Kao osobe koje žive u ovoj zemlji duboko smo zabrinuti jer se humanitarna i politička kriza povezana sa ljudima u pokretu u Bosni i Hercegovini kontinuirano koristi kao izgovor za dalju militarizaciju snaga sigurnosti u BiH. Za bilo koga od nas koji smo iskusili rat devedesetih godina, trošenje novca u poluautonomne sigurnosne snage poput kantonalnih policija, u kombinaciji s tekućom političkom krizom i pojačanom nacionalističkom retorikom, zaista je alarmantno. Nažalost, EU sve više doprinosi ovim zabrinjavajućim procesima.
Izvor: Saopštenje
Poručili su ovo Volonteri BiH, kako su se potpisali na otvoreno pismo, ambasadoru Sattleru, šefu Delegacije EU i specijalnom predstavniku EU u Bosni i Hercegovini. Više od 250 građana BiH potpisalo je peticiju upravo na ovu temu. Peticiju možete pročitati i potpisati ovdje.
“Uvažavajući činjenicu da ste tek preuzeli dužnost, želimo vam skrenuti pažnju na činjenicu da se značajne sume novca koji EU donira za takozvano ‘upravljanje migracijama’ usmjeravaju na kupovinu opreme za razne sigurnosne snage u Bosni i Hercegovini. Umjesto za osiguranje humanih i pristojnih uslova za život za ljude u pokretu, novac EU se koristi za utvrđivanje granica i militarizaciju policije. Također, s obzirom da predstavljate EU u BiH, osjećamo i dužnost izraziti svoje protivljenje politici EU o zatvorenim granicama. Ljudi u pokretu, koji su zaglavljeni u BiH, nisu mogli doći u BiH a da već nisu bili u EU. Sprječavanje njihovog ponovnog ulaska u EU nasiljem hrvatske i slovenske granične policije zločin je protiv čovječnosti koji doprinosi i porastu napetosti u BiH. Također smo duboko zabrinuti što je EU donirala kaveze u kojima se drže ljudi koji prelaze iz Crne Gore u BiH, te što se ta nehumana praksa sada sprovodi unutar BiH”, navode oni.
Ističu da razumiju kako EU pokušava zaštititi vlastite granice , ali i podjećaju da militarizacija sigurnosnih snaga može imati štetne posljedice za mir u BiH i da EU na taj način direktno doprinosi nepovratnom nazadovanju ove zemlje.
“Vjerujemo da ste svjesni da je, istog dana kada ste donirali nova vozila policiji Unsko-sanskog kantona, Vijeće sigurnosti UN-a u svojoj Rezoluciji 2496 (2019.) produžilo mandat multinacionalnim stabilizacijskim snagama pod vodstvom Europske unije (EUFOR-Althea ) u Bosni i Hercegovini na još godinu dana, zbog, između ostalog, neuspjeha zemlje da ispuni predviđene uslove za izgradnju mira. Militarizacija policijskih snaga u oba entiteta traje od 2014. godine, i to uz podršku EU-a. Dok su različiti javni sektori prošli kroz reforme, ponekad i više od jedne reforme, te je čak došlo do značajnih budžetskih ušteda u nekim segmentima javnog sektora što je rezultiralo potpunim uništenjem javnih službi, činjenica je da osim provjera koje su obavljene neposredno nakon rata, policijske snage su ostale nereformirane dok su im se kapaciteti zapravo povećali. Neprikladne reforme koje su negativno uticale na obvezu zemlje da postepeno osigurava socijalno-ekonomskih prava svojim građanima rezultirale su većim nejednakostima i nepravdama. Istodobno, policijske snage ostaju podijeljene po entitetskim i kantonalnim administrativnim linijama i pod nadzorom lokalnih elita koje ih koriste radi političkih, ali u nekim slučajevima čak i ličnih dobiti”, upozorava se u otvorenom pismu.
Podsjeća se da su u Banjaluci policijske snage RS proizvoljno upotrijebile silu protiv mirnih demonstranata koji su se okupili oko pokreta “Pravda za Davida”, sprječavajući ih da traže pravdu. U Federaciji BiH lokalna kantonalna policija u Srednjobosanskom kantonu koristila je prekomjernu silu i napadala žene koje su branile svoje pravo na vodu od korumpiranih pokušaja privatizacije u Kruščici.
“Prekomjerna upotreba sile u više se navrata koristila protiv radnika koji protestiraju protiv nezakonite privatizacije, korupcije i eksploatacijskih plata ili protiv demonstracija demobiliziranih ratnih veterana. Također, ovo je dobro vrijeme da vas podsjetimo kako je 18. maja 2018. ilegalno imenovani policijski komesar Hercegovačko-neretvanskog kantona koristio kantonalnu policijsku silu da direktno i uz prijetnju fizičkom silom odbije naredbu državnog Ministarstva sigurnosti a u vezi premještanja ljudi u pokretu preko kantonalnih granica. Nadalje, čelnici Unsko-sanskog kantona koriste kantonalne policijske snage za uspostavu nelegalnih i neustavnih kontrolnih tačaka duž entitetske linije podjele; rasno profiliranje; prisilno premještanje ljudi na deponiju Vučjak; ograničavanja sloboda novinara i zastrašivanje branitelja ljudskih prava koji pokušavaju pružiti humanitarnu pomoć ljudima u pokretu. Samo prošlog mjeseca, policijska vozila – koje je EU darovala policijskim snagama Unsko-sanskog kantona – korištena su nekoliko dana kasnije za prisilno uklanjanje ljudi u pokretu sa javnih prostora”, navedeno je.
Oni takođe upozoravaju da se finansiranje iz EU fondova koristi i za druge oblike militarizacije u državi.
“Naime, privatne zaštitarske tvrtke zaposlene su u takozvanim prihvatnim centrima za ljude u pokretu. Primili smo mnogobrojne izvještaje o nasilju koje zaposlenici tih firmi sprovode nad ljudima u pokretu. Dok je lokalna policija, zbog svoje javne funkcije, barem formalno odgovorna javnosti, privatne zaštitarske tvrtke to nisu. Već imamo informacije da se u logorima koriste nedozvoljenim oružjem poput elektro šokera, a sumnjamo u povezanost zaštitarskih firmi i sa lokalnim elitama ili kriminalnim skupinama. Ambasadore Stattler, u mandatu je Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i da čuva krhki mir u zemlji. Pozivamo vas da razmislite o korištenju EU sredstava za podršku daljnje militarizacije BiH. Sa povećanom nejednakošću ljudi će podizati svoj glas. Policija koju danas opremate za „upravljanje migracijama“ sutra će se okrenuti i protiv ovih glasova. U zemlji koja je poslije rata još uvijek preplavljena oružjem, posljedice će biti razorne. Umjesto toga, molimo vas da sredstva iskoristite kako biste osigurali pristojne i humane uslove za dobrobit ljudi u pokretu i građana BiH. Molimo vas da od Bosne i Hercegovine ne pravite zatvor za ljude pokretu koji ih sprječava u njihovom pravu na međunarodno priznato pravo traženja azila”, stoji na kraju otvorenog pisma.