Alpinistkinja Naida Avdić, prva je žena iz Bosne i Hercegovine koja se popela na jedan od vrhova najvišeg planinskog masiva svijeta Himalaja. Sarajka se nedavno popela na vrh Ama Dablam (6.812 metara). U razgovoru za “eTrafiku” Avdićeva je govorila o usponu i pripremama za njega, zašto za Ama Dablam kažu da je najljepši vrh svijeta, eventualnom usponu na najviši vrh svijeta Mont Everest (8.848 metara) u godinama koje slijede i bh. planinarenju.
Piše: Slobodan Manojlović: Foto: Privatna arhiva
Ekspedicija na Ama Dablam traje 25 dana i podrazumijeva višednevno pješačenje kroz Khumbu dolinu do baznog kampa, koji se nalazi na 4.600 metara nadmorske visine.
“Nakon toga slijedi aklimatizacija, odnosno priprema tijela za velike visine, odnosno rotacije do visinskih kampova. To su kamp 1 i kamp 2, koji se nalazi iznad 6.000 metara nadmorske visine. Za uspješan uspon ključnu ulogu igra dobra aklimatizacija i malo sreće sa vremenskim prilikama. Na završni uspon smo krenuli iz kampa 2 oko 22 časa. Penjali smo se cijelu noć na izuzetno niskim temperaturama, da bismo ujutru stajali na vrhu Ama Dablama, najljepšeg himalajskog vrha sa kojeg se pruža pogled na Mont Everest. Vjerovala sam u sebe i sve poteškoće spremno dočekala. Sam uspon je fizički vrlo naporan, ali je mentalna snaga, želja i volja za usponom prevladala. Na završni uspon od opreme se nosi samo osnovno. To su čeona lampa, kaciga, pojas i karabineri, sprave za penjanje i spuštanje, dereze, a u ruksaku termos boca sa čajem i čokoladica”, kazala je Avdićeva.
Za uspon na jedan od vrhova Himalaja potrebna je izuzetna psihofizička spremnost. Avdićeva je odluku da krene na ekspediciju na Ama Dablam donijela samo dva mjeseca prije samog polaska. Ovaj kratak period iskoristila je za pakovanje opreme i specifične pripreme. Najviše se tu radilo o treninzima snage, s obzirom na to da je kondiciono bila dobro pripremljena. Osim izuzetne psihofizičke spremnosti za uspon na ovaj vrh preduslovi su i poznavanje opreme za kretanje u zimskim uslovima.
“Godine rada, mnoštvo ispenjanih planinskih vrhova i alpinističkih uspona, stotine istrčanih kilometara raznim planinskim predjelima su doprinjele da budem dobro pripremljena za ovaj uspon”, kaže alpinistkinja iz Sarajeva.
Avdićeva je prva žena iz BiH koja je postigla ovakav uspjeh. Ističe da je prije svega presrećna što je imala priliku posjetiti Himalaje. Naravno, tu je i osjećaj ponosa, jer je savladala sve izazove i pomjerila vlastite granice.
“Prisutan je i osjećaj zahvalnosti svima koji su vjerovali u mene i bili mi podrška na ovom putovanju. Zahvaljujući njima iznjela sam zastavu BiH, kao prva žena na ovom himalajskom vrhu”, ponosno kaže Avdićeva. U prevodu Ama Dablam znači Majčina ogrlica, jer bridovi podsjećaju na majku koja drži dijete u naručju”, kazala je Avdićeva.
U svijet planinarenja je ušla u srednjoj školi kroz planinarsku sekciju, gdje se rodila ljubav prema planinama i prirodi. Vrlo brzo je upisala kurs sportskog penjana. Nakon nekoliko godina je ušla i u svijet alpinizma. Objasnila je koliko treba više sposobnosti, opreme i obuke za alpinizam u odnosu na klasično planinarenje.
“Jedini ispravan put za one koji se žele upustiti u svijet alpinizma jeste da prođu alpinističku školu. Takve škole postoje u BiH, iz jedne takve potičem. Tu se uči o osnovama alpinizma, kretanju u prirodi, subjektivnim i objektivnim opasnostima. Polaznici škole imaju priliku da se sa instruktorima popnu na neki od vrhova, kako bi primijenili naučeno”, kaže Avdićeva.
Kao najljepši uspon ističe onaj na vrh Triglava (2.864 metra), najviši vrh Slovenije, bivše Jugoslavije i Julijskih Alpa. Ove godine je, sa tada šestogodišnjom ćerkom i suprugom, krenula na ovaj vrh.
“Imala sam tremu pred taj pohod, iako smo se par mjeseci prije Triglava popeli na Musalu (2.925. metara, najviši vrh Bugarske i Balkana), koja je viši vrh, ali mnogo manje zahtjevan nego Triglav. Uspon na Triglav podrazumijeva višesatno pješačenje nimalo jednostavnom stazom, dok je posljednjih 300 metara “via ferrata”, odnosno osigurani planinarski put kroz stijenu gdje se podrazumijeva korištenje pojasa i seta za osiguranje. Iako često vodimo kćerku na planinarenje i iza sebe ima desetine planinarskih uspona i ferata kako u BiH i van granica zemlje, Triglav je poseban izazov koji smo zajedno savladali i uživali u boravku u prirodi. Ovakvi izazovi i usponi su značajni za jačanje samopouzdanja kod djece. Izvrsna su prilika da im pokažemo da su sve prepreke savladive ukoliko se dovoljno potrudimo i pripremimo za ono što nas očekuje”, zaključila je Avdićeva.
Njen sugrađanin Tomislav Cvitanušić se ove godine popeo na najviši vrh svijeta Mont Everest i postao prvi čovjek iz BiH kome je to pošlo za rukom. O poduhvatu na krov svijeta razmišlja i ona.
“Uspon na Everest ostaje upisan u historiju bh. alpinizma, to je san velikog broja penjača i alpinista. Vjerujem da će Tomin uspon potaknuti nove generacije da se odvaže i krenu ka vrhu svijeta. Većina planinara i alpinista bi voljela da se nađe na vrhu Mont Everesta. Ja ne krijem tu želju. Plan postoji. Uspon na Ama Dablam je bila neka vrsta testa za to. Osjećam se trenutno spremnom za taj izazov, ali kada će se stvoriti prilike i uslovi ne mogu da predvidim. Potrebna su velika finansijska sredstva. BiH još uvijek nema ženu na krovu svijeta i nadam se da će se to uskoro promijenti”, optimistična je Avdićeva.
Ne smatra da je ženama u planinarenju i alpinizmu teže u odnosu na muškarce.
“Čak se u situacijama izuzetnih napora i nepredvidivih okolnosti žene bolje snađu i izazove koji se nađu pred njima prevaziđu sa manje muke. Uvijek ističem da treba biti svjestan svojih sposobnosti i mogućnosti prije nego se upustimo u neki izazov. Muškarci i žene podjednako dobro treba da se spreme za izazove koji će se naći pred njima, kako fizički tako i mentalno. Ono što je sigurno teže ženama u odnosu na muškarce je održavanje higijene u kampovima, naročito onim visinskim”, kaže Avdićeva.
Trenutno nema posebne planove za budućnost, cilj joj je uživati u prirodi sa kćerkom i suprugom što više može. Voljela bih se popeti jedan vrh viši od 8.000 metara u narednom periodu. Kaže da Bosna i Hercegovina ima predivne planine, koje vrlo često pohode. Najčešće ide da planinari na Bjelašnicu, gdje se bavi i trčanjem i skijanjem. Kaže da je ova planina u okolini Sarajeva za nju najljepša u BiH.
“Imamo sreću da živimo u zemlji koja je bogata netaknutim prirodnim ljepotama i planinskim predjelima. Na nama je da ih pokušamo održati i zaštititi od negativnih uticaja čovjeka. Obišla sam mnoge vrhove širom Evrope, sada bila i na Himalajima, ali za mene su planine BiH i dalje najljepše na svijetu”, zaključila je ona.