U Kantonu 10 turizam se razvija različitim tempom. U manjim mjestima temelje turizma postavljaju entuzijastični pojedinci, koji vlastitim radom i upornošću pokušavaju oživjeti svoje sredine, dok primjer Livna pokazuje kako organizacija i instituacionalna podrška mogu otvoriti prostor da se prirodne ljepote i lokalni trud pretvore u priču koja privlači sve više posjetilaca.
Tekst i fotografije: Lejla Ćirić
U selu Tičevo, na 1.100 metara nadmorske visine u Bosanskom Grahovu, Dalibor Jović je 2021. godine pokrenuo seoski turizam. Rekonstruisao je objekat i prilagodio ga za iznajmljivanje gostima.
„Radi se o objektu od drveta, brvnari. Sam sam radio sve poslove obnove ličnim finansiranjem, vođen idejom da u okolini od 20 kilometara niko ne iznajmljuje objekte. Početak je bio zanimljiv radi nečega novog na prostoru gdje se, do sad, niko nije bavio turizmom”, govori Dalibor, kojem turizam nije primarni posao niti glavni izvor prihoda.
Pored rekonstruisane brvnare, Dalibor je izgradio još jedan objekat, a trenutno je u fazi izgradnje manjeg restorana. Trenutno gostima osigurava prenoćište, degustaciju domaće hrane poput sireva i suhog mesa, korištenje povrća iz bašte, kao i pripremu hljeba ispod sača.
„Najredovniji gosti su mi lovci koji skoro svakog vikenda borave u objektima. U ljetnom periodu dolaze ljubitelji prirode, kao i motoristi i biciklisti koji prolaze ucrtanom stazom, pošto se u blizini nalazi planina Šator i jezero na samoj planini. Tu su i sami mještani sela u blizini koji trenutno žive u inostranstvu, koji u ljetnom periodu dolaze da obiđu zavičaj”, objašnjava Dalibor, čiji gosti predstavljaju jedini način promocije smještaja.
Turiste najviše privlači aktivni odmor u prirodi, mogućnost planinarenja, ali i biciklizma. Selo Malo Tičevo predstavlja vazdušnu banju, tokom ljeta veliki je broj sunčanih sati, a udaljenost mora je svega 100 kilometara.
„Saobraćajna povezanost je zadovoljavajuća. Sve je asfalt, uz samo 800 metara makadama koji redovno održavamo. Vodosnabdjevanje smo riješili, sopstvenim sredstvima nas par mještana, dovođenjem gradskog vodovoda i ulične rasvjete”, govori domaćin koji je riješio i problem upravljanja otpadom.
Dalibor do sada nije tražio podršku lokalne zajednice i sve je sam finansirao, a primjedbe ima na lošu uređenost mjesta i nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Podršku je dobijao od lokalnih poljoprivrednih proizvođača i samih mještana, koji su mu pomagali u radovima.
„Mislim da bi opština mogla pomoći finansijskim podsticajima, besplatnom promocijom u vidu nastupa na sajmovima, edukacijom, obukama, te poboljšanjem infrastrukture”, predlaže Jović.
Domaćin iz Malog Tičeva, bez obzira na postojeće uslove, planira da, po odlasku u penziju kroz nekoliko godina, još ozbiljnije pristupi turizmu, kroz izgradnju saune, bazena, auto-parka i kupovinu kvada za ture kroz prirodu.
„Ipak, najveći problem je komunikacija sa stranim državljanima, a što se tiče domaćih gostiju, jedini je izazov dobar signal za internet. Balansiranje privatnosti i gostoprimstva je nezgodno, ipak se privatni porodični mir treba sačuvati dok su stranci u dvorištu”, govori Dalibor.
O gostoprimstvu govori i anegdota da se 2024. godine, motorista iz Njemačke, sa probušenom gumom, zadržao pet dana u Bosanskom Grahovu zaboravljajući na motor i kvar.
Kućica na peći
„Imam i ja zanimljivu anegdotu sa gostima, zapravo svi naši gosti pitaju kakva je to kućica na peći, peći za drva. Onda im objasnim da je kućica dobila ime po pećini koja je postojala ispod obližnjeg vidikovca koju je ljudski faktor uništio”, objašnjava Zorica Srdić iz Glamoča, koja se već dvije godine bavi izdavanjem smještaja.
Brvnara „Kućica na peći” nalazi se u neposrednoj blizini jezera Hrast i vidikovca Peća, koji pruža pogled na veliki dio Glamočkog polja, okolne planine, ali i na samo jezero do kojeg se laganom šetnjom stiže za pet minuta.
„Za turizam sam se odlučila ugledajući se na susjedne opštine, a znajući da prelijepa priroda i mir mogu dati idealne uslove za odmor. Krenuli smo sa smještajem apartmanskog tipa jer ga skoro i nema u Glamoču, a posebno drvena kuća kakva je ‘Kućica na peći'“, objašnjava Zorica.
Srdići gostima pružaju usluge prenoćišta u potpunom miru i privatnosti, kao i konzumaciju domaćih proizvoda, pri čemu uključuju i ostale mještane koji prozvode domaću hranu. Gosti dolaze umorni od gradske gužve i brzog života, privuče ih ambijent drvene brvnare i seoskog duha, ali i mogućnost spavanja u ljetnim noćima bez vrućine.
„Trudim se da ubacim novitete, da dopunim sadržaj. Tako smo prošle godine u sklopu naše kuće renovirali sobu za dvije osobe sa kupatilom i odvojenim ulazom koja služi za prenoćište, jer su se javile potrebe da ugostimo i veće grupe. Sada ‘Kućica na peći’ ima kapacitet da ugosti osam osoba, odnosno manju grupu ljudi”, kaže Zorica.
Turizam u Glamoču je tek u povoju, a potrebno je više faktora kako bi se osjetio pomak i kako bi potencijali ovog mjesta bili iskorišteni. Od velikog značaja za turizam bila bi bolja promocija samog mjesta, njegovih znamenitosti i specifičnosti, jer mnogi turisti koji bi mogli posjetiti Glamoč i zaljubiti se u njegove ljepote, vjerovatno i ne znaju da on postoji.
„Kako smo nerazvijena i zapuštena opština, trebalo bi poraditi na obilježavanju i uređenju, a negdje i osvjetljenju istorijskih lokaliteta, dok su neka i teško pristupačna. Uređenju gradskog šetališta Busija koje vodi u šumu, kao i uređenju prilaza na oba jezera u Glamoču, Hrast i Busija, organizovanje kamp mjesta jer se za isto javljaju potrebe… Po meni za početak toliko”, predlaže Zorica, ističući da su putevi i infrastruktura iznimno loši.
„Kućica na peći” ima rješenje Opštine Glamoč, gdje kao fizičko lice mogu izdavati objekat u turističke svrhe sa kategorijom od tri zvjezdice. Kako turistička zajednica u Glamoču nije zaživjela, boravišne takse se ne naplaćuju.
„Podršku lokalne zajednice ili vlasti u razvoju turizma nemamo. Osnovna podrška opštine i vlasti bi bila u osnivanju turustičke zajednice, koja bi bila od velikog značaja za turizam na našem području”, dodaje ona.
Drvar čeka turističku zajednicu
U Drvaru je usvojena odluka o osnivanju Turističke zajednice. Samim osnivanjem, turisti će imati bolji pristup smještajima, lokalitetima za posjetu, ali i malim biznisima.
„Osnova za turizam u Drvaru postoji, smatram da bi poboljšanje putne infrastrukture značajno olakšalo dolazak većeg broja turista. Naplata parking mjesta turistima, te obilježavanje parking prostora za kampere dovelo bi do poboljšanja budžeta”, objašnjava Suzana Jović, koja je na ideju izdavanja smještaja došla prije dvije godine, kada je vodeći JU Centar za kulturu i sport Drvar, uvidjela da dosta ljudi traži smještaj i želi da boravi u Drvaru.
Suzanin početak bio je skroman, uz mnogo rada na uređenju prostora kako bi se u „Konaku kod Daće” stvorio pravi domaćinski ambijent. Ljudi u njenoj blizini bili su skeptični po pitanju broja kreveta i same ideje da će toliko ljudi dolaziti u Drvar. Međutim, kada je posao krenuo i kada su prvi gosti počeli dolaziti, te se tražio krevet više, znala je da radi dobru stvar.
„Turizam polako oživljava Drvar, dajući nam priliku da pokažemo naše ljepote svijetu. Na turizam najviše utiču naše prirodne ljepote i istorijski spomenici, ali i ljubaznost lokalnog stanovništva i bogata gastronomska ponuda”, govori Suzana, dodajući da je velika prednost pronalazak na Gugl mapama, jer gosti unaprijed znaju gdje žele da idu.
Digitalne platforme olakšavaju posao, ali uvijek ima prostora za bolju vidiljivost, naročito kod privlačenja stranih turista. „Booking” platforma uveliko olakšava pronalazak smještaja, ali promocija na društvenim mrežama i dalje ima važnu ulogu.
„Smatram da je ključ u boljoj promociji na regionalnom nivou i dodatnom ulaganju u infrastrukturu i turističku signalizaciju. Sitnice poput elektro punjača na benzinskim pumpama, jer dosta turista vozi električne automobile. Smatram da sve prodavnice treba da imaju kartično plaćanje. Otvaranje mjenjačnice koja bi radila duže, i tako dosta nekih sitnica na koje ljudi koji se ne bave ovim poslom ne obraćaju pažnju”, predlaže Suzana, kojoj je turizam trenutno dopunska djelatnost.
Objašnjava da postoji saradnja sa Opštinom Drvar, ali da uvijek ima prostora za snažniju podršku malim iznajmljivačima kroz subvencije, zajedničke projekte ili olakšavanje administrativnih procedura. Administracija zna biti zahtijevna, ali uz dobru organizaciju i informisanost, sve se može riješiti u skladu sa zakonom.
„Osobno, najveći izazov je uskladiti sezonalnost posla i održati visok nivo popunjenosti tokom cijele godine, što je vrlo teško, ali sa dizanjem svjesti ljudi o smještaju, treba samo da se poveća i organizacija dešavanja u gradu. Kad god je neka manifestacija, čitav grad prihoduje”, kaže ona, dodajući da je stranim gostima Bosna i Hercegovina jeftina i da obožavaju netaknutu prirodu, čime se mogu pohvaliti opštine Kantona 10.
Livno prednjači u Kantonu 10
Dok se u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu turizam još uvijek razvija, uglavnom zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, primjer Livna pokazuje da je uz organizovan pristup moguće napraviti vidljiv iskorak.
„Livno već dugi niz godina privlači turiste iz različitih dijelova svijeta, unatoč finansijskim poteškoćama koje se odnose na nefunkcioniranje Turističke zajednice Hercegbosanske županije, a samim time i nemogućnost naplate turističkih prihoda. Grad Livno kroz vlastiti proračun potiče razvoj turizma te je prvi otvorio Turistički ured, kao centralno mjesto za razvoj turizma”, govori Monika Mihaljević, direktorica Turističkog ureda Livno.
Ključni koraci u razvoju turizma u Livnu bili su angažmani nekoliko privatnih turističkih agencija koje su popularizirale destinaciju na društvenim mrežama te stvorile nove turističke sadržaje koji su bili zanimljivi velikom broju ljudi zbog inovativnosti i autentičnosti. To se najviše odnosi na posebno osmišljene ture na visoravan Kruge kao i kanuing, posmatranje ptica, planinarenje i biciklizam.
„Grad Livno nedavnim otvorenjem Turističkog ureda te aktivnim radom u poboljšanju turističke promocije grada, počinje graditi destinaciju, stalnim ulaganjem u turizam kroz vlastiti proračun. Također, Grad razvija i različite turističke projekte za poboljšanje internacionalne promocije te radi na aktivnoj zaštiti prirodnih i turističkih resursa”, objašnjava Monika za eTrafiku.
Suradnja iznajmljivača smještaja, turističkih zajednica, Ureda za strance te lokalne samouprave je od ključne važnosti za pravilan razvoj turizma, jer su podaci koje prikupljaju privatni iznajmljivači iznimno važni za planiranje strateškog razvoja, kao i plana promotivnih aktivnosti. Također, boravišna taksa je temeljni prihod turističkih zajednica koja se mora plasirati u razvoj turističke infrastrukture i daljnju promociju destinacije od koje korist imaju i iznajmljivači.
„Temelj razvoja turizma u Hercegbosanskoj županiji je Turistička zajednica županije, koja je nažalost u blokadi, čiji je glavni zadatak okupljanje lokalnih turističkih zajednica i zajednička promocija. Nakon rješavanja problema Županijske turističke zajednice, vjerujemo kako će se otvoriti brojne prilike za suradnju na svim razinama”, dodaje direktorica.
Turistička zajednica grada Livna ističe da može ponuditi suradnju na turističkim projektima i inicjativama. Upravo u tome leži i glavna razlika, dok se u Drvaru, Glamoču i Bosanskom Grahovu turizam još uvijek oslanja na pojedince, primjer Livna pokazuje da su za ozbiljniji razvoj potrebni organizacija, saradnja i sistemska podrška.
Ipak, kako pokazuju priče lokalnih iznajmljivača, potencijala ima, ali ono što nedostaje jeste način da se taj potencijal poveže i razvije.