodstvom dugogodišnje direktorice Sadine Bine bio je budno nadziran od strane Upravnog odbora, na čijem čelu se duži vremenski periodu nalazio finansijski ekspert Richard Reynolds, ključna figura World Visiona u Bosni i Hercegovini.
Poslovnica MKD EKI/foto: EKI
Regulacija mikrokreditnog tržišta u BIH počinje 2006. godine kroz niz zakonskih okvira koji u konačnici nisu omogućili stranim organizacijama, poput World Vision-a, vlasničke udjele u mikrokreditnim organizacijama.
Upravo ovaj podatak ključan je za razumijevanje poslovnih odnosa između World Visiona i MKD EKI kao i spornog kreditnog aranžmana u iznosu od 13,3 miliona KM između ove dvije organizacije.
Kad donacije postanu kredit
Izostanak zakonskih mogućnosti za udio vlasništva u MKO EKI u procentu visine prikupljenih donacija za kreditni kapital ove mikrokreditne organizacije rezultiralo je traženjem zakonskih mogućnosti za povlačenje 13,3 miliona donatorskih sredstava iz ove organizacije na račun World Visiona i sestrinskih organizacije Vision Fund-a.
Početkom septembra 2015. godine u Agenciju za bankarstvo FBIH, instituciju nadležnu za regulaciju rada finansijskih ustanova, od strane MKF EKI dolazi zahtjev za izdavanje saglasnosti za isplatu 13,3 miliona KM po kreditnom aranžmanu između MKF EKI i World Visiona i Vision Fund-a.
Agencija za bankarstvo FBIH, u tom trenutku sa Zlatkom Baršem na poziciji direktora, nakon ovog zahtjeva vrši ciljanu kontrolu poslovanja MKF EKI kojom je utvrđeno da ova organizacija želi otplatiti sredstva na osnovu ugovora o zajmu potpisanim 2001. godine i 2002. godine sa pripadajućim aneksima koji su potpisivani naknadno.
Obzirom da su ovim kreditnim ugovorom obuhvaćena sredstva donacija za stalna sredstva, sredstva od ostvarenog viška prihoda nad rashodima te donacije i grantovi međunarodnih donatora, zbog osnovane sumnje da je ugovor o kreditu fiktivno zaključen s ciljem promjene porijekla sredstava, Agencija za bankarstvo izdaje nalog za obustavu isplate ovih sredstava dok se ne utvrdi njihovo porijeklo kao i namjena.
Godinu dana nakon obustave isplate kredita, krajem 2017. godine, u novoj kontroli Agencije za bankarstvo FBIH utvrđeno je da MKF EKI nije pribavila potrebnu dokumentaciju kojom bi se neosporno dokazalo da su sredstva obuhvaćena ugovorom o kreditu s World Visionom/Vision Fund pozajmnica odnosno da su ova sredstva donacija s ciljem mikrokreditiranja u BIH.
Uporedo s MKF EKI i sama Agencija za bankarstvo FBIH u martu 2017. godine obraća se direktno međunarodnim donatorima i razvojnim agencijama s pitanjem da li sredstva koja su donirana treba da ostanu u Bosni i Hercegovini?
Prema zvaničnim dokumentima ove agencije, koji su u posjedu portala Tačno.net, Svjetska banka eksplicitno je navela da je svrha cca. 336 hiljada KM njihovih sredstava za uspostavljanje i održavanje mikrokreditnog fonda u BIH s namjerom da ova sredstva ostanu u našoj državi. U odgovoru Svjetske banke Agenciji za bankarstvo FBIH navodi se da su nakon završetka projekta sredstva trebala biti kapitalizirana od strane MKF EKI.
Identični odgovori Agenciji za bankarstvo FBIH stigli su od UMCOR-a za donaciju od cca. 656 hiljada KM kao i organizacije „HELP-Hilfe zur Selbsthilfe“ vezano za iznos od 50 hiljada KM.
Agencija za bankarstvo FBIH/foto: RVK
Također, u kasnijem odgovoru Federalnog ministarstva poljoprivrede Vlade USA koji je kroz program „USDA Food for Progress program“ donirao 3,5 miliona KM navodi se da su ova sredstva bila donirana za aktivnosti specifičnog projekta realiziranog sa World Visionom i da ona trebaju ostati u MKF EKI bez prava da ova sredstva budu vraćena World Visionu.
U aprilu 2017. godine MKF EKI dostavila je Agenciji za bankarstvo FBIH informaciju vezanu za porijeklo sredstava koja su predmetom kreditnog aranžmana s World Visionom.
Prema zvaničnom dokumentu MKF EKI, svoju suglasnost za povrat novčanih sredstava kroz ovaj kredit dale su sestrinske organizacije World Visiona u svijetu: World Vision Germany, US, New Zeeland, Australija, Japan kao i World Vision International. Druge organizacije poput švedske agencije SIDA-e, koja je donirala ukupno 6,4 miliona KM, istakli su da World Vision može sredstva prebaciti na Vision Fund ali jedino s ciljem da ta sredstva ostanu na korištenje MKF EKI.
Međutim, u avgustu 2017. godine MKF EKI potpisuje ugovor o poravnanju s World Visionom International i Vision Fund-om kojim je predviđeno da umjesto prvobitnih 13,3 miliona KM po kreditnom aranžmanu „EKI“ sada isplati 11,5 miliona KM s tim da kao osiguranje ove transakcije Agencija za bankarstvo ukine ograničenje po pitanju otplate.
U tom trenutku zvanični stav Agencije za bankarstvo FBIH bio je da se ovim aranžmanom dodatno otvaraju sumnje na regularnost-fiktivnost ugovora te da bi realizacija uplate oštetila MKF EKI dok bi višemilionski iznos bio iznesen van Bosne i Hercegovine.
Pritisci na Agenciju: Zbog gladne djece Afrike
Esad Uzunić sadašnji direktor MKF EKI nije mogao odgovoriti na pitanja portala Tačno.net o ovom kreditnom aranžmanu obzirom da se radi o tematici koja ima karakter poslovne tajne te se odnosi na otvorena pitanja između MKF EKI i njenog osnivača World Vision International.
Adrian Marryman; Foto: World Vision
Za razliku od Uzunića, Adrian Marryman šef odsjeka razvoja i uticaja investicija World Vision-a International na pitanja portala tačno.net o kreditnom aranžmanu s MKF EKI istakao je da su sredstva kanalisana putem kredita kako bi se kasnije mogla povući za pomoć drugim ugroženim populacijama.
„Donacije su prvobitno davane iz udruženih sredstava, a ne posebno EKI-ju, koji je tada bio nova mikrofinansijska institucija. Kasnije je Vision Fund kanalisao sredstva EKI-ju u obliku duga uz kamatu od 0 posto. Ovaj pristup nije donio nikakvu finansijsku korist Vision Fundu samo je osigurao da kada se EKI uspostavi, donirana sredstva mogu biti preraspoređena za pomoć ugroženim ljudima u osjetljivim regijama, kao što je podsaharska Afrika. Ovo je naša prihvaćena praksa da raspolažemo sredstvima na način da podržava one kojima su najveća potreba.“
Međutim nije jasno na koji način su uposlenici World Visiona i Vision Funda odlučili da donatorska sredstva koja su prema navodima donatora isključivo namijenjena za građane BIH raspodjele kao pomoć za potrebite u drugim dijelovima svijeta.
Promjenama na poziciji direktora Agencije za bankarstvo FBIH, preciznije odlaskom Zlatka Barša te pozicioniranjem Jasmina Mahmuzića, dolazi i do promjene stava prema davanju saglasnosti za isplatu ovog kreditnog aranžmana.
Jasmin Mahmuzić/foto: FBA
Nizama Cataldo, nekadašnja prva osoba sektora za nadzor rada mikrokreditnih organizacija Agencije za bankarstvo FBIH, naglašava da je u periodu od kraja 2017. godine pa sve do njenog otkaza, na uposlenike ovog sektora vršen pritisak kako bi se izmijenio inicijalni nalog o zabrani isplate sredstava navodnog kredita.
„Agencija je već imala dokaze da je kredit fiktivan odnosno da su sredstva iz ugovora o navodnom kreditu ostvareni višak prihoda nad rashodima, a na šta nije plaćen porez državi, zatim donacije za stalna sredstva te donacije za kreditni fond od strane određenih donatora MKO EKI. Međutim Jasmin Mahmuzić je insistirao da se nalog ukine. U tom trenutku na mene je vršen pritisak od strane direktora lično kroz degradaciju radnih uvjeta, te postavljanjem novih rukovodilaca koji su davali usmene i pismene naloge o izmjeni rješenja koji bi u konačnici omogućili isplatu navedenih sredstava.“
Cataldo odbija da potpiše prijedlog o ukidanju zabrana, a umjesto nje rješenje kojim se ukida zabrana za isplatu potpisuje u tom trenutku nova direktorica Sektora za nadzor poslovanja nedepozitnih finansijskih institucija Alma Kozarić.
„Alma Kozarić vršila je naknadno pritisak na uposlene da potpišu doneseni prijedlog, iako je cijeli odjel bio protiv te niko iz odjela nije želio snositi krivičnu odgovornost za štetu koja bi nastala zbog takvog naloga. Upravo suprotno, uposleni odjela za nadzor MKO zajedno sa rukovodiocem su duži vremenski period insistirali da se sačini krivična prijava te su informaciju o nezakonitostima sačinili i uputili na protokol Agencije suprotno višemjesečnim odlaganjima Agencije i postupajućeg odjela za pravnu podršku te njegovih rukovodilaca Nudžejme Avdagić kao i Stanislave Radivojević.“
Obavijena velom poslovne tajne: Agencija za bankarstvo FBIH
Nakon upućene krivične prijave Tužilaštvu Kantona Sarajevo intenzivira se „mobing“ nad Nizamom Cataldo kroz niz disciplinskih prijava i mjera podnesenih upravo od Alme Kozarić. Kao rezultat pritisaka Cataldo podnosi prijavu za mobing. Nedugo nakon ove prijave suspendovana je zbog odavanja poslovne tajne Sudu.
„Po prijemu tužbe sam suspendovana zbog navodnog odavanja poslovne tajne Sudu iako je i sama Agencija uputila Informaciju Tužilaštvu KS o nalazima navedene kontrole. Da apsurd bude veći, niti je Upravi odbor Agencije ikada donio pravilnik o poslovnoj tajni u skladu s novim Statutom proizašlim nakon donošenja novog Zakona o Agenciji niti Zakon o MKO igdje govori o tajnim podacima kao što navodi Zakon o bankama. Agencija se izuzima iz pravnog poretka BiH te stavlja iznad državnih i federalnih zakona i institucija pa i suda proglašavajući javno dostupne informacije tajnim.“
U obrazloženju otkaza Nizami Cataldo, koja je suštinski stopirala izvlačenje 13,3 miliona KM iz Bosne i Hercegovine, navedeno je da je u tužbi za mobing otkrila ime mikrokreditne organizacije.
„Apsurd je još veći jer sam ja dobila otkaz zbog navodno tajnih podataka koje sama Agencija javno objavljuje u svojim izvještajima. MKO EKI objavljuje svoje revizorske izvještaje. Strani donatori objavljuju kome su dali sredstva. To su javno dostupni podaci. Međutim menadžment Agencije zloupotrebu položaja krije iza tajnosti podataka. Krivično djelo ne može biti sakriveno iza klauzule tajnosti.“
Portal Tačno.net obratio se Agenciji za bankarstvo FBIH sa upitom vezanim za kreditni aranžman MKF EKI i World Visiona/Vision Fund-a kao i pitanjima o pritiscima na uposlenike ove institucije zbog stopiranja isplate 13,3 miliona KM.
Iz ove institucije odbili su da odgovore na upit pravdajući taj potez poslovnom tajnom kao i njihovim mišljenjem da informacije vezane za donatorska sredstva namijenjena socijalno ugroženim kategorijama bh. stanovništva nisu u javnom interesu.
Iz Kantonalnog Tužilaštva Sarajevo informisali su nas da od juna 2018. godine do danas, nadležni tužioci provjeravaju navode iz prijave.
