Udaljeno jedan kilometar od centra Glamoča, Etno-selo „Nenadić“ je jedino etno domaćinstvo u ovoj opštini. Osim što raspolaže divnom okolinom, ambijentom i atmosferom ovo etno domaćinstvo je specifično po tome što se jedino kod njih, za sada, izrađuje autohtoni glamočki opanak.
Piše: Lejla Ćirić; Fotografije: Emel Kovačević
Dugogodišnji član Kulturno-umjetničkog društva „Budućnost“ iz Glamoča, Ilija Nenadić, prije 15 godina je iz znatiželje započeo sa izradom glamočkog opanka. U početku je to shvatao kao hobi, ali praksom i vrijednim trudom produkt svoga rada je doveo da savršenstva. Trebalo mu je godinu dana da se usavrši i da opanak dobije oblik kakvav treba da bude.
„U početku to nije izgledalo kako treba, ali vremenom se nauči kroz proces rada, pa se greške ispravljaju. Sada je to već uvježbano i kao sve u životu kad se radi ima grešaka u početku, ali sad je dovedeno do savršenstva“, ističe Ilija za eTrafiku.
Glamočki opanak je karakterističan po tome što se ne izrađuje od štavljene obrađivane kože, nego se jedini izrađuje od sirove tvrde kože. Đon se radi od goveđe, a ukrasi se pletu od jareće kože. Vrlo je bitno da đon bude jako tvrd kako bio mogao davati zvuk gluhom Glamočkom kolu. Od ostalih se razlikuje po pletenju i ukrasima, ali prije svega po načinu izrade.
„Uzimajući cijeli proces, od brijanja kože i sječenja opute pa do ukrasa, za jedan opanak treba osam do deset sati. Za pletenje jednog para opanaka treba minimalno 20 sati rada“, govori Ilija.
Opanak na kalupu stoji pet dana dok se ne osuši, kako bi zadržao svoj postojani oblik i izgled. Gotovo uvijek, izrađuje se samo jedna veličina jer se radi o suveniru, ali po narudžbi ovaj majstor to može izraditi i u drugim dimenzijama.
„Za narudžbe se ljudi mogu javiti na moj broj telefona +387 65 311 220 ili na stranicu Etno- sela „Nenadić“. Cijena para opanaka je 170 KM, a oko detalja se dogovaramo naknadno sukladno sa onim što kupac želi“, napominje za eTrafiku.
Ljudi su i prije koristili kožu za izradu obuće, svakodnevno hodali u njoj, a Ilija to danas radi kako bi sačuvao izvorni glamočki opanak i proces kojim on nastaje. Danas se ručno izrađeni opanci uglavnom koriste kao suveniri.
„Kupci su ljudi iz Glamoča koji žele imati uspomenu i detalj iz rodnog kraja“, govori zadovoljno.
Ove godine glamočki opanak je dobio zaštitu svoga geografskog porijekla od Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Ilija nije mogao ni pretpostaviti da će nakon 15 godina igranja Gluvog glamočkog kola baš on biti majstor opanaka koje je tada nosio na nastupima, praveći stotine koraka na drvenim pozornicama.
„Malo mi imponuje to što znam izrađivati naš glamočki opanak i što mogu da pokažem ljudima taj proizvod, kako to izgleda i kako se radi“, izgovara ponosno za eTrafiku.
Opanke izrađuje u porodičnom domaćinstvu Etno-selo „Nenadić“ gdje posljednjih 15 godina sakupljaju i restauriraju stare stvari, poput alata i mnoštva predmeta koje su ljudi prije koristili, kako bi mogli pokazati njihovu nekadašnju svrhu.
„Imamo više od 300 eksponata, starih stvari i drago mi je kad ih spasimo negdje, svi ti stari predmeti su mi dragi i budem sretan kad opet nastave svoj život dalje“, istakao je Ilija.
Od iduće godine će posjetiocima biti dostupna i radionica za izradu glamočkih opanaka.
„Za sada, ja sam jedini koji na području Glamoča izrađuje opanke, ali ima jedan momak koji je bio na radionicama i ide mu od ruke, pa ćemo vidjeti“, govori optimistično za kraj našeg razgovora.
Glamočki opanak će živjeti sve dok postoje ljudi koji i dalje pokazuju zanimanje za izvornu tradiciju i običaje.