„Što se tiče spotova benda ‘Letu štuke’ i spotova generalno rekao bih da video daje pjesmi dodatnu vrijednost i ponekad baca neočekivano svjetlo na nju. Uvodi slušaoca u jednu novu dimenziju, ali ne ostavlja prostor mašti. Vizualizacija nije uvijek dobitna kombinacija, ali nekada je čisti bingo.“
Piše: Vedran Grahovac, foto: privatna arhiva
Ovako razgovor za eTrafiku započinje Dino Šaran, frontmen sarajevskog benda „Letu štuke“. Benda koji na sceni prisutan više od 15 godina i koji je odavno izašao iz okvira muzičke bh. scene. Od ostalih grupa izdvojili su se svojom specifičnom poetikom, autentičnošću, ali i dosljednošću te postali jedan od najuticajnijih regionalnih rok bendova. Pored originalnih spotova, poznati su i po ljubavnim pjesmama, ali i društveno angažovanim tekstovima u kojima se na jedan drugačiji način bave raznim društvenim temama. Takođe, njihov frontmen Dino Šaran poznat je i kao neko ko se ne libi da otvoreno i direktno priča o stanju u društvu ukazujući na njegove devijacije.
Prije 15 godina „Letu štuke“ su izdale svoj prvi album. Kako danas gledate na vaše muzičke početke i da li ste uopšte imali predstavu da biste mogli postati jedan od najznačajnih regionalnih bendova?
Nije bilo nekog posebnog plana. Kao i mnogi prije nas prošli smo razne faze i radili kako smo znali. Pjesme su bile i ostale prioritet.
U mnoštvu bendova „Letu štuke“ su se izdvojile kao bend autentičnog izraza i poetike. Koliko je danas teško biti svoj i drugačiji, a opet doprijeti do većeg dijela publike?
Ako si iskren u namjeri i ne očekuješ enormni uspjeh stvari će se kretati baš u tom pravcu. Pišem ovo na osnovu iskustva. Naravno, talenat i rad se podrazumjevaju.
Kroz vaše tekstove, ali i privatni angažman često izražavate svoje društvene stavove. Ima li umjetnik obavezu da ukazuje na devijacije u društvu, pokušava mijenjati okruženje na bolje ili je to prosto individualna stvar?
I jedno i drugo. I obaveza i potreba. Bar u mom slučaju.
Kakva je po vama trenutna društveno politička situacija u Bosni i Hercegovini, jesmo li se bar malo odmakli od stanja iz devedesetih godina?
Haotična kao i uvijek. U globalnom ubrzanju istorije naši se lideri jako dobro snalaze, ali njihovi i naši interesi nisu na istom fonu. Korupcija je seoski vašar i u njoj učestvuje većina.
Jednom ste rekli da su danas banke bogomolje i da se ljudi mole pred bankomatima. Mislite li da je to striktno odlika našeg vremena ili je zapravo cjelokupna ljudska istorija trka za novcem i profitom?
Biće da je tako od kad je novca.
Da li je tačno da ste veliki poštovalac djela Ive Andrića i ako jeste šta je to po vama što ga izdvaja od drugih pisaca i čini jednim od najvećih autora ovih prostora?
Bilo je još takvih pisaca. Krleža, Selimović, Crnjanski. Svojim su djelima obujmili južnoslovenske mentalitete i literarno ih objedinili. Isti jezik je osuđen na ujedinjenje.
Kako gledate na situaciju u vezi sa virusom korona, mislite li da će se nešto suštinski poslije nje promijeniti u društvu i u svijesti ljudi?
Nemiri u Americi govore o tome da je ljudima dosta tiranije i nepravde. Kap je prelila čašu. Svakodnevni pritisci na “običnog” čovjeka su odavno postali nehumani. Revolucija mora doći iz pojedinačne svijesti i preliti se u kolektivnu. Dakle, širenje vidika i dizanje kriterija u pogledu ljudskosti su jedini put ka oslobođenju. All you need is love.
Kakvi su naredni planovi benda „Letu štuke?
Koncerti i nove pjesme. Jedva čekamo live susrete s publikom. Pa makar i sa distance.