Dok mnoge opštine u Republici Srpskoj još uvijek traže način da uvjere roditelje koliko je HPV vakcina značajna za buduće zdravlje njihove djece, Dom zdravlja u Šamcu zabilježio je impresivne rezultate i postigao da ovu vrstu imunizacije stekne čak 88 odsto djece rođene 2010. godine, što je gotovo tri puta više od republičkog prosjeka.
Piše: Andrijana Pisarević; Foto: Maja Vican – Fotobaza.ba
Vakcina koja štiti od humanog papiloma virusa, poznata kao HPV, najbolja je zaštita od karcinoma grlića materice, jednog od vodećih uzroka smrtnosti žena kod nas. Prije tri godine ova vakcina je postala dostupna u svim domovima zdravlja u RS, ali su samo rijetki među njima uspjeli da dostignu viši procenat imunizacije.
U šamačkom domu zdravlja svoj uspjeh objašnjavaju jednostavnom i efikasnom formulom – pozvali su roditelje pismeno i spojili termin sa redovnom obaveznom vakcinacijom protiv difterije i tetanusa (dT).
Doktor Jovan Živković, šef epidemiološko-higijenske službe u JZU Dom zdravlja Šamac, objašnjava da je model davanja HPV vakcine u istom terminu kada djeca dolaze na obaveznu vakcinaciju urodio plodom, ali da i dalje ima problema sa roditeljima koji ne žele da se njihova djeca vakcinišu.
„Kada su 2023. godine u našem fokusu bila djeca rođena 2009. godine, mi smo roditelje pozivali telefonom. Igrom slučaja to se poklapalo sa vakcinacijom protiv dT (difterija i tetanus) koja se prima u završnom razredu škole i mi smo nudili tada i protiv HPV virusa. Objasnili smo da nije obavezna i mogli su da dođu svaki dan u toku radnog vremena, ali je tek svaki treći roditelj doveo dijete. Godinu kasnije, kada smo vakcinisali 2010. godište, pozvali smo ih pismenim putem na obavezno vakcinisanje protiv dT i nudili usputno i protiv HPV-a. Nismo odvajali ta dva termina i iskoristili smo jedan dolazak na redovnu vakcinaciju za aplikaciju one koja nije obavezna. Tek tada smo ostvarili dobre rezultate”, objašnjava Živković.
Brojevi govore sve
Prema Pravilniku o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti Republike Srpske, prvobitno je bilo predviđeno da se vakinišu djeca od 11 do 14 godina sa dvije doze. Živković govori da su se 2024. godine potpuno fokusirali na djecu u 14. godini života, odnosno na posljednju grupu koja može da primi ovu vakcinu.
„Ta grupa je imala 87 djece koja su 2010. godište, odnosno koji su imali 14 godina. Od te generacije uspjeli smo vakcinisati 77 djece, što je 88,5 odsto. Drugu dozu nije primilo četvoro djece, što je prosjek spustilo na 83,9 odsto”, objasnio je Živković.
Kaže da je najbitnije to što su u ovom domu zdravlja napravili šemu davanja druge doze šest mjeseci nakon prve. S obzirom na to da se radi o djeci koja su završni razred osnovne škole i koja često da odlaze u druge opštine da nastave školovanje, bilo je važno pronaći model da se obje doze daju u toku jedne kalendarske godine, pa se to radi uglavnom od marta do septembra.
Ove godine su vakcinisali 2011. godište na isti način, ali je procenat pao na 69,7 odsto. Od 99 djece tog godišta, vakcinisali su 69 djece. Među njima, 28 dječaka i 41 djevojčicu. Drugu dozu je primilo daleko manje, samo 46,5 odsto. Ovaj procenat je niži zato što još nisu stigli svi da se vakcinišu. Živković kaže da očekuju da će biti oko 66 odsto kompletno vakcinisanih.
Na broj vakcinisanih uticale su posljednje promjene pravilnika koje su omogućile da se dobna granica sa 14 godina pomjeri na 18. godinu života, čime dolazi do blagog ‘razvodnjavanja’ rezultata.
„Ima roditelja koji nisu uopšte htjeli da djeca prime tu vakcinu. Osim toga, saznali su da mogu da je prime do 18. godine, pa im se ne žuri, žele da razmisle i čekaju. Drugi razlog je snažan uticaj antivakserskih lobija, Instagrama i drugih mreža gdje se šire te ideje. Kako kampanje napreduju, tako vidimo njihov uticaj. Ima roditelja koji izbjegavaju i vakcine koje su obavezne, zato što se kod nas imunizacijom više bave pravnici nego ljekari. Možete nositi opasnu i zaraznu bolest i ne morate to prijaviti, iako je prenosite na druge. Vidimo da su individualna prava postavljena iznad kolektivnih”, kaže Živković.
Da li HPV vakcina treba da postane obavezna?
Smatra da bi HPV vakcina trebalo da bude obavezna i ističe da je to predložio nadležnima. Objašnjava da je zaštita efikasna i sa prvom dozom, ali da je druga doza potrebna da se održi maskimalni nivo antitijela.
„Vidjećemo šta nas čeka sljedeće godine. Zadovoljan sam postignutim, ali mi je žao što nisam ponovio rezultat od prethodne godine. Moramo imati na umu da HPV štiti od polno prenosivih bolesti, ali i biti svjesni da kod nas postoji veliki rizik za razna oboljenja. Nemoguće je da imamo toliki broj žena koje imaju karcinom grlića materice, a da nemamo HPV u populaciji. Naša je taktika uglavnom nojeva, zabijemo glavu u pijesak i ignorišemo opasnost. Mislim da bi najbolje bilo da država napiše propis i da stane iza toga, a ne da se ostavi prostor da svako odlučuje o tome, a nema tačne i provjerene informacije”, kaže Živković.
Portal eTrafika je nedavno pisao o HPV vakcinama u kojem smo objavili podatak da je u RS do sada vakcinisano oko 3.200 djevojčica i oko 1.130 dječaka, a da je obje doze primilo tek oko 2.900 dječaka i djevojčica. Na nivou Bosne i Hercegovine je situacija još gora, što se vidi iz procjene da je vakcinisan tek jedan procenat dječaka.
Jedna mama koja je vakcinisala sinove uzrasta od 13 i 17 godina, kaže da je bilo potrebno malo više objašnjavanja u porodicu zašto je vakcina potrebna.
„Čim su nazvali iz doma zdravlja i ponudili vakcinaciju, odmah sam pristala, ali moj se muž nije slagao sa tim. Na kraju smo svi skupa otišli kod doktora na razgovor i nakon toga je prihvatio vakcinaciju. Trebalo bi da se malo više priča o tome, jer nema baš puno informacija. Sticajem okolnosti, znala sam o čemu se radi, ali vidim u okruženju da mnoge žene pojma nemaju šta ta vakcina znači za naše zdravlje”, kaže ona.
Gotovo svaki slučaj raka grlića maternice, koji pogađa više od 12 odsto žena, može biti spriječen redovnim skriningom grlića (PAPA test) i HPV vakcinacijom. HPV virus se najčešće prenosi seksualnim kontaktom, ali se može prenijeti i poljupcem, dodirom. Riječ je o izrazito zaraznom virusu, a veliki broj infekcija se dešava već u prvoj ili drugoj godini nakon stupanja u seksualne odnose. Muškarci su glavni prenosnici virusa. Osim toga, muškarci zbog HPV virusa mogu da obole od karcinoma penisa, usne duplje ili debelog crijeva.
Samo jedan odsto dječaka
U Zavodu za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da je od uvođenja HPV vakcine u Republici Srpskoj vakcinisano 4.114 osoba koje imaju pravo na besplatnu vakcinaciju (do napunjenih 18 godina) i 705 odraslih osoba.
Nedavno je o HPV vakcini govorio i ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, koji je poručio građanima da ukoliko imaju dileme u vezi vakcinacije, informacije potraže kod relevantnih izvora.
„Neprihvatljivo je da Udruženje pedijatara reaguje i opominje nas da se mnoge bolesti, koje su maltene iščezle, ponovo pojavljuju ne samo kod nas nego i u regionu. Građane molim da te informacije traže kod relevantnih izvora, a ne kod raznih udruženja ili pojedinaca koji imaju upitnost znanja, diploma i rada”, rekao je Šeranić.
Spoj predrasuda i neinformisanosti
Sve ove infromacije kao da nisu dovoljne za roditelje da prihvate naučna objašnjenja i vakcinišu djecu, umjesto što vjeruju teorijama zavjere i rizikuju teška oboljenja.
Novinarka Jelena Bjelica, urednica stranice „Moje dijete”, kaže da u našem društvu vladaju predrasude kada se radi o vakcinaciji, a da posebno mjesto posljednjih godina imaju antivakseri koji su strašno isprepadali roditelje.
„Ionako su zbunjeni i isprepadani za svoju djecu, roditeljima je još samo to nedostajalo da im neko pojačava sumnje i unosi strah. Zablude o vakcinama su veoma prisutne posljednjih godina. Ranije to nije bilo tako. Kada sam svoje dijete vakcinisala, nije bilo nikakve rasprave o tome da li je to za njega korisno. Uopšte me ne čudi što je i HPV vakcina pod znakom pitanja jer se tek nedavno pojavila (u BiH), pošto to kod nas sada ide tako”, kaže Bjelica.
Objašnjava da razumije roditelje i njihov strah i brigu o djeci, kaže da je to prirodno. Za HPV vakcinu kaže da joj nije dat dovoljan prostor u medijima.
„Mislim da HPV vakcina nije dovoljno ispromovisana. Institucije uopšte ne rade na tome da objasne ljudima koliko je ova vakcina značajna. Mnogi i ne znaju da je u zemljama u kojima se ova vakcina dugo koristi karcinom grlića materice gotovo iskorijenjen. Kod nas je to i dalje jedan od vodećih uzročnika smrti žena. Jedva smo čekali da se ona pojavi kod nas i sad kad je došla, odmah su krenule predrasude. U kontaktu sam sa mnogim ženama koje mi pišu na stranici i ne biste vjerovali koliko ih ima promjene na grliću materice. HPV virus je toliko prisutan da se slobodno može reći da imamo epidemiju. Posebno je zabrinjavajuće koliko mladih djevojaka ide na te zahvate. Ako je situacija već takva, zašto se ne vakcinišemo”, kaže Bjelica.
Dodaje da se mora intenzivno raditi na edukaciji i objašnjavanju roditeljima, da se moraju više angaživati mediji i dati stručnjacima prilika da sve pojasne. Mora se isticati koliko je žena oboljelo i da je vakcinacija u ranoj životnoj dobi pravi način da se to izbjegne.