Kada se spomene selo Dragoraj kod Ribnika, glavna asocijacija većini ljudi na to mjesto je poljoprivredno gazdinstvo Sladojević. Lazar Sladojević je odlučio ostati u selu onda kada mnogi napuštaju svoja. Ta odluka mu je bila najbolja, jer danas on i njegova porodica žive zdravim i kvalitetnim načinom života, zahvaljujući svim božjim dobrima i njihovim vrijednim rukama.
Piše: Dajana Đukić; Foto: Lazar Sladojević
Porodična kuća Sladojevića otvara svoja vrata za svakog čovjeka dobre volje, kao i za svakog prolaznika, koji uz dobar zalogaj voli čuti i dobru priču. Ova vedra i vrijedna porodica broji četiri generacije. Nekadašnje poslove bake i djeda, a zatim oca i majke, preuzeo je sin Lazar.
„Mi smo u ovome, takoreći, cijeli život. Prvo su se poljoprivredom bavili baka i djed, onda moji roditelji, a sada ja. Kao početak profesionalnog dijela računam 2010. godinu, kada smo se počeli baviti integralnim brašnom. Par godina kasnije počeli smo sa proizvodnjom sira i svih mliječnih proizvoda u komercijalne svrhe“, govori mladi poljoprivrednik na početku našeg razgovora.
Lazar ističe da su on i supruga glavni nosioci posla, ali da im u svemu pomažu njegovi roditelji. Svako od njih ima svoje zaduženje, ali nekad, zavisno od situacije, znaju i zamijeniti uloge. Ovi marljivi ljudi obrađuju ukupno 400 duluma zemlje. Lazar nam objašnjava koliko zemlje se kosi, a koliko koristi za sjetvu.
„Pola od ukupne površine koristimo za sijeno za krave, a drugu polovinu koristimo za sijanje. Sijemo heljdu, pšenicu, raž, ječam, zob, kukuruz, speltu i proso“, dodaje on.
Što se tiče goveda, trenutno imaju 13 grla. Zimi za njihovu ishranu ide samo sijeno i njihove žitarice, a ljeti ispaša na oko 1.000 metara nadmorske visine. Upravo od kravljeg mlijeka prave sireve za koje na svakom koraku nailaze na riječi hvale.
„Proizvodimo polutvrde sireve sa i bez začina, rolovani sir, sir u maslinovom ulju sa začinima, sirne namaze, a kad bude viška mlijeka pravimo i kajmak. Prvo smo pravili sireve sa bijelim lukom, peršunom i čili paprikom, onako, za svoju dušu. Međutim, kada je krenula prodaja osluškivali smo potrebe tržišta, pa su se tu počeli nalaziti i sirevi sa bosiljkom, orasima, vrganjima…“, ponosno ističe Sladojević.
Od žitarica Sladojevići u ponudi imaju heljdu, speltu, raž, pšenicu, proso, kukuruz, ječam i zob. Sve to siju na svom gazdinstvu i od njih proizvode brašno. Na prvom mjestu su im uvijek želje kupaca.
„Što se tiče brašna, najveća je potražnja za kukuruznim i heljdinim, dok je od sireva favorit polutvrdi sir sa bijelim lukom“, dodaje on za eTrafiku.
Svoje proizvode prave sa puno ljubavi i potpuno su predani poslu. Da misle na svoje klijente pokazuju time što vrše besplatnu dostavu proizvoda. Srijedom rade dostavu za Banjaluku, petkom za Mrkonjić Grad. U ostale gradove BiH proizvode šalju brzom poštom.
Ovaj posao zahtjeva mnogo truda i rada, a Lazaru mnogo olakšava posao i to što ima svu potrebnu mehanizaciju.
„Imamo dva traktora, kombajn, razne priključke za obrađivanje zemlje, kupilice, balirke. Ne bi bilo izvodljivo raditi toliku količinu posla bez svih tih mašina“, govori nam.
Sladojevićima ništa nije ni teško ni strano, pa tako rade i ljevače, pite, meze, sve po želji kupaca. U pauzama između posla Lazar, supruga Milica i sin Srđan česti su posjetioci sajmova. Srđan od malena uči o pravim vrijednostima i nema sumnje da će naslijediti svoga oca.
„Učestvujemo na mnogo sajmova, a kao omiljenu nagradu bih izdvojio zlatnu medalju za sir“, opet sa ponosom u glasu govori Sladojević.
On navodi da se svakom poslu čovjek mora posvetiti ako želi uspjeti. Kaže da u poljoprivredi posla ima stalno, ali da se uz dobru organizaciju sve može stići.
Našim čitaocima Lazar poručuje da je ponosan jer su njihovi proizvodi zasnovani na tradicionalnoj proizvodnji i da sve rade na prirodan i domaći način. A ako ste ljubitelj domaćih proizvoda, ovu porodicu možete pronaći na Fejsbuku i Instagramu, pod nazivom Poljoprivredno gazdinstvo Sladojević ili ih možete kontaktirati na broj telefona 066/871 863. Najbolji način jeste da dođete kod ovih vrijednih ljudi, udahnete svjež zrak i uvjerite se u sve ljepote njihovog domaćinstva.
Za sam kraj ovog razgovora, Lazar je imao jasnu poruku za sve one koji žive na selu, a otkrio nam je i svoj recept za uspjeh.
„Danas kada je sve više GMO hrane, poručio bih da svi koji imaju mogućnost proizvode hranu bar za sebe. Isplati se, a moj recept za uspjeh su rad, red, disciplina i upornost“, završava mladi poljoprivrednik Lazar Sladojević.
