Tradicionalna podjela uloga kojom je otac taj koji zarađuje, a majka brine o djeci, zadržala se i do danas na našim prostorima. Rijetki su očevi koji pristaju da poslovne obaveze zamijene mijenjanjem pelena. Upravo je tradicija, jedan od najčešćih razloga, zbog koje parovi odlučuju da majka bude ta koja će koristiti porodiljsko odsustvo.
Piše: Snježana Aničić
Pravo na porodiljsko odsustvo u Republici Srpskoj su prošle godine iskoristila 63 oca što je svega 1,27 odsto od ukupnog broja korisnika.
Iz Javnog fonda za dječiju zaštitu (JFDZ), napominju da podaci pokazuju da se iz godine u godinu povećava broj očeva koji odlaze na porodiljsko odsustvo.
Aleksandar Žolja je svoje pravo iskoristio prije 12 godina kada je dobio kćerku. Sa suprugom je odlučio da zamjene uloge. Okolina nije bila iznenađena njegovom odlukom, ali ističe da je vjerovatno bilo raznih komentara iza leđa.
„Supruga je željela da se vrati na posao i dogovorili smo se da ću ja paziti na dijete. Oboje radimo u organizaciji koja promoviše ravnopravnost polova, možda nam je to pomoglo da se odlučimo na taj korak. Mjesec dana nakon poroda supruga je morala ostati u bolnici i bio sam sam sa kćerkom. Tada su mnogi dolazili da mi pomognu, ali sam se brzo snašao sa svim obavezama“, govori za eTrafiku.
Dodaje da su očevi jednaki kao i majke kada su u pitanju obaveze prema tek rođenom djetetu, te da to vrijeme treba iskoristiti jer nije vječno.
Roditeljsko pravo ili dobra volja poslodavca?
Žolja smatra da bi broj očeva na porodiljskom bio i veći, ali da su često poslodavci ti koji „koče“ stvar. Direktor firme ocu mora dati saglasnost, što je u privatnim firmama sasvim rijetko. U državnim institucijama, i npr. u bankama, situacija je znatno povoljnija.
Da sve uglavnom zavisi od dobre volje poslodavaca, potvrdio nam je jedan otac koji je želio da ostane anoniman.
„Jednom sam, kroz šalu na poslu rekao kolegama da razmišljam da iskoristim svoje pravo i zamijenim suprugu kada dobijemo dijete. Šef je čuo o čemu smo pričali i sa smiješkom je rekao da o tome i ne razmišljam ukoliko želim da zadržim posao. Vjerujem da je tako kod većine očeva koji su zaposleni u privatnim firmama“, govori ovaj otac.
U Zakonu o radu RS, jasno je navedeno da i očevi imaju pravo na porodiljsko odsustvo. Za prvih 60 dana je obavezno da to bude majka, a kasnije otac ukoliko se roditelji odluče na taj korak.
Za prvo i drugo dijete, odsustvo traje godinu dana, za treće, blizance i svako naredno 18 mjeseci. Očevi svoje pravo mogu da koriste maksimalno 10 mjeseci, a ne postoji mogućnost da oba roditelja istovremeno budu uz dijete.
Dešava se da očevi ostaju kod kuće kako bi majke zadržale posao. Poslodavci ponekad zahtijevaju da se zaposlenice vrate na posao prije isteka porodiljskog i prijete smanjenjem plate, premještanjem na drugo radno mjesto ili otkazom.
Kako nam objašnjava Sonja Todorović iz JFDZ, da bi poslodavci ostvarili pravo na refundaciju plate tokom porodiljskog odsustva radnika, oni moraju uplaćivati doprinose za dječiju zaštitu za sve zaposlene radnike. To moraju da rade godinu dana prije nego što konkretan radnik počne sa korištenjem porodiljskog odsustva, kao i za vrijeme njegovog trajanja.
„Na osnovu zakonskih propisa, uplatu doprinosa za dječiju zaštitu može vršiti poslodavac registrovan u Poreskoj upravi RS, ili njegov organizacioni dio“, kaže Sonja Todorović.
Problem nastaje sa radnicima koji žive u RS, dok je poslodavac registrovan u FBiH, i obrnuto. To je složena tematika u čije bi se rješavanje morala uključiti oba entiteta. Todorovićeva ističe da je razlog toga što poslodavci iz FBiH nisu registrovani kod navedenog nadležnog organa u RS i nisu u obavezi ni mogućnosti uplaćivati doprinos za dječiju zaštitu, pa samim tim ne mogu biti ni korisnici prava.
Poslodavac koji je registrovan u RS sa radnikom čije je mjesto prebivališta u FBiH, ugovor o radu zasniva prema Zakonu o radu RS. Iz ovoga proizilazi da navedeni radnik ima sva prava i obaveze kao i radnik sa prebivalištem u RS, te i da roditelji iz FBiH, kod poslodavca koji podliježe odredbama Zakona o radu RS, mogu koristiti ovo pravo, a poslodavac, pod pretpostavkom ispunjavanja uslova, ostvariti pravo na refundaciju naknade plate.
Ljubav prema djetetu jača od predrasuda
Žolja je uživao u svom vremenu provedenom sa kćerkom. Za njega je to bio i jedan vid odmora, jer je imao dosta vremena za sebe. Iako se u svojoj ulozi dobro snašao, priznaje da je bilo „čudnih“ pogleda i pitanja.
„To je najviše bilo prisutno kada odvedem dijete kod doktora. Bilo im je neobično kako se dobro snalazim u presvlačenju. Znam da su dijete svaki put detaljno pregledali, vjerovatno su mislili da smo disfunkcionalna porodica. Uvijek sam se šalio na svoj račun, govoreći da je dijete dobro pregledano jer sam ga ja vodio. Često su pitali gdje je majka i zašto nije došla, pa sam im objašnjavao da je na poslu“, prisjeća se.
Napominje da bi sve rado ponovio i da je vidljivo da je taj period ostavio tragove na njihov odnos.
„I danas sam ja zadužen za odlazak kod doktora. S majkom više uči, jer nisam dobar u prenošenju znanja. Znamo da je naša kćerka svjesna da smo oboje tu za nju“, objašnjava naš sagovornik.
„Učestvujte u djetetovom životu“
Kako kaže naš sagovornik, bolje je vrijeme provoditi sa svojim djetetom nego na poslu sa kolegama. Očevima poručuje da iskoriste svoje pravo na porodiljsko odsustvo, ukoliko imaju tu mogućnost.
„Radićete 40 godina, a odrastanje djeteta se događa jednom. Ako imate mogućnost da iskoristite svoje pravo, učinite to. To vam je jedinstvena prilika da budete s djetetom u njegovom najranijem periodu života. Zajedničko vrijeme će uticati i na kasniji odnos između vas, ali i na samo dijete. Ukoliko ne možete ostati kod kuće, učestvujte u vaspitanju djece, ne da biste pomogli supruzi nego jer je to vaše dijete. Pozitivni tragovi odraziće se ne samo na vas nego i na okolinu i cijelo društvo“, poručio je za kraj.
Briga o djetetu koja uključuje grljenje, ljubljene i maženje, ocu pomaže u slobodnijem iskazivanju emocija u interakciji s drugim ljudima. Brojna istraživanja su pokazala da očevo intenzivno učestvovanje u životu djeteta pomaže da djeca imaju povećane kognitivne sposobnosti, izraženiju empatiju, te manje stereotipnog razmišljanja u vezi rodnih uloga.
Ona djeca, čiji su očevi uključeni u brigu o njima, bolje se nose u novim, nepoznatim i stresnim situacijama, znatiželjna su i pokazuju veći interes za istraživanjem vlastite okoline.