Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje pokušaje vlasti u Republici Srpskoj da se stave u ulogu glavnog nadzornika medija u ovom entitetu. Upozoravamo da pod krinkom nastojanja da se “poboljša medijska scena u BiH” i spriječi širenje lažnih vijesti, stoji opasna i neprihvatljiva namjera da se mediji stave pod kontrolu.
Izvor: Saopštenje
Nastojanja da se pokušaj potpunog nadziranja medija i gušenja slobode izražavanja opravda nedostatkom samoregulacije za svaku je osudu jer je svima jasna krivica onih koji već kontroliraju poslušne medije te žele ugasiti drugu stranu koja je jedno od svetih pravila novinarstva. Ovim se utire put svima onima koji žele ograničiti slobodu medija te vlastima dodjeljuje uloga onih koji odlučuju šta je istina, a novinare i medije izlaže kaznama ako napišu ono što se vlastima ne sviđa.
Tvrdnje Milana Tegeltije, savjetnika Milorada Dodika, da je „novinarska zajednica propustila da u periodu od dekriminalizacije klevete pa do danas izvrši samoregulaciju novinarske profesije” te da “je bilo više samoregulacije, mi sad ne bismo došli u situaciju da to moramo na drugi način regulisati”, su lažna vijest.
Istina je da je Vijeće za štampu i online medije u BiH, najstarije Vijeće u ovom dijelu Evrope, koje djeluje 21 godinu, samo u prošloj godini zaprimilo 1.073 žalbe, od čega je 850 riješeno samoregulacijom. Od toga, 359 žalbi, koje su uložili advokati, također je riješeno samoregulacijom. Broj žalbi koje je Vijeće za štampu i online medije u BiH zaprimilo ubjedljivo je najveći u usporedbi s drugim vijećima u regiji te je dokaz kako medijska zajednica itekako vodi računa o etici, podizanju profesionalnih standarda i svojoj ulozi u društvu.
Ponovnim uvođenjem pojma klevete kao krivičnog djela u sferu krivičnog zakonodavstva neće se postići ciljevi na koje aludira Milan Tegeltija, nego upravo suprotno. Novinari će iz sfere građansko-pravne odgovornosti ponovno ući u sferu krivične odgovornosti koja podrazumijeva, u najgorem slučaju, čak i moguće zatvorske kazne. To zasigurno neće pridonijeti ulozi medija u društvu, odnosno poštivanju potrebe građana za tačnim, korisnim, pravovremenim i relevantnim informacijama, na argumentima zasnovanoj kritici društvenih pojava i procesa te pravu na pravedan komentar.
Nastojanja da se medije stavi pod kapu vlasti, koja želi regulirati medije i dirigirati što je istina samo su korak unazad i nisu nikakve dobre namjere jer su mediji pokazali spremnost da sami naprave iskorak i da se bore za što više etičke standard. Uprkos tvrdnjama da se radi o evropskoj praksi, podsjećamo da je jedan od 14 prioriteta garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, što se ovim zakonom ne čini.
Pozivamo sve relevantne faktore u državi i predstavnike međunarodne zajednice da hitno reagiraju i spriječe opasne namjere, skrivene pod krinkom istine i regulacije, i spriječe gušenje slobode medija u BiH.