Inovatorica koja spaja prirodne nauke i društveni angažman

Po struci magistrica biohemije i fiziologije, Nađa Zubčević (27), inovatorica koja je patentirala Antibakterijsku dasku za toalet. Svoj naučni rad posvetila je izučavanju biljnih lektina i njihovog uticaja na ljudski organizam, te je željela nastaviti svoja istraživanja djelovanja lektina na ćelije karcinoma. Ipak, put je odveo na drugu stranu. Danas je projektna menadžerica u nevladinoj organiziji Centar za promociju civilnog društva. Pored toga, Nađa je posvećena usvajanju i primjeni novih znanja iz oblasti preduzetništva, programiranja, te društvenih mreža.

Piše: Amra Bajrović; Foto: Mirnes Bakija

Tokom odrastanja, a pod dodatnim uticajem kriminalističkih serija i emisija, Nađu je zanimalo funkcionisanje ljudskog organizma, genetika, te način na koji se rade sve potrebne analize i nalazi. Na ovaj način je dosta rano razvila ljubav i želju za znanjem iz oblasti prirodnih nauka. U skladu sa navedenim interesovanjima, upisala je Prirodno-matematički fakultet na Univerzitetu u Sarajevu, gdje je magistrirala na odsjeku za biohemiju i fiziologiju.

“Bilo mi je interesantno da istražujem lektine – proteine iz biljaka. Teorija je bila da krvna grupa različito reaguje u zavisnosti koji lektini postoje u biljkama. Svoj diplomski i magistarski rad sam posvetila tome, istažujući kako biljni lektini utiču na različite krvne grupe. Željela sam uočiti koja su to štetna djelovanja tih proteina iz biljaka na ljudski organizam. Međutim, kasnije sam vidjela da se ti lektini mogu pozitivno iskoristiti, a to je da se primjenjuju na različite karcinomske ćelije”, kaže Nađa i naglašava da je njena želja bila da to dalje istražuje na doktorskim studijama. Ipak, put je odveo na drugu stranu.

Kad je riječ o inovacijama, Nađu je uvijek intrigiralo kako neko može kreirati nešto novo. I u ovom slučaju dodatni motiv da krene sa inovatorskim zanimanjem pronašla je gledajući serije i CEO konferencije. Kaže da inovacije uvijek nastaju u situaciji kada čovjek želi da riješi neki problem. Upravo na ovaj način je nastala i sama ideja antibakterijske daske za toalet. U razgovoru sa prijateljima, shvatila je koliko je svima teško kada posjećuju javne toalete, budući da niko ne koristi toalet dasku.

“Prvo sam ideju podijelila sa svojim prijateljima. Kada smo pričali o toj temi na šaljiv način, rekla sam im da imam potencijalno rješenje, a oni me baš i nisu shvatili ozbiljno. Budući da sam tada bila na master studiju, znala sam da određene hemikalije mogu da se koriste. Riječ je o hemikalijama koje imaju antibakterijsko djelovanje, a koje nemaju štetan uticaj na čovjeka. Istražujući dodatno o tome na internetu, naišla sam na podatke i na ideju da možemo iskoristiti te hemikalije na čvrstim površinama”, priča Nađa o svojim počecima u inovacijama.

Kada je prijateljima ponovo izložila svoju ideju, shvatili su da to rješenje ima smisao, naročito sa naučnog aspekta. Sa svojim prijateljima, prijavila se na Turnir društvenih inovacija, koji je organizovala Fondacija “Mozaik”. U konkurenciji od 150 grupa osvojili su prvo mjesto sa idejom Antibakterijska daska za toalet.

“Nakon što sam zaštitila svoju inovaciju patentom, došlo je vrijeme da prikupljamo sredstva za proizvodnju Antibakterijske daske za toalet. Tada smo uvidjeli koliko je to komplikovan proces i da zahtijeva jako puno vremena i finansijskih sredstava. Sada imamo ideju napraviti ‘Crowfunding’ kampanju i da prikupimo dovoljno sredstava kako bismo plasirali prvu seriju proizvoda na tržište”, kaže Nađa, te dodaje da njen tim čine Sana Bradarić, Anel Tahirbegović i Ajla Zec.

Antibakterijska daska za toalet radi na principu PIR senzora koji detektuje pokret tijela. Kada osoba uđe u toalet, PIR senzor detektuje pokret tijela. On automatski uključuje UV led diode smještene u unutrašnjosti toalet daske. UV led diode aktiviraju film koji se nalazi na površini toalet daske, koji je kompaktan sa površinom. Zatim on producira jone koji se automatski vežu za membranu bakterije i uništavaju je. Procenat uništavanja bakterija je 99,8 odsto.

Glavne poteškoće, u čitavom ovom procesu, mogu se klasificirati u tri gupe.

“Na samom početku, manjkavost je što nije bilo lako pronaći informacije kako se patentira inovacija. Također, nije bilo edukacija i besplatne potpore kada je u pitanju popunjavanje patentnih prijava. Drugo, finansijska potpora nije dovoljna za jednog inovatora. Ja sam za svoju inovaciju do sada utrošila 30.000 KM, a još uvijek nismo plasirali prvu seriju proizvoda. Samo testiranje na antibakterijsko djelovanje je koštalo 7.000 KM. Treća poteškoća je ta što nisam mogla pronaći firmu koja bi napravila prototip. Jedva sam pronašla firmu u Zagrebu i doslovno ih molila da urade dva prototipa i testiranje”, govori Nađa o negativnoj strani ovog procesa.

Nađa je danas projektna menadžerica u nevladinoj organiziji Centar za promociju civilnog društva. Posebno ističe projekat “Trezor bh. inovacija”, koji je podržala Islamska razvojna banka.

“Zahvaljujući ovom projektu uspjeli smo da kreiramo web platformu Inovacije.ba. Tu inovatori mogu da pronađu informacije kako da postanu članovi Asocijacije inovatora, te kako da zaštite svoju inovaciju. Na našem Jutub (YouTube) kanalu Trezor bh. inovacija, imamo razne edukacije koje su držali patentni zastupnici. Dodatno, na našoj stranici, možete pronaći profile inovatora i inovatorica iz Bosne i Hercegovine. Centar za promociju Civilnog društva dodijeljivao je grantove za zaštitu inovacija, odnsono za njihovo patentiranje”, priča Nađa o ovom projektu, u kojem je njena želja bila da se poboljša situacija kada su u pitanju inovacije u BiH.

Kada završi sa profesionalnim aktivnostima, Nađa slobodno vrijeme koristi za dodatnu edukaciju iz oblasti preduzentištva, programiranja i društvenih mreža. Volontira u BH Futures fondaciji, gdje radi na “Innovation Nation” programu. To je jedan vid inkubatora gdje se mladima pomaže da razvijaju svoje ideje, prođu sve korake koji su potrebni da bi kreirali start up i da bi svoju ideju realizirali. Aktivno uči programiranje, a uživa u tome da kreira vizuale za društvene mreže.

Za kraj, Nađa je nekim novim inovatorima i inovatoricama poručila da ako imaju neku ideju, da je ne drže za sebe.

“Onog momenta kada vi mislite o nekoj ideji, postoji osoba, neko ko se već odvažio da svoju inovaciju zaštiti. Kada su u pitanju inovacije živimo u ubrzanom i digitalnom dobu. Treba biti u korak sa vremenom i vjerovati dovoljno u sebe. Naravno da će na ovom putu biti uspona i padova”, kaže Nađa i ističe, da na pad nikako ne treba gledati kao na poraz, već kao lekciju koja će nas naučiti kako nešto treba da radimo u budućnosti.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji realizuju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, pod pokroviteljstvom Evropske unije.  Sadržaj teksta je isključiva odgovornost UG “eTrafika.net” i ne odražava nužno mišljenje Evropske unije