Na današnji Svjetski dan šuma Centar za šume (CEFOR) organizuje niz aktivnosti među kojima su i posjete vrtićima po Republici Srpskoj gdje će raditi na podizanju svijesti djece o značaju zaštite šuma i njihovog pravilnog korišćenja.
Profesor na Šumarskom fakultetu Banjaluka i član CEFOR-a Zoran Maunaga ističe da će priča koju budu vodili sa mališanima biti prilagođena njihovom uzrastu.
„Jedini siguran put za ozdravljenje društva jeste rad sa najmalađim. Na to nas upozorava i iskustvo koje imamo sa šumom jer ako mladu šumu ne njegujemo nema ni dobre šume kasnije. Radićemo uporno, planski i sistematski, trajno iz godine u godinu. Imamo namjeru obići sve vrtiće u RS, ali i djeci koja nisu u vrtićima poslati neku poruku“,kaže Maunaga i dodaje da je njihov projekat za sada volonterski.
Prvi vrtić koji su posjetili jeste vrtić „Nataša“ u naselju Borik, a članove CEFOR-a nakon upoznavanja djeca su pozdravila pjesmicom „Šuma u proljeće“.
„Pomoću malog kviza znanja oduševili su nas svojim odgovorima o šumi, divljim životinjama, insektima, proizvodima iz šume, itd. Najveću pažnju mališana privukli su preparirani vuk – šakal i insekti, a specijalno iznenađenje bila su dva šumara“, rekli su nam članovi CEFOR-a.
Ovom prilikom mališani su upoznati sa značajem šuma i prirode u kojoj živie, te kako trebaju brinuti o njima, a da je sve prošlo na obostrano zadovoljstvo potvrdili su nam i oni najmlađi.
„Danas je rođendan šumama, pa smo u vrtiću gledali filmić o životinjama u šumi i slavili rođendan šume. Sadili smo drvo u dvorištu i pričali sa teta Vanjom i šumarima. Sve smo znali pa smo dobili diplomice. Bilo nam je lijepo“, rekla nam je mala Sara Drakulić iz srednje grupe.
Gosti su nakon jednočasovnog druženja od mališana dobili plakat na kojem se nacrtali šumu.
„Bilo je nezaboravno. Mališani su zasigurno ostavili trag u našem srcu, a nadamo se da smo i mi u njihovom“, rekla nam je Vanja Daničić koja je učestvovala u akciji.
Šuma je ekološka fabrika
Profesor Maunaga ističe da je svaka šuma jedna ekološka fabrika koja daje proizvode i koristi za koje ne postoje druge tehnologije.
“Pšenicu možemo uvesti, ali koseonik ne možemo. Šume u svijetu poklanjaju atmosferi skoro 100 milijardi tona kiseonika godišnje, a više od 100 milijardi tona CO2 apsorbuju i pretvaraju u organsku materiju i energiju. Globalni problem je trend smanjenja površina šuma u svijetu, posebno tropskih šuma. To znači nama na Zemlji manje kiseonika, a više zagađenja. Na našem regionalnom prostoru nije problem smanjivanje površina šuma. Problem je stalno slabljenje, iscrpljivanje šuma – što opet znači manje kiseonika, a više CO2 i prašine u vazduhu, manje izvorišta i čiste vode, ugrožavanje staništa za mnoge vrste ili jednom riječju manje života na šumskom prostoru. A nama sve više opasnosti po zdravlje. Zato ekološke zaštitne funkcije šume moraju biti na prvom mjestu, a drvo trupci i profit na drugom”, upozorio je Maunaga.
Podsjećamo, naš portal je pisao i o današnjem otvaranju parka nastalog na zapuštenoj betonskoj površini koji su članovi CEFOR-a radili zajedno sa studentima Šumarskog fakulteta.
eTrafika.net – Ognjen Tešić