Zajednica ekološki osviještenih ljudi u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno raste. Iz dana u dan svjedočimo porastu broja osoba koje se oslanjaju na “Zero Waste” princip življenja (Nula otpada). Jedan od njegovih načela jeste i reciklaža, te korištenje predmeta koje bismo inače bacili u neke druge korisne svrhe.
Piše: Amina Cerić
Svoje mjesto u toj priči pronašla je i kreativna, inovativna radionica Ekotvorine iza čijeg imena i djelovanja stoji Goraždanka sa adresom u Sarajevu, Alma Mirvić. S ciljem da smanji količinu svog otpada, morala je doći do određenih proizvoda koji će joj u tome pomoći, a kako ih nije htjela kupovati u inostranstvu, preuzela je stvar u svoje ruke te ih učinila dostupnima sebi, ali i svima onima koji se žele pridružiti ovom pokretu. Njene rukotvorine pronašle su svoje mušterije širom BiH.
Svoje slobodno vrijeme Alma ispunjava vožnjom bicikla i planinarenjem. U ljeto 2020. godine završila je kurs šivenja, kupila mašinu, te izradila svoje prve novčanike i nesesere od starog džinsa i trakica sa akreditacija koje je sakupljala na brojnim događajima. Svoje prvence poklanjala je prijateljicama i koristila ih i ona sama. Ideja da dizajnira nekoliko proizvoda koji bi svakodnevno pomogli da se smanji proizvodnja otpada, sazrela je do jeseni. Imala je punu podršku porodice i prijatelja, posjećivala je radnje metraže i pozamanterije, testirala materijale… Ekotvorine su i dalje na nivou hobija koji ima sve izglede da preraste u ozbiljan biznis.
“Već na početku pandemije, kada smo iskusili prve restrikcije, shvatila sam koliko talentovanih i kreativnih ljudi postoji i radi u BiH, koji prave kvalitetne proizvode, uključujući i one naslonjene na ‘Zero Waste’ princip. ‘Ekotvorine’ je mala radionica, a svi ljudi sa kojima sam razgovarala su bili oduševljeni idejom, a drug koji se vratio iz Amerike je kumovao imenu radionice”, prisjeća se početaka.
Ona je, takođe, dio mreže EkoBiH odakle je uspjela nabaviti stare promotivne banere ekoloških udruženja. Neko u njima vidi obično smeće, a Alma je u njima vidjela potencijal za izradu vodootpornih bisaga za bicikle. Najtraženije su višekratne vrećice za voće i povrće, a poznati su i njeni voštani omoti od pčelinjeg voska, ruksaci sa dodatkom gumirane kamionske cerade i ceger torbe. Sve ovo nastaje procesom apciklaže, odnosno, kreativnom prenamjenom.
“Organski pamuk za voštane omote nabavljam vani jer ga do sada nisam uspjela naći nigdje u BiH. Ostale materijale koje koristim za proizvodnju ili recikliram od starog tekstila ili, po potrebi, kupujem novi”, priča ona, te napominje da u proizvodnji ne koristi kožu.
Kroz svoju radionicu sarađuje sa još nekoliko osoba koje joj pomažu da realizuje sve ono što zamisli. Tako je, na primjer, recepturu za omote pronašla i testirala sama, a s obzirom na to da joj je otac pčelar, zajedno su prije dvije godine napravili prve omote, koristeći vosak iz njegovih košnica i pamuk.
“Ono što mi je posebno važno jeste da sastojci u procesu proizvodnje voštanih omota budu pažljivo birani, pa tako vosak i smolu nabavljam unutar BiH od malih proizvođača, jojoba ulje je hladno prešano i uvezeno, a pamuk na koji se nanosi smjesa je organski certificirani pamuk. Za druge proizvode sarađujem sa različitim osobama po potrebi, većinom kreativnim ženama, i do sada sam imala sjajna iskustva saradnje”, objašnjava Alma.
Ubrzo je uvidjela i važnost društvenih mreža u promovisanju malih biznisa, kreativaca i autentičnih proizvoda. Prve savjete dobila je od Dženete Šiton (Schitton) koja na tom polju ima dugogodišnje iskustvo, a nesebično ih dijeli na svom Instagram profilu.
“Kroz ovo iskustvo svakodnevno učim o važnosti promovisanja i autentične poruke o onome što radimo. Posebno mi je drago što već postoji nekoliko platformi poput Orea Bazara, koji podržavaju male biznise, a ima i nekoliko projekata koji podstiču razvoj poslovnih ideja, posebno za preduzetnice. Sigurno je da je pandemija dodatno doprinijela kreiranju sve većeg broja onlajn prodavnica ili onlajn ponude različitih proizvoda”, smatra naša sagovornica.
Sve je veći broj ljudi, aktivista i organizacija koji se trude biti što glasniji u svojoj borbi protiv zagađenja prirode i prirodnih ljepota kojim je naša zemlja i te kako bogata. Alma smatra da je onaj suštinski problem, zbog kojeg godinama tapkamo u mjestu i ravnodušan stav ljudi prema zagađenju što je veoma zabrinjavajuće. Prizori bačenih plastičnih flaša pored ceste, te kese koje vise na granama drveća na obalama rijeka, postali su prizori od kojih mnogi bez imalo griže savjesti okreću glavu.
“Poprilično je paradoksalno koliko se u našoj zemlji ulaže na održavanje čistoće stanova i kuća u kojima živimo, ali se pritom javni prostor koji svi koristimo, bahato i bezdušno zagađuje. Usvajanje ekoloških navika je stvar savjesnog življenja i za to nisu potrebna nikakva posebna ulaganja ili odricanja, a u tome presudnu ulogu igraju odgoj i obrazovanje. Pored navedenog ključna su i sistemska rješenja, poput infrastrukture za recikliranje otpada ili sankcije za zagađenja. U praksi se svi možemo potruditi i svjesno razmišljati kada idemo u kupovinu, pa tako odbiti plastičnu vrećicu jer nosimo svoj ceger ili ponesemo svoje vrećice, kutije ili tegle u koje nam prodavac stavi ono što kupujemo”, objašnjava Alma Mirvić.
Želi da i u budućnosti “Ekotvorine” ostanu mala radionica u kojoj će sve biti pravljeno sa puno ljubavi, pažnje, posvećenosti i brige o ekološkom otisku. Za sada joj ideja za inovacije i unapređenje ne manjka, jedini izazov su joj okolnosti uzrokovane trenutnom epidemiološkom situacijom.
Sve Almine proizvode možete pronaći na Ekotvorine.ba Instagram i Fejsbuk profilima, a njihovom kupovinom i svakodnevnom upotrebom prikloniti se navikama koje će u konačnici rezultirati manjom količinom otpada. Potrudimo se da zdravu prirodu, resurse i okolinu sačuvamo za one koji će ovdje boraviti i nakon nas!
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.
